• EU izbori 2019
  • 10.05.2019. 13:30

Naš rad i naša postignuća naša su vrijednost, a ne posjedovanje članske iskaznice

Povodom nadolazećih izbora za EU parlament razgovarali smo s eurozastupnicom Marijanom Petir koja na iste ide po drugi mandat, ali prvi puta samostalno. Predizborne ankete pokazuju relativno dobre šanse, a kako gleda na učinjeno te što očekuje od skore hrvatske i europske budućnosti pročitajte u intervjuu za Agroklub

Foto: Arhiva MP
  • 544
  • 297
  • 1

1. Iza Vas je cijeli mandat u sazivu Europskoga parlamenta od 2014. do 2019. godine gdje je Hrvatska imala 11 zastupnika. Za neke zastupni(c)ke se čulo, dok su drugi prilično pasivno 'odradili' mandat? Što je RH dobila u tih 5 godina? 

U posljednjih 5 godina Hrvatska je čvrsto zauzela poziciju u Europskom parlamentu, posebice u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj te u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u kojima sam bila aktivna članica. Svojim radom u Europskom parlamentu izborila sam da Hrvatska i njezini građani dobiju europske subvencije za zdrave obroke mlijeka, voća i povrća za djecu u osnovnim školama koji se trebaju dobavljati s naših OPG-ova, da naši proizvođači jabuka i mandarina dobiju obeštećenja na razini EU za gubitak tržišta nakon ruskog embarga 2014. godine koje su oni podijelili najpotrebitijima te da poljoprivrednici dobiju zakonodavstvo na razini Unije koje ih treba štititi od nepoštenih trgovačkih praksi. Također, izborila sam za Hrvatsku uštedu u milijunima eura jer će moći bez ograničenja vezanih uz klimatsku politiku i dalje održivo koristiti šume koje su tijekom Domovinskog rata bile pod okupacijom ili minirane i to je ujedno i prvo zakonodavno izuzeće koje je Hrvatska dobila, a rezultat je mog amandmana.

2. Ako Vam birači na ovim izborima daju povjerenje što možemo očekivati od Marijane Petir u drugom mandatu Bruxellesa odnosno Strasbourga? 

Odbor za poljoprivredu usvojio je 100 amandmana koje sam uložila na reformu Zajedničke poljoprivredne politike kojima štitim interese Hrvatske i hrvatskih poljoprivrednika i sljedeći korak je usvajanje zakonodavnog paketa na plenarnoj sjednici, a o tome će odlučivati upravo novi saziv Europskog parlamenta i to mi je svakako prioritet. U tom smislu, od mene možete očekivati nastavak predanog rada u područjima poljoprivrede, ruralnog razvoja i zaštite okoliša, neprekidne borbe za male i srednje poljoprivrednike, obrtnike i poduzetnike te njihove zaposlenike, kao i zaštitu općeljudskih vrijednosti, promociju naše hrvatske tradicije i kulture i onog najboljeg što imamo od poljoprivrednih proizvoda. 

3. Gotovo je 400 kandidata, Vaših konkurenata nominirano na 33 liste za predstojeće izbore za EU parlament. Kako gledate na svoje šanse, budući da su jedino Vaša lista i ona suca Mislava Kolakušića neovisna, odnosno liste grupe birača, a ne političke stranke? Ovo je prva situacija da na izbore izlazite bez stranke? 

Građani koji su prikupili 11.361 potpis za moju kandidaturu u svega 2 dana, dali su mi potvrdu da su prepoznali moj rad i mene kao svoju zastupnicu u EU parlamentu. Osim neravnopravnog položaja u odnosu na političke stranke zbog otežanog prikupljanja donacija uslijed zakonskih propisa kojima se kroz razne administrativne zahtjeve demotivira građane da budu donatori sa svojim malim prilozima, smatram da su mi izgledi dobri, zapravo odlični. U Hrvatskoj nitko nema novaca, osim onih koji neumoljivo crpe državni proračun. Oni će potrošiti dozvoljenih 4 milijuna kuna i vjerojatno još toliko nedozvoljenih, ali ja se s njima niti mogu niti želim utrkivati. U odnosu na njih, smatram da se moja lista ističe kvalitetom kandidata. Naš rad i naša postignuća naša su vrijednost, a ne posjedovanje članske iskaznice. Mislim da građani to razumiju i čvrsto vjerujem da će me podržati. 

4. Bili ste članicom Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EU parlamenta, a na Vašoj listi vidimo imena povezana s agrarom? Hoćete li se u kampanji fokusirati na te teme?

Poljoprivreda i ruralni razvoj trebaju biti okosnica gospodarskog razvoja Republike Hrvatske i u središtu su našeg programa rada. Uz to, Zajednička poljoprivredna politika najvažnija je politika EU, a kako se za nju izdvaja gotovo trećina proračuna, hrvatski poljoprivrednici mogu i moraju imati više koristi od te politike i njihovi interesi trebaju biti zaštićeni. 

5. Imali smo 11 mjesta, a tek nekoliko Vaših kolega ide u reizbor, za koga od njih smatrate da je svojim radom najviše doprinio/la interesima RH?

Vjerujem da je svatko radio u skladu sa svojom savjesti i svojim mogućnostima koliko je mogao. Većina kolega je bila u vanjskopolitičkom odboru što zvuči dobro, ali u stvarnosti Hrvatska od toga nema gotovo nikakve koristi. Malo nas je bilo u odborima u kojima se donosi konkretno zakonodavstvo, a znamo da se 70% zakonodavstva donesenog na EU razini treba ugraditi i u naše zakonodavstvo te o tome treba ubuduće voditi računa. Istaknula bih rad kolegice Ivane Maletić koja se specijalizirala za proračun i EU fondove te je u tom segmentu davala korisne savjete općinama, gradovima i gospodarstvenicima.

6. U anketi na našem portalu dobili ste veliku podršku kao zastupnica koja je u svojem mandatu najviše doprinijela razvoju poljoprivrede i ruralnog prostora RH. Nedavno ste dobili i EU Oskara u kategoriji poljoprivreda, ruralni razvoj i ribarstvo - nagradu koju dodjeljuje The Parliament Magazine. Predizborne ankete koje se ovih dana provode kažu da ste na samom pragu novog mandata? 

Da, prve ankete pokazuju dobar rezultat. To me veseli i nadam se da će i izbori 26. svibnja pokazati da se u Hrvatskoj cijeni rad, trud, zalaganje i marljivost. Nagrade koje sam primila na europskoj i međunarodnoj razini pokazuju samo da je moj rad prepoznat i izvan Hrvatske. Međutim, u Europskom parlamentu prvenstveno zastupam interese hrvatskih građana i naših poljoprivrednika, ali vjerujem da kroz zalaganje za hrvatske građane, doprinosim i boljitku svih građana cijele Unije.

7. Poznato je kako su glasači iz ruralnih prostora načelno konzervativniji i desno orijentirani, međutim tu su snažni konkurenti - dominantni HDZ, pravaši, MOST i drugi. Čime se lista i program Marijane Petir razlikuje od njih, osim što imate prednost iskustva jednog mandata?

Lista koju predvodim sastavljena je od ljudi iz naroda, koje sam zastupala tijekom svog mandata, a koji su se dokazali kroz svoj rad u područjima interesa koja pokrivaju, kao i u lokalnoj zajednici kojoj pripadaju. Mi smo jedina lista koja ima kandidate koji su vezani uz sektor poljoprivrede, poznaju taj sektor i imaju rezultate. Uz mene su tu Matija Brlošić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Zvonimir Kalić, najbolji mladi hrvatski poljoprivrednik i Melita Vrbanek, najuzornija hrvatska seoska žena. Ako pogledate druge liste oni niti imaju kandidate koji razumiju poljoprivredu niti im je to tema, što je zastrašujuće ako znamo da je pitanje proizvodnje hrane pitanje nacionalne sigurnosti. Ljudi koji to ne razumiju ne bi se trebali baviti politikom. 

8. Kako ocjenjujete HDZ-ovo upravljanje domaćim sektorom agrara i mandat ministra Tolušića? Jeste li imali zajedničkih aktivnosti kada su u pitanju domaći interesi na EU razini?

HDZ-ovo upravljanje domaćim sektorom agrara daleko je od dobrog no ipak je bolje od upravljanja ministra Jakovine. Pozitivno je to što je pad broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava zaustavljen, ali iskoristivost sredstava Unije namijenjenih poljoprivredi je još uvijek slaba. Prema zadnjim podacima Hrvatska je na začelju po korištenju i ugovaranju sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Moja je inicijativa bila donošenje Zakona o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse koju je ministar Romić prihvatio, a ministar Tomislav Tolušić realizirao. Voljela bih da se taj zakon počne ozbiljno provoditi jer poljoprivrednici upravo nepoštenu trgovačku praksu smatraju ogromnom preprekom za bavljenje poljoprivredom. Ministru sam više puta predložila da osigura veću zastupljenost domaćih proizvoda na policama supermarketa kroz propisivanje kvalitete proizvoda čime bi eliminirao dio uvoza, ali i kroz jačanje Hrvatske poljoprivredne komore kako bi ona bila snažniji pregovarač u odnosu na trgovačke lance. Nažalost, u tom segmentu nije ništa napravljeno. Nakon što mi je Europska komisija potvrdila da možemo provoditi strože kontrole nadzora voća i povrća koje dolazi iz trećih zemalja, ministar je uveo tu mjeru, ali je podigao cijene kontrole van svih očekivanja i nije zatražio podršku Vlade pa je, pod političkim pritiskom, ta mjera u samo dva dana nažalost ukinuta.

9. Imate iskustvo oba, pa se nameće pitanje što možemo naučiti od EU parlamenta i prenijeti u naš Sabor RH kako bi bio bolji?

Smatram da je rad zastupnika unutar parlamentarnih odbora posebno dobro razvijen u Europskom parlamentu. Eurozastupnici aktivno sudjeluju u kreiranju zakonodavstva i imaju puno veći utjecaj na konačni tekst od onoga kojeg imaju zastupnici u Hrvatskom saboru. U Europskom parlamentu puno se više drži do argumenata negoli do pustog političkog nadmudrivanja te se nastoji postići kompromis. Međutim, za takav pristup u Hrvatskoj ključno je učiniti veće promjene u učinkovitijem funkcioniranju cijele države što je veliki posao za koji će trebati mnogo vremena. Što prije započnemo s razgovorom o potrebnim promjenama, to bolje. 

10. Jeste li u svom EU mandatu vidjeli neko zakonodavno rješenje drugih zemalja članica, a koje bi pomoglo razvoju našeg sela? Kako riješiti problem ruševnih kuća i praznih sela? 

Ne trebamo ići daleko od našeg susjedstva da bi našli dobre primjere. Pogledajmo upravljanje državnim poljoprivrednim zemljištem u Mađarskoj gdje su lokalnoj zajednici dane na raspolaganje ovlasti da državnu zemlju prodaju lokalnom stanovništvu. To je poduprto i uvjetom da se zemljište može prodati samo osobi koja živi najviše 30 kilometara udaljenosti od zemljišta koje kupuje. Uz dovoljno vremena i kapitala (u vidu povoljnih kredita) stavljenog na raspolaganje zainteresiranima, bilo je moguće napraviti poštenu tranziciju s društvenog na privatno vlasništvo te tako očuvati europski tip poljoprivrede baziran na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Mađarska je također smanjila PDV za svoj ugostiteljski i hotelijerski sektor pod uvjetom da nude isključivo domaće proizvode.

11. Poljoprivredne omotnice na EU razini se smanjuju, što zbog Brexita što na uštrb drugih politika. Novi ZPP predviđa i veće slobode u nacionalnim programima Ruralnog razvoja. Znači li to liberalizaciju i dezintegraciju EU agrarnih politika?

Ne, upravo suprotno. Novi ZPP predviđa bolju integraciju svih segmenata ZPP-a, ali s više fleksibilnosti za države članice da svoje komparativne prednosti u odnosu na druge države članice bolje i uspješnije koriste. 

12. Što je najvažnije za naše poljoprivrednike, a da dolazi u novom ZPP-u?

Novi ZPP u procesu je donošenja - prijedlog je prošao Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj te mu predstoji glasovanje na plenarnoj sjednici. On bi Hrvatskoj prije svega trebao omogućiti zadržavanje prava iz Ugovora o pristupanju Uniji tijekom 2021. i 2022. godine. Tražila sam, a na Odboru je prihvaćeno da hrvatski poljoprivrednici u 2022. godini dobiju puni iznos potpora bez obzira hoće li se proračun za poljoprivredu EU smanjiti zbog Brexita ili ne. Izdvajanja za mlade poljoprivrednike iznosit će najmanje 2% omotnice ZPP-a, a svaki mladi poljoprivrednik moći će za pokretanje svog poljoprivrednog gospodarstva umjesto dosadašnjih 50 tisuća EUR-a dobiti 100 tisuća EUR-a.

Hrvatska bi sukladno podršci koju sam dobila na Odboru trebala dobiti i iznimku za veću fleksibilnost u prijenosu financijskih sredstava između prvog i drugog stupa. Naime, Hrvatska uz Poljsku, Mađarsku i Slovačku ima značajan dio omotnice namijenjen ruralnom razvoju, čak 46%, dok većina drugih država članica ima ispod 25%. Osiguranom fleksibilnošću moći će se prenositi sredstva iz II. stupa u I. stup ZPP-a, što će dodatno pomoći hrvatskim poljoprivrednicima kako bi dobili izravna plaćanja za svoju proizvodnju. 

Usvojen je i moj prijedlog za bolje razlikovanje i usmjeravanje potpora za mlade i nove poljoprivrednike gdje vidim prostor za pomoć samozapošljavanju hrvatskih branitelja, kao i drugih potencijalnih novih poljoprivrednika u dobi iznad 40 godina starosti. Također, tražila sam da se uvedu posebne potpore za područja stradala u Domovinskom ratu, kao i poljoprivrednike koji u njima rade i dobila sam podršku.

U popis intervencija za koje države mogu dodijeliti potpore u okviru ruralnog razvoja uključena je i intervencija za žene u ruralnim područjima, kojom države članice mogu dio potpora namijeniti poboljšanju njihovog života. U provedbi te intervencije države članice bi trebale moći donositi konkretne mjere usmjerene na promicanje veće uključenosti žena u gospodarstvo ruralnog područja. 

13. Opći stav domaće javnost prema politici je relativno negativan, a što se potvrdilo i na izlaznosti prilikom zadnjih izbora za EU parlament, koja je bila je izrazito niska. Očekujete li veći broj glasača na biralištima krajem svibnja?

Očekujem veći broj građana koji će izaći na europske izbore. Europa i Hrvatska bit će onakve kakvima ih učine građani svojim odabirom na izborima za Europski parlament kao i na nacionalnim izborima. Europa nije nešto daleko i imaginarno. Europa je tu, u Hrvatskoj, onakva kakvu si sami napravimo. Građani često govore kako ih politika ne zanima i kako se ne žele baviti politikom, a zaboravljaju da se politika bavi njima, svakoga dana, svih 365 dana u godini. Nitko drugi neće napraviti ništa za boljitak Hrvatske ako sami nismo spremni podmetnuti svoja leđa. Izlazak na izbore vidim kao minimum potrebnog napora i odgovornosti prema državi, narodu i svojoj djeci.

14. I za kraj pitanje za odgovor iz prve ruke, u kakvom je stanju projekt 'Europa' nakon pobjede euroskepticizma u Velikoj Britaniji? 

Projekt 'Europa' je u vrlo dobrom stanju, pogotovo nakon komplikacija s Brexitom u Velikoj Britaniji kojima svjedočimo svakoga dana. Iako će Unija osjetiti posljedice Brexita, posljedice će ipak više osjetiti upravo građani Ujedinjenog Kraljevstva. Oni to već osjete kroz jačanje nestabilnosti u Sjevernoj Irskoj, najavu novog referenduma o samostalnosti Škotske te kroz nerješavanje gomile životnih problema koji su zapravo bili uzrokom nezadovoljstva Britanaca i doveli do referenduma pa do Brexita. Slične situacije vidimo i u nekim drugim državama članicama u kojima vladajuće elite ne mogu ponuditi adekvatna rješenja za rješavanje domaćih problema te pribjegavaju pronalaženju vanjskog krivca – Europske unije. Smatram da domaće probleme nije fer rješavati preko leđa svih građana Unije. To bi trebalo vrijediti za sve.

Marijana Petir u ovu utrku za Eu parlament ulazi s neovisnom listom

Tagovi

Marijana Petir EPP ZPP EU parlament Matija Brlošić Zvonimir Kalić Melita Vrbanek


Autor

Vedran Stapić

Vedran Stapić

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi