Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja hrane
  • 18.12.2012.

Naš poljoprivrednik ne pamti kad je gore i teže živio

Sve veći broj poljoprivrednika smanjuje ili napušta proizvodnju hrane

Foto: RGBStock.com
  • 579
  • 28
  • 0

Godina je pri kraju. Najveći poljoprivredni poslovi su obavljeni. Potrebno je obaviti duboko oranje, zaklati svinje i čekati božićne blagdane. Godina će većini građana, a pogotovo onima koji se bave proizvodnjom hrane ostati u sjećanju po puno toga lošeg, a malo dobrog.

Mnogobrojna očekivanja, nadanja i želje izrečene početkom njenog početka raspršile su se kao balon od sapunice. Jednom riječju na kraju ove godine hrvatski agrar je na koljenima. Hrvatski poljoprivrednik ne pamti kada je teže i loše živio. Proizvodnja i ovako mala gotovo se je prepolovila.

Stanje ukupnog hrvatskog agrara na kraju ove godine mnogi su analizirali ili će analizirati. Mi ćemo se s osvrnuti na stanje poljoprivrede u Zadarskoj županiji. Na žalost sve ono što je imalo utjecaj na cjelokupno hrvatsko društvo odrazilo se je i na poljoprivredu Zadarske županije.

Godina gotovo bez oborina

Promatrajući s klimatološkog stajališta odlazeću godinu može se reći da je specifična i teško ponovljiva. Odlazeća godina počela je oštrom zimom. Obilati snijeg početkom veljače nije zabijelio samo Ravne kotare, već i primorje i otoke. Hladno vrijeme nastavilo se tijekom ožujka da bi travanjski mraz oštetio voće i vinograde u pojedinim dijelovima Županije. Uz sve to obilnih zimskih oborina koje su karakteristične za naše klimatsko područje nije bilo. I oni najstariji ne pamte da podzemna vrela i povremeni vodotoci nisu u proljeće tekli ili plavili okolno zemljište.

Nakon niskih temperatura uslijedilo je razdoblje gotovo tropskih temperatura. Srednja maksimalna temperatura ljetnih mjeseci prelazila je 30 stupnjeva Celzijevih, a period bez kiša nastavio se tijekom ljeta.

Smanjeni urodi grožđa

Suša u kombinaciji s visokim temperaturama imala je za posljedicu raniju berbu grožđa. Nakupljanje sladora u grožđu nije bilo posljedica zrenja već nedostatka vode u tlu koju loza treba upiti za normalan rast i razvoj. Berba grožđa počela je krajem kolovoza. Najveći dio vinograda bio je pobran do sredine rujna kada u prosječnim godinama berba počinje.

Dok je prošle godine grožđa bilo u izobilju i nudilo se gotovo badava, ove jeseni značajna ponuda je izostala, a cijene su bile solidne. Za domaće kultivare cijena je bila 5 dio 6 kuna, a za visoko kvalitetne introducirane kultivare kao što su merlot, syrah i cabernet sauvignon cijena je bila 7 do 8 kuna.

Uz visoke sladore i niske kiseline vinari su imali problema s temperaturom. Temperatura mošta prilikom prerade dosezala je više od 40 stupnjeva Celzijevih. Što zbog visokih temperatura, što zbog velikog sadržaja šećera vinari koji nisu hladili mošt i masulj, rabili potrebne pripravke koji pomažu pri fermentaciji za posljedicu su na kraju procesa dobili slatko vino. U takva vina vrlo brzo su se nastanile bakterije mliječno-kiselog vrenja pa su se pokvarila i postala ljuta.

Kada je suša kulminirala, a Župan sušu proglasio elementarnom nepogodom pala je toliko željena kiša. Ne samo da je ohladila zrak već ne navlažila žedno tlo. Za vinograde i povrće bilo je kasno, ali masline su dar s neba obilato iskoristile.

Maslina je vodu i hranjiva koja su bila u tlu su ugradila u plodove koji su se gotovo preko noći udvostručili i najavili jednu od boljih maslinarskih godina. Zbog kiše koja je često navraćala tijekom listopada i studenog berba maslina je počela kasnije i još uvijek traje, randmani ulja su niži, ali je kakvoća vrhunska.

Loša godina za voćare i povrćare

Godinu na odlasku po lošem će upamtiti povrćari. Suha zima i proljeće nisu stvorili zalihe vode u tlu tako da je većina akumulacija - bazena bila prazna ili gotovo prazna. Voda se je potrošila u fazama sadnje i porasta povrća. U fazi zrenja kada je voda najpotrebnija nije je bilo. Veliki broj ravnokotarskih povrtlari svoje pomidore, papriku i drugo povrće nisu ubrali jer ih je pokosila suša. Kopanje bušotina i traženje vode iz podzemlja bila je glavna preokupacija gotovo svakog povrćara.

U godini kao ovoj kada zbog klimatskih prilika bilo je za očekivati da će uz visoke uloge biti proizvodnja isplativa pokazalo se je da baviti s poljoprivredom postaje sve ne isplativiji posao.

Iako su otkupne cijene povrća bile katastrofalno niske kupci su kupovali te iste proizvode po nikada višim cijenama. Poljoprivrednik uz visoke troškove proizvodnje, smanjenih uroda zbog suše i niskih otkupnih cijena radio je gotovo badava. Malo je sredstava za sljedeću proizvodnju, a nažalost neki su ostali dužini za prošlu. Sve veći broj poljoprivrednika, ne samo u našoj županiji već u cijeloj Hrvatskoj smanjuje ili napušta proizvodnju hrane koja uz malo investiranje, strogi nadzor investiranih sredstava može u kratkom roku povećati bruto društveni proizvod i Hrvatsku poljoprivredu vratiti na mjesto prepoznatljivog proizvođača kvalitetne hrane za domaće i europsko tržište.

Autor: Marijan Tomac

Foto: RGBStock.com


Izvori

Zadarski list


Tagovi

Proizvodnja hrane Suša Mraz Elementarna nepogoda

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)