• Nacionalne strategije
  • 27.06.2020. 09:10
  • Grad Zagreb, Zagreb

Nakon nacionalnih strategija slijedi i regionalizacija poljoprivredne proizvodnje

Cilj je u deset godina udvostručiti vrijednost domaće poljoprivredne proizvodnje, koja je sada malo veća od 17 milijardi kuna, kazao je državni tajnik Zdravko Tušek na predstavljanju strategija u Zagrebu.

Foto: Marinko Petković
  • 217
  • 18
  • 0

Predstavljanje Nacrta strategije poljoprivrede 'Više od stola' i razvoja akvakulture 'Više od ribnjaka', koje sadrže plan razvoja u razdoblju od idućih deset godina, organiziralo je u petak u Novinarskom domu u Zagrebu Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH). Predstavili su ih državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek i pomoćnik ministrice za ribarstvo Ante Mišura.   

Tušek je kazao da je posljednja hrvatska strategija poljoprivrede i ribarstva donesena  još 2001. godine, ali da je to bio 'uzak dokument'. "Kako nismo imali jasnu viziju razvoja poljoprivrede, te kako su se u međuvremenu pojavile nove okolnosti, prije svih članstvo u EU, bilo je nužno usklađivanje nacionalnih prioriteta s ciljevima zajedničke poljoprivredne politike EU, kao i rast uloga okolišnih i klimatskih pitanja u poljoprivredi", kaže on.

Rad na strategiji poljoprivrede, čuli smo, započeo je 2018. godine. Provedene su detaljne analize poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj, koje su proveli nacionalni i strani stručnjaci koje je angažirala Svjetska banka, kao i znanstvenici Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. 

Tehnički neefikasni poljoprivrednici na začelju EU

Prema njegovim riječima, iako udio ruralnog stanovništva u Hrvatskoj iznosi čak 43 posto, udio poljoprivrednika u broju ukupno zaposlenih je 7,5 posto, udio poljoprivrede u Hrvatskoj u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti (BDV) iznosi 3,9 posto, a udio prerade tek 3,3 posto BDV-a.

Mogućnost financiranja iz proračuna EU, od kuda dolazi 65 posto potpora, a taj iznos je bio 3,4 milijarde eura, koji će se u idućih deset godina povećati najprije na 4,5 milijarde, a potom na 7,5 milijardi eura, navode se u Nacrtu kao glavne prednosti hrvatske poljoprivrede. "S druge strane, niska produktivnost poljoprivrednog zemljišta, niska konkurentnost i niska ulaganja glavna su strukturna ograničenja agro sektora", kaže Tušek.

Osim toga, u Hrvatskoj je više od 100.000 korisnika izravnih plaćanja, s visokom koncentracijom, jer trećina ukupnih izravnih plaćanja ide prema 6,5 posto najvećih gospodarstava. Kod potpora u ruralnom razvoju apsorpcija je relativno niska, ali raste. Uz to, hrvatski poljoprivrednici tehnički su neefikasni, iako bi koristeći raspoloživu tehnologiju mogli ostvariti istu proizvodnju korištenjem 70 posto manje ulaznih sredstava. Tehnički najefikasniji su oni koji koriste potpore iz Programa ruralnog razvoja', ističe se u Nacrtu strategije. 

Strategije su u Novinarskom domu predstavili Zdravko Tušek i Ante Mišura

Tušek je kazao da su po prihodu iz poljoprivrede, hrvatski poljoprivrednici sa 6.000 eura na jednoj trećini prosjeka EU. Iza Hrvatske u EU-28 su samo Rumunjska i Slovenija. Rezultat je to niske razine produktivnosti rada u poljoprivredi, jer ona u Hrvatskoj iznosi 5.500 eura po proizvodnoj jedinici, dok je EU prosjek - 17.000 eura.  

Zeleni plan neće biti problem, a najavljena i regionalizacija proizvodnje

Od predloženih aktivnosti, istaknuo je usmjeravanje javnih sredstava prema produktivnijim poljoprivrednim ulaganjima, povećanje opsega klimatski pametne poljoprivrede i održivog upravljanja zemljištem, poticanje poduzetnika na osnivanje i razvoj poslovanja u poljoprivredi, korištenje novih prilika za rast u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i objedinjavanje sustava poljoprivrednog znanja i inovacija.

Tušek je najavio da nakon Nacionalnih strategija, čije se donošenje očekuje na jesen, slijedi i pilot-projekt regionalizacija poljoprivredne proizvodnje, kako bi u deset godina udvostručili vrijednost domaće poljoprivredne proizvodnje, koja je sada malo veća od 17 milijardi kuna. U Nacrtu strategije poljoprivrede predviđa se povećanje produktivnosti rada za 120 posto, jačanje konkurentnosti za 20 posto te udvostručenje prosječnog dohotka poljoprivrednika i smanjivanje stope siromaštva u ruralnim područjima za 25 posto.

Odgovarajući na upite, Tušek je kazao da se 25 posto poljoprivredne proizvodnje odvija na Natura područjima u Hrvatskoj, pa da stoga EU Zeleni plan neće biti problem za hrvatske poljoprivrednike, ali da se i na kršu moraju stvarati dodane vrijednosti bilo u proizvodnji mesa, mlijeka, voća ili povrća. Ograničavajući faktor za većinu ratarskih kultura, a posebno stočarsto je i prosječna veličina domaćeg poljoprivrednog gospodarstava od 6,7 ha.        

Marikulturu povećali 20 puta, a slatkovodnu prepolovili

U Nacrtu strategije razvoja akvakulture 'Više od ribnjaka', kao prednosti i potencijali sektora navode se dobro stanje okoliša i voda, dobar geografski položaj na tržištu EU, visoka kvaliteta proizvoda akvakulture, pozitivna vanjskotrgovinska bilanca, mogućnost financiranja iz EU fondova, rast potražnje na domaćem tržištu, turistički potencijal plasmana i trend zdrave prehrane. 

Mišura je kazao da se tijekom posljednjih 25 godina domaća marikultura povećala 20 puta, dok je razina proizvodnje slatkovodne akvakul­ture prepolovljena. Napredak u marikulturi je ostvaren kombinacijom povećanja broja uzgajališta i povećanja produk­tivnosti. "Obrnuti trend dogodio se u slatkovodnoj akvakulturi, gdje je došlo do smanjenja produktivnosti", kazao je on. 

Domaća marikultura povećala se 20 puta, dok je razina proizvodnje slatkovodne ribe prepolovljena

Vrste proizvedene na morskim uzgajalištima, uključujući oradu, brancina, kamenice i dagnje, dobro su prihvaće­ne na domaćem tržištu, iako orade čine goleme štete uzgajivačima školjaka. Domaća proizvodnja orade i brancina zadovoljava potrebe domaćeg tržišta, ali je potrebno napraviti prodor na tržište restorana i hotela, ističu u Ministarstvu. 

Prilike za rast vide se u potencijalu prehrambeno prerađivačke industrija, niskoj konzumaciji ribe domaćeg stanovništva, potražnji za proizvodima akvakulture u EU te uvođenju novih tehnologija. "Od EU-a se očekuje zaštita malostonske kamenice, jer ni milijun uzgojenih komada nije dovoljno na tržištu, već se uzdamo u njezinu kvalitetu", istaknio je on.    

Odgovarajući na upite, Mišura je kazao da je Nacrtom predviđeno povećanja produktivnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene rast od 30 posto u količini proizvodnje i 20 posto u godišnjoj vrijednosti proizvodnje. Kod jačanja konkurentnosti, posebno udruživanjem, kao što je to slučaj s druge strane Jadrana, očekuje se rast od 35 posto dodane vrijednosti u količini prerade.   

Nacrte strategije možete pročitati i u dokumentima ispod teksta. 


Fotoprilog


Dokumenti


Tagovi

Nacionalne strategije Poljoprivreda Akvakultura Zdravko Tušek Ante Mišura


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.