Nakon 2020. RH čeka borba za vlastito zemljište?

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je u raspravi na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj održanoj u Bruxellesu raspravljala o trenutnoj koncentraciji poljoprivrednih površina u EU te kako poljoprivrednicima olakšati pristup zemlji.

Zastupnica je upoznala prisutne da je 90% OPG-a u Hrvatskoj manje od 10 ha. Kako proizvodnja hrane ovisi i o posjedu poljoprivrednog zemljišta, ona smatra da je potrebno osigurati okrupnjavanje posjeda i gospodarstava putem kupnje i zakupa državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta tako da prioritet imaju OPG-i u vlasništvu fizičkih osoba.

Prioritet za zemljište OPG-ima

Rekla je da je to preduvjet kako bi mladi ostali živjeti na selu i kako bi sačuvali ruralni prostor od propadanja. Naglasila je da je zemljišna politika u nadležnosti država članica, replicirajući na taj način kolegama koji su se založili da EU odredi kriterije po kojima će se gospodariti poljoprivrednim zemljištem u državama članicama.

Mnoge države zemljište ne žele prodati strancima!

Hrvatskoj je potreban novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, no model raspolaganja zemljištem ne može utvrđivati EU već Hrvatska. Zakon mora voditi računa o potrebama OPG-a i domicilnog stanovništva, optimalne površine treba utvrditi za svaki tip gospodarstva u pojedinoj županiji na temelju projekta regionalizacije poljoprivrede.

Poreznom politikom okrupniti zemljište

Rekla je da pravo na potporu treba imati korisnik zemljišta, a poreznom politikom potrebno je potaknuti okrupnjavanje i obrađivanje zemljišta. Problem otimanja zemljišta od inozemnih i velikih kompanija nije nepoznanica niti u Hrvatskoj pa je zaključeno da na taj problem treba reagirati s EU razine jer je vidljivo da se povećavaju strane investicije i u onim državama u kojima je na snazi zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima.

Zabrana prodaje zemljišta strancima samo do 2020.

Prijelazno razdoblje od sedam godina koje je Hrvatska izborila u pregovorima, a u kojem je zabranjeno prodavati poljoprivredno zemljište strancima, mehanizam je koji možemo koristiti do 2020. godine. Državama članicama kojima je to razdoblje isteklo, a koje i dalje ograničavaju prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, prijete tužbe Europske komisije koja poljoprivredno zemljište tretira kao kapital jer za kapital treba omogućiti slobodno tržište.

Riječ je o Mađarskoj, Bugarskoj i Litvi koje su se našle na sudu zbog zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima te su zastupnici negodovali zbog takvog ponašanja Europske komisije koje nije dala jasne smjernice državama članicama, a s druge strane ograničava države članice da štite svoje nacionalne interese i svoja obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Foto: bigstockphoto.com, ZleepingZone