Poljoprivrednicima treba osigurati pristup zemjištu, a iskustva drugih zemalja u zaštiti zemljišta od prodaje upućuju na oprez za RH.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je u raspravi na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj održanoj u Bruxellesu raspravljala o trenutnoj koncentraciji poljoprivrednih površina u EU te kako poljoprivrednicima olakšati pristup zemlji.
Zastupnica je upoznala prisutne da je 90% OPG-a u Hrvatskoj manje od 10 ha. Kako proizvodnja hrane ovisi i o posjedu poljoprivrednog zemljišta, ona smatra da je potrebno osigurati okrupnjavanje posjeda i gospodarstava putem kupnje i zakupa državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta tako da prioritet imaju OPG-i u vlasništvu fizičkih osoba.
Rekla je da je to preduvjet kako bi mladi ostali živjeti na selu i kako bi sačuvali ruralni prostor od propadanja. Naglasila je da je zemljišna politika u nadležnosti država članica, replicirajući na taj način kolegama koji su se založili da EU odredi kriterije po kojima će se gospodariti poljoprivrednim zemljištem u državama članicama.
Hrvatskoj je potreban novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, no model raspolaganja zemljištem ne može utvrđivati EU već Hrvatska. Zakon mora voditi računa o potrebama OPG-a i domicilnog stanovništva, optimalne površine treba utvrditi za svaki tip gospodarstva u pojedinoj županiji na temelju projekta regionalizacije poljoprivrede.
Rekla je da pravo na potporu treba imati korisnik zemljišta, a poreznom politikom potrebno je potaknuti okrupnjavanje i obrađivanje zemljišta. Problem otimanja zemljišta od inozemnih i velikih kompanija nije nepoznanica niti u Hrvatskoj pa je zaključeno da na taj problem treba reagirati s EU razine jer je vidljivo da se povećavaju strane investicije i u onim državama u kojima je na snazi zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima.
Prijelazno razdoblje od sedam godina koje je Hrvatska izborila u pregovorima, a u kojem je zabranjeno prodavati poljoprivredno zemljište strancima, mehanizam je koji možemo koristiti do 2020. godine. Državama članicama kojima je to razdoblje isteklo, a koje i dalje ograničavaju prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, prijete tužbe Europske komisije koja poljoprivredno zemljište tretira kao kapital jer za kapital treba omogućiti slobodno tržište.
Riječ je o Mađarskoj, Bugarskoj i Litvi koje su se našle na sudu zbog zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima te su zastupnici negodovali zbog takvog ponašanja Europske komisije koje nije dala jasne smjernice državama članicama, a s druge strane ograničava države članice da štite svoje nacionalne interese i svoja obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Foto: bigstockphoto.com, ZleepingZone
Tagovi
Autorica
690
Vojska preuzima 1.000 hektara zemljišta, poljoprivrednici strahuju za egzistenciju
Domaćinu planuo traktor na njivi: Prijatelji mu kupili novi
Kad ne ide cestom, ide zrakom: Žičarom prevezao traktor do gospodarstva
Ruski dronovi pale ukrajinska polja: Izgorjelo najmanje 15.000 hektara pšenice
Glas struke: Zašto nema pomaka u komasaciji poljoprivrednog zemljišta i što treba učiniti?
HUP: Evo kako modelom zakupa državnog zemljišta iz igre izbaciti lovce na poticaje
Vlajčić: Jedinice lokalne samouprave više neće raspolagati državnim poljoprivrednim zemljištem
Ivan Penava ulazi u Vladu, moguća nova smjena na čelu Ministarstva poljoprivrede?
Zbog nametanja nepoštenih trgovačkih praksi PPK Bjelovar kažnjen s 50.000 eura
Kako napraviti dobru ruralnu fotografiju mobitelom?
Podijeli s nama svoje internet navike, ispuni anketu i uključi se u istraživanje!
Vatrogasci s krova kuće skidali - traktor?!
Damir Senjan
prije 21 sat
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 21 sat
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
Ivan Tvrdojević
prije 8 godina
onda treba okrupnjavat one ispod 10 ha