Oko 33% svog tla već je degradirano, a s obzirom na potrebu povećanja poljoprivredne proizvodnje za čak 60% do 2050. godine, ta bi brojka mogla nastaviti rasti
Danas obilježavamo Svjetski dan tla, podsjetnik na neprocjenjivu vezu zemlje s našim opstankom. Više od 95% hrane koju konzumiramo dolazi upravo iz tla, što ga čini ključnim resursom za našu budućnost.
Trenutačno je oko 33% svjetskog zemljišta degradirano, a s obzirom na potrebu povećanja poljoprivredne proizvodnje za čak 60% do 2050. godine, taj bi postotak mogao dodatno rasti, upozoravaju Ujedinjeni narodi.
Njihova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) iznosi još alarmantniju prognozu, te predviđa da bi do tada više od 90% moglo biti pogođeno.
Zanemarivanje zdravlja tla imat će sve veće posljedice na poljoprivredu
Prema Strategiji EU-a za tlo, više od 60% europskog je u lošem stanju, izloženo erozijama, zbijanju, zaslanjivanju, zagađenju, gubitku bioraznolikosti i betonizaciji.
Na ovogodišnjoj Konvenciji Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), koja se održava od 2. do 13. prosinca u Saudijskoj Arabiji pod motom "Naša zemlja. Naša budućnost", poseban naglasak bit će na održivoj poljoprivredi.
U sklopu Konvencije obilježit će se i Svjetski dan tla kroz "Dan poljoprivredno-prehrambenih sustava" posvećen promociji otpornijih usjeva, zdravlju tla i očuvanju ekosustava.
Kako navode, fokus je u skladu s ciljevima UNCCD-a i ciljevima održivog razvoja (SDGs), s posebnim naglaskom na transformaciju prehrambenih sustava radi sigurnosti hrane, zaštite prirodnih resursa i izgradnje otpornog gospodarstva.
Kako bi se spriječilo daljnje propadanje, do 2030. godine predviđa se intenziviranje borbe protiv dezertifikacije te obnova tla, osobito na područjima pogođenima sušama, poplavama i opustinjavanjem.
Kažu, nastoji se postići svijet u kojem će propadanje biti u potpunosti neutralizirano. Naime, ciljevi neutralnosti degradacije tla (LDN) temelje se na sprječavanju njegova pogoršanja i očuvanje zdravlja, primjeni održivih praksi koje pridonose većoj bioraznolikosti te obnovi.
Tagovi
Autor
125