Pretraga tekstova
Oko 33% svog tla već je degradirano, a s obzirom na potrebu povećanja poljoprivredne proizvodnje za čak 60% do 2050. godine, ta bi brojka mogla nastaviti rasti
Danas obilježavamo Svjetski dan tla, podsjetnik na neprocjenjivu vezu zemlje s našim opstankom. Više od 95% hrane koju konzumiramo dolazi upravo iz tla, što ga čini ključnim resursom za našu budućnost.
Trenutačno je oko 33% svjetskog zemljišta degradirano, a s obzirom na potrebu povećanja poljoprivredne proizvodnje za čak 60% do 2050. godine, taj bi postotak mogao dodatno rasti, upozoravaju Ujedinjeni narodi.
Njihova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) iznosi još alarmantniju prognozu, te predviđa da bi do tada više od 90% moglo biti pogođeno.
Zanemarivanje zdravlja tla imat će sve veće posljedice na poljoprivredu
Prema Strategiji EU-a za tlo, više od 60% europskog je u lošem stanju, izloženo erozijama, zbijanju, zaslanjivanju, zagađenju, gubitku bioraznolikosti i betonizaciji.
Na ovogodišnjoj Konvenciji Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), koja se održava od 2. do 13. prosinca u Saudijskoj Arabiji pod motom "Naša zemlja. Naša budućnost", poseban naglasak bit će na održivoj poljoprivredi.
U sklopu Konvencije obilježit će se i Svjetski dan tla kroz "Dan poljoprivredno-prehrambenih sustava" posvećen promociji otpornijih usjeva, zdravlju tla i očuvanju ekosustava.
Kako navode, fokus je u skladu s ciljevima UNCCD-a i ciljevima održivog razvoja (SDGs), s posebnim naglaskom na transformaciju prehrambenih sustava radi sigurnosti hrane, zaštite prirodnih resursa i izgradnje otpornog gospodarstva.
Kako bi se spriječilo daljnje propadanje, do 2030. godine predviđa se intenziviranje borbe protiv dezertifikacije te obnova tla, osobito na područjima pogođenima sušama, poplavama i opustinjavanjem.
Kažu, nastoji se postići svijet u kojem će propadanje biti u potpunosti neutralizirano. Naime, ciljevi neutralnosti degradacije tla (LDN) temelje se na sprječavanju njegova pogoršanja i očuvanje zdravlja, primjeni održivih praksi koje pridonose većoj bioraznolikosti te obnovi.
Autor
Više [+]
Magistar novinarstva s iskustvom rada u domaćim i stranim medijima, ljubitelj prirode.
758
Glasova: 623
Da, slažem se. 82,2%
Glasova: 88
Ne, ne slažem se. 11,6%
Glasova: 47
Baš me briga. 6,2%
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Krumpir izvađen, za zimu spremni 💪🏻😁
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Klima nam je ove godine ista, u dva tri dana sve se naglo promjeni na ovome suncu. Kod tebe u zemlji trune kod nas će trunuti kad ga Više [+] izvadimo za koji dan. Prošle godine kod mene je u zemlji bio kao pašteta, bljeekk, reko neka i ostane bit će gnoivo. 1.10 ja ga sa djecom izvadio tvrd ko kamen. Ovisimo svi o ovoj zvijezdi koja nas grije a ne o zemlji. Moj ti iza kuče ove godine četri puta plivao, voda bila iznad njega, reko od toga ništa ali krumpir dobar, istina da sam ga dublje sadio nego prijašnih godina. A vidjet ćemo što bude nikome nije idealno.
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama. Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu. Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu.