Pretraga tekstova
Oko 33% svog tla već je degradirano, a s obzirom na potrebu povećanja poljoprivredne proizvodnje za čak 60% do 2050. godine, ta bi brojka mogla nastaviti rasti
Danas obilježavamo Svjetski dan tla, podsjetnik na neprocjenjivu vezu zemlje s našim opstankom. Više od 95% hrane koju konzumiramo dolazi upravo iz tla, što ga čini ključnim resursom za našu budućnost.
Trenutačno je oko 33% svjetskog zemljišta degradirano, a s obzirom na potrebu povećanja poljoprivredne proizvodnje za čak 60% do 2050. godine, taj bi postotak mogao dodatno rasti, upozoravaju Ujedinjeni narodi.
Njihova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) iznosi još alarmantniju prognozu, te predviđa da bi do tada više od 90% moglo biti pogođeno.
Zanemarivanje zdravlja tla imat će sve veće posljedice na poljoprivredu
Prema Strategiji EU-a za tlo, više od 60% europskog je u lošem stanju, izloženo erozijama, zbijanju, zaslanjivanju, zagađenju, gubitku bioraznolikosti i betonizaciji.
Na ovogodišnjoj Konvenciji Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), koja se održava od 2. do 13. prosinca u Saudijskoj Arabiji pod motom "Naša zemlja. Naša budućnost", poseban naglasak bit će na održivoj poljoprivredi.
U sklopu Konvencije obilježit će se i Svjetski dan tla kroz "Dan poljoprivredno-prehrambenih sustava" posvećen promociji otpornijih usjeva, zdravlju tla i očuvanju ekosustava.
Kako navode, fokus je u skladu s ciljevima UNCCD-a i ciljevima održivog razvoja (SDGs), s posebnim naglaskom na transformaciju prehrambenih sustava radi sigurnosti hrane, zaštite prirodnih resursa i izgradnje otpornog gospodarstva.
Kako bi se spriječilo daljnje propadanje, do 2030. godine predviđa se intenziviranje borbe protiv dezertifikacije te obnova tla, osobito na područjima pogođenima sušama, poplavama i opustinjavanjem.
Kažu, nastoji se postići svijet u kojem će propadanje biti u potpunosti neutralizirano. Naime, ciljevi neutralnosti degradacije tla (LDN) temelje se na sprječavanju njegova pogoršanja i očuvanje zdravlja, primjeni održivih praksi koje pridonose većoj bioraznolikosti te obnovi.
Tagovi
Svjetski dan tla Hamid Čustović Degradacija tla Dezertifikacija Zdravlje tla Poljoprivreda Kvaliteta tla
Autor
Više [+]
Magistar novinarstva s iskustvom rada u domaćim i stranim medijima, ljubitelj prirode.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.