Na poljoprivredi ne treba štedjeti

Poljoprivreda je posljednja na kojoj bi trebalo štedjeti, upravo suprotno, u kriznim vremenima u poljoprivredu treba još više ulagati, jer se pozitivni efekti najbrže ostvaruju u proizvodnji hrane.
Međutim, poljoprivreda, odnosno proizvodnja hrane, je vrlo teška i komplicirana djelatnost, a neće biti ništa lakše ni nagodinu ni u godinama koje su pred nama, izjavio je, između ostalog, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić na nedavno održanoj radionici posvećenoj aktivnostima u poljoprivredi i seoskom razvoju, na kojoj je sudjelovao zajedno sa suradnicima, državnim tajnicima Krešimirom Kuterovcem, Josipom Kraljičkovićem i Stjepanom Mikolčićem, a koju je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, uz potporu Istarske županije. Ministar Pankretić je dodao kako ulažu ogromne napore u rješavanje ključnih problema u segmentu poljoprivredne proizvodnje.

- Jedan od većih problema je nedostatak znanja naših poljoprivrednih proizvođača, stoga planiramo pojačati rad na njihovoj edukaciji. Ubrzat ćemo i provedbu prodaje i okrupnjavanja zemljišnih posjeda koje su ključne za povećanje poljoprivredne proizvodnje i konkurentnosti, a valja prihvatiti i činjenicu da više neće biti poljoprivredne proizvodnje koja nema osiguranog kupca. Jedan od prioritetnih ciljeva je i s manje hektara proizvesti više hrane, uz utrošak što manje vode i energije, brinući o zaštiti okoliša, izjavio je Pankretić.

Ministar je naveo i da je do kraja listopada isplaćeno približno tri milijarde kuna poticaja (2,965 milijardi kuna) a jedna od novina koja je uvedena jest da svaka od 180.000 fizičkih i pravnih osoba koje primaju različite oblike poticaja, dobiju točno specificiran iznos za svaku isplaćenu kunu. Najviše je novca isplaćeno dvjema istočnim županijama; Osječko-baranjskoj - 622 milijuna kuna i Vukovarsko-srijemskoj - 340 milijuna kuna.

Kapitalna ulaganja

Ministar se osvrnuo i na promjene vezane uz model kapitalnih ulaganja, koji, kako je naveo, nema ni jedna zemlja na svijetu, a koji omogućuje poljoprivrednicima investiranje u proizvodnju uz vrlo povoljne uvjete, odnosno uz mogućnost povrata i do čak 50 posto od ukupne investicije. Prema novom modelu, povrat sredstava moguće je dobiti i za investicije u koje su uložena i vlastita sredstva, što do sada nije bio slučaj. Do sada je povrat sredstava bio na temelju kredita.
Analizirajući cjelokupno stanje hrvatskog agrara, ministar je istaknuo i kako je agrarnu politiku gotovo nemoguće voditi bez intervencija. - Početkom ove godine imali smo izuzetno skupu stočnu hranu, a cijenu mesa na razini od prije pet ili šest godina. Da tada nismo intervenirali, danas bi imali još težu situaciju, rekao je Pankretić. Radi povećanja konkurentnosti i proizvodnje određene su promjene nastupile i kod operativnih programa. Kod govedarskog programa je omogućeno dobivanje čak tri puta većeg iznosa kredita, a produžen je i rok otplate. Ministar je naglasio kako je činjenica da je u uvjetima rasplamsavanja financijske krize teže doći do kredita, međutim dodao je kako je HBOR dao određena jamstva da se neće stati s kreditiranjem operativnih programa.
Pankretić je također naveo kako je poljoprivreda od nacionalnog interesa te se nastoji u kreiranje poljoprivredne politike uključiti što je moguće veći broj poljoprivrednih proizvođača.

Pomoć ribnjacima

Budući da je, kako se smatra Pankretić, ključ svih problema hrvatskog agrara zemljište, u tijeku je rješavanje problema zemljišne politike, odnosno izrađen je konačni prijedlog izmjena i dopuna postojećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji bi na snagu trebao stupiti već krajem godine. - Primjena Zakona pokazala je da postoje brojne zapreke u njegovoj provedbi. Do sada je prodano samo 16 posto poljoprivrednog zemljišta, a 19.000 ha još je uvijek pod minama. Novim zakonom ubrzat ćemo raspolaganje državnim zemljištem, uvesti veću disciplinu kod prenamjene poljoprivrednog zemljišta te pojačati promet privatnim zemljištem. Kroz ovaj Zakon riješit ćemo i problem ribnjaka koji će dobiti zemljište u koncesiju na 50 godina, a radi okrupnjavanja zemljišnih posjeda osnovat ćemo agenciju za zemljište koja će, između ostalog, posredovati u prometu privatnim poljoprivrednim zemljištem, rekao je Krešimir Kuterovac, te dodao kako će se novim Zakonom onemogućiti špekuliranje zemljištem.

Hrvatska - ruralna zemlja

Budući da je od 21 županije čak 16 pretežito ruralnih,
donesena je i Strategija ruralnog razvoja za razdoblje od 2008. do 2013. godine kojom su, kako je istaknuo mr. Josip Kraljičković, jasno definirani ciljevi. Riječ je, između ostalog, o poboljšanju konkurentnosti poljoprivrednog sektora, očuvanju i zaštita okoliša, kvaliteta života u ruralnim područjima, proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva te poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja.

O visini proračuna za poljoprivredu u 2009. godini ministar Pankretić nije želio govoriti jer je za to, kako je rekao, prerano. - Proračun za poljoprivredu u 2009. godini bit će poznat 15. prosinca, rekao je izrazivši samo nadu da će se zadržati na ovogodišnjoj razini od 4,56 milijardi kuna.

Zdenka RUPČIĆ