• Poljoprivreda
  • 28.02.2009.

Na hrvatskim njivama raste sve osim kave, začina i južnog voća

Potencijal Hrvatske poljoprivrede

  • 2.306
  • 115
  • 0

U Ministarstvu poljoprivrede drže da bi se u kraćem roku najveći iskorak mogao napraviti u domaćoj proizvodnji voća i povrća. Hrvatska sada uvozi 40 posto voća i 25 posto povrća. Godišnje se uveze voća za 150 milijuna dolara, a mogli bismo ga izvoziti u vrijednosti između 300 i 400 milijuna dolara.

Sve veći rast cijena hrane u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj ponovo je otvorio pitanje konkurentnosti domaće poljoprivredne proizvodnje koja sa svojom malom produkcijom mora odgovoriti na globalne izazove.

Pokrivenost uvoza izvozom hrane, iako su u sektor izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda najveće stavke šećer, tuna i duhan, na kraju prošle godine opasno se približio granici od 50 posto. Još prije nešto više od godinu dana taj je omjer bio na zavidnih 68 posto. U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja napominju da se uvoz hrane količinski smanjuje, ali mu je vrijednost napuhana zbog rasta cijena hrane na svjetskom tržištu. Ističu i da je zbog povećanja domaće poljoprivredne proizvodnje donesen novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, zahvaljujući kojem bi konačno trebalo biti iskorišteno i više od milijun dosad neobrađenih hektara.

Izrađen je i program okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, jer na prosječnih pet hektara malo toga, osim voća i cvijeća, može dati očekivani urod. Tu je i niz operativnih programa, ponajprije u stočarskoj proizvodnji i višegodišnjim nasadima, kao i tržišni redovi koji točno propisuju što, koliko i čega treba proizvoditi za domaće tržište. Tim potezima kao i povećanjem kapitalnih investicija u poljoprivredu trebao bi se smanjiti golemi uvoz hrane, a povećati domaća proizvodnja.

Više nema jeftine hrane na svjetskom tržištu, a domaća je proizvodnja nedovoljna i, što je poseban problem, neorganizirana. Sve to utječe na cijenu hrane na domaćem tržištu, jer roba koje nema ima najvišu cijenu.

Zahvaljujući prirodnim pogodnostima, ponajprije povoljnim klimatskim uvjetima, Hrvatska bi mogla proizvoditi sve osim kave, začina i južnog voća. Sad imamo osam proizvoda dovoljno iz vlastite proizvodnje. To su pšenica, kukuruz, jaja, meso peradi, masline, vino, mandarine, a od prošle godine i jagoda.

No, nedostaje nam 20 posto krumpira, 25 posto grožđa, 50 posto jabuka, 50 posto pršuta, 80 posto krušaka, a šljiva ovisno o godini - jedne godine dovoljno, druge ništa, jer je poljoprivreda tvornica pod otvorenim nebom. Bez osiguranja nasada, navodnjavanja usjeva i voćnjaka, svaka je poljoprivreda osuđena na neuspjeh. Samo lani povrće je na domaćem tržištu poskupjelo više od 22 posto, voće gotovo 20 posto, a mlijeko, sir i jaja oko 10 posto. Trgovački lanci, koji uvelike utječu na cijenu hrane, tvrde pak da im je dobit, ali ne i marža, niža od prosjeka te branše u svijetu.

U Ministarstvu poljoprivrede drže da bi se u kraćem roku najveći iskorak mogao napraviti u domaćoj proizvodnji voća i povrća. Hrvatska sada uvozi 40 posto voća i 25 posto povrća. Godišnje se uveze voća za 150 milijuna dolara, a mogli bismo ga izvoziti u vrijednosti između 300 i 400 milijuna dolara.

Prirodni voćni sok od jabuke Ivković iz Velike Mlake, mandarine iz doline Neretve, istarska kamilica zagrebačke tvrtke Aromatica, plodovi mora i povrća iz Stubičkih Toplica i divljač iz Samobora već su plasirani na tržišta zemalja Europske unije, Japana i SAD-a. Radi se o autohtonim domaćim proizvodima, koji imaju dodanu vrijednost, što ih čini jedinstvenima na izbirljivom svjetskom tržištu.

U Upisniku poljoprivrednih gospodarstva Hrvatske registrirana su čak 177.003 poljoprivrednika koji dobivaju neki oblik potpore proizvodnji, odnosno proizvode hranu za tržište. No, pravih, efikasnih proizvođača hrane, koji bi mogli dobro živjeti od prodaje svojih proizvoda na otvorenom tržištu, nema više od 25.000 do 30.000.

Primjerice, imamo manje od 6000 poljoprivrednika koji su sad registrirani kao obrtnici, odnosno trgovačko društvo. No, restrukturiranje domaće poljoprivredne proizvodnje je nužnost. Samo je broj proizvođača mlijeka u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina smanjen sa 65.000 na 25.000. Istodobno povećana je količina i kakvoća predanog mlijeka na tržištu i sad imamo dvostruko više (80 posto) mlijeka europske kvalitete. Lani je pak uvoz konzumnog mlijeka povećan za 30 milijuna litara, što je čak 60 posto više nego godinu prije, dok je uvoz svih mliječnih proizvoda, u prvom redu sira, povećan 30 posto. S druge strane, registrirana su 632 poljoprivrednika koji se bave ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj i čiji su proizvodi tražena roba ne samo na domaćem tržištu. No, malo je ekoproizvoda, iako se radi o kvalitetnijoj ponudi, koji su onda u pravilu skuplji.

Ipak, i na tom se području napokon nešto mijenja. S konvencionalnim poljoprivrednim proizvodima, bez obzira na povećanu potražnju za hranom u doba globalne gospodarske krize, na duži vremenski rok na izvoznim tržištima Hrvatska nema previše šansi. Ohrabruje stoga nastup dvadesetak hrvatskih ekoproizvođača, te osam proizvođača maslinovog ulja na najvećim sajmovima ekopoljoprivrede u Njemačkoj i Italiji. Riječ je o prestižnim manifestacijama i pravom putu do izvoznih tržišta.


Hrvatska hrana na španjolskom stolu


Osam hrvatskih tvrtki sudjeluje sa svojim proizvodima na sajmu »Prehrambeni proizvodi Europe - Gourmet Food« u organizaciji najvećeg španjolskog trgovačkog lanca El Corte Ingles. Sajam diljem Španjolske i Portugala traje od 26. veljače do 5. travnja. Agencija za promicanje izvoza i ulaganja u suradnji s hrvatskim Veleposlanstvom u Madridu inicirala je početkom 2008. razgovore s predstavnicima El Corte Inglesa o ulasku hrvatskih proizvođača hrane na španjolsko tržište. Taj poznati trgovački lanac, drugi po veličini u EU, ima mrežu od 89 hipermarketa i supermarketa u Španjolskoj, Portugalu, na Balearima i Kanarskim otocima.

Cilj je da se određeni proizvodi hrvatskih proizvođača preko svjetski poznatog sajma ponude i degustiraju na štandovima El Corte Inglesa kako bi se vidjelo koji će se od njih kasnije plasirati u maloprodaji. Organiziran je nastup osam hrvatskih proizvođača prehrambenih proizvoda i alkoholnih pića - Kraša, Gavrilovića, Klare-Marić, Francka, Zvečeva, Jamnice, Maraske i Istravina. Neki od njih već su pokušali samostalno izaći na tržište u Španjolskoj, ali zasad nije bilo uspjeha.

Nakon sajma, El Corte Ingles će na temelju iskazanog interesa posjetitelja za hrvatskim proizvodima ući u konkretne poslovne pregovore s pojedinim tvrtkama. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva financijski je poduprlo cijeli projekt. »Sudjelovanje hrvatskih tvrtki na sajmu širom otvara vrata daljnjim pregovorima o plasmanu naših proizvoda u Španjolsku i Portugal. Čast nam je biti zemlja partner ove godine i predstaviti tom vrlo interesantnom tržištu hrvatsku kvalitetu i proizvode ne tako nepoznate i strane njihovom ukusu. Sudjelovanje na sajmu plod je dugotrajnog truda Sektora za podršku izvoznicima Agencije, Ministarstva gospodarstva i našeg veleposlanstva u Španjolskoj. Siguran sam da će sljedeća dva mjeseca donijeti rezultate i da će se hrvatskim izvoznicima otvoriti španjolska vrata«, kaže Stjepan Mikac, ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja.


Najviše izvozimo šećer, cigarete i pšenicu


U 2008. godini uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda premašio je 2,62 milijarde dolara i u ukupnom uvozu sudjeluje s gotovo 10 posto. Izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvareno je 1,3 milijarde dolara, čime je manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni iznosio 1,3 milijarde dolara. Udjel izvoza hrane u ukupnom izvozu iznosi 10,6 posto. U odnosu na 2007., izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećan je lani za 10 posto, a uvoz za 16 posto. U izvozu i uvozu zastupljeniji su proizvodi industrije hrane, pića i duhana, nego poljoprivredni proizvodi. Najvažnija izvozna odredišta u 2008. bila su BiH (s udjelom od 32 posto), Italija (16 posto) te Srbija, Crna Gora i Slovenija (po 8 posto). U strukturi uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prema zemljama podrijetla dominiraju Italija (11,5 posto), Njemačka (10,5 posto), Brazil (9,2 posto) i Mađarska (6,8 posto). Najveći obujam vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvarujemo sa zemljama Europske unije koji je lani iznosio 2,068 milijardi dolara. Od toga je s članicama priključenim od 2004. (EU 12) ostvarena razmjena u vrijednosti od 717 milijuna dolara, dok je s ostalim članicama (EU 15) ona iznosila 1,35 milijardi dolara. Istaknuti izvozni proizvodi prehrambene industrije su rafinirani bijeli šećer, cigarete, pšenica, vegeta, pivo, vode... Uvozi se uljana pogača, šećer, sirova kava, sirovi šećer, banane i drugo.

Autor: Marinko Petković

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi