Pretraga tekstova
Ministarstvo poljoprivrede je objavilo pravilnik o doniranju hrane u humanitarne svrhe, a novost je da će donatori imati porezne olakšice.
Ministarstvo poljoprivrede je dovršilo izradu propisa kojim se regulira sustav doniranja hrane i hrane za životinje i objavilo pravilnik kojim se propisuju detaljni kriteriji i načini doniranja, uvjeti koje mora ispunjavati posrednik u doniranju, kao i sadržaj te način vođenja Registra posrednika.
"Činjenica je da se radi o ogromnim količinama, zbog čega je Ministarstvo poljoprivrede i pokrenulo inicijativu za bolje reguliranje područja doniranja hrane. Uvjereni smo da će usvajanjem pravilnika, sustav biti bolji, a hrana koja je zdravstveno ispravna i još se može iskoristiti, doći do onih kojima je potrebna. Sustav doniranja hrane i do sada je postojao kod nas, no ovime je pravno uokviren, a jedan od važnijih razloga jest da se donirana hrana oslobodi PDV-a, odnosno da se građanima koji doniraju hranu, omoguće određene porezne olakšice", istaknuo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Kako bi se što prije moglo početi s uspostavom reguliranog sustava, a opet izbjeglo velike troškove za, primjerice, izgradnju jednog ili više distributivnih skladišta s odgovarajućom infrastrukturom i osobljem, nastojao se iskoristiti trenutno postojeći način doniranja hrane, kao i infrastruktura raznih dobrotvornih organizacija koje se kod nas takvim radom već dugo bave. Stoga se posrednicima u lancu doniranja hrane i hrane za životinje smatraju neprofitne, pravne osobe kao što su humanitarne organizacije, jer su i do sada posredovale doniranom hranom i koristile odgovarajuće prostore za spremanje te hrane i o tome vodile evidenciju.
Osim manjih korektivnih zahvata u postojeće evidencije te upisivanja u odgovarajući upisnik Ministarstva poljoprivrede, ne očekuju se veće promjene za same posrednike, ali se očekuje velika korist u odnosu na evidentiranje i raspodjelu donacija u skladu s potrebama te se postavlja temelj za buduće osnivanje nacionalne banke hrane i uspostavu razvijenog, koordiniranog sustava kakav postoji u većini zemalja Europske unije.
Osim namirivanja potreba za hranom siromašnih građana, predviđene mjere trebaju pridonijeti i boljem iskorištavanju hrane, odnosno smanjenju i kontroli njezina uništavanja, čemu se u svijetu pridaje sve veći značaj. Donošenje ovoga pravilnika prvi je korak na putu k jednom uređenom sustavu doniranja hrane.
Tagovi
Ministarstvo poljoprivrede Tihomir Jakovina Doniranje hrane Pravilnik PDV Posrednik Inicijativa Distributivna skladišta Dobrotvorne organizacije Evidencija Banka hrane Siromašni građani
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.