Na Bartolovo ljeto odlazi, a jesen dolazi

Katolička crkva danas, 24. kolovoza, slavi blagdan svetog Bartola, jednog od Isusovih dvanaest učenika, kojega Novi zavjet naziva njegovim punim imenom – Bartolomej.

U hrvatskoj su vjerskoj i kulturnoj baštini poznati različiti običaji vezani uz Bartolovo, a posebno blagoslov konja, odlazak u vinograde gdje se stavljaju strašila za ptice, skupljanje ljekovitog bilja i drugo.

Brojne su župe i crkve posvećene ovom svecu poput npr. Bartol u općini Vižinada, Bartolovci kod Slavonskog Broda, a u poljoprivrednim krajevima vjerovalo se da upravo on “zatvara ljeto” jer od tada dani postaju kraći i hladniji.

Poznate su i pučke izreke: "Sveti Bare potira solare" (počinju kiše, a time završava sakupljanje soli u morskim solanama), "Na Bartolovo ljeto odlazi, a jesen dolazi" i “Bartol pokazuje kakva će biti zima.”

U vinogradarskim krajevima, posebice u Istri, vjerovalo se da nakon njegova blagdana grožđe počinje brže dozrijevati, ali da ga još ne treba brati prije blagoslova.

Iako nije bio “zaštitnik od kuge” kao sv. Rok, ni “nebeska Majka” kao Gospa, sv. Bartol je kod Hrvata imao ulogu zaštitnika polja, vinograda i ljeta, a njegov blagdan, kako smo i naveli, bio je znak da se priroda polako okreće prema jeseni.

Inače, prema predaji, ovaj je svetac podnio vrlo okrutnu mučeničku smrt. Progonitelji kršćanstva oderali su mu kožu s cijelog tijela, a potom odrubili glavu zbog čega se često prikazuje s nožem. Njegove relikvije prenesene su u 6. stoljeću prvo na otok Lipari u Tirenskom moru, pa u grad Benevent, a potom u Rim, gdje su smještene u crkvi Sv. Bartola.

Štuje se kao zaštitnik oboljelih od grčeva, kožnih i neuroloških bolesti, te kao zaštitnik seljaka, pastira i raznih zanatlija, posebno onih koji rade s kožom.

Treba spomenuti i da je na molbu Sindikata policije Hrvatske 2012. proglašen je i njihovim zaštitnikom.