Mrežom hladnjača i brendiranjem domaće proizvodnje do jačanja sektora voća i povrća

Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je Akcijski plan tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine koji je u e-savjetovanju do 19. srpnja 2019. godine.

"Akcijskim planom predviđeno je 5 mjera za ključna područja intervencije: Izrada tipske projektne dokumentacije za hladnjače i distributivne centre; Izgradnja javne infrastrukture za skladištenje voća i povrća uz korištenje obnovljivih izvora energije; Edukacija i potpora proizvođačkim organizacijama u području upravljanja i financija; Digitalizacija skladišta/distributivnih centara i Uspostava nacionalnog sustava označavanja voća i povrća i stvaranje prepoznatljivosti, nadstandarda kvalitete i sigurnost hrane.

Mrežom hladnjača troškovno bi se optimizirala opskrbno-prodajna logistika voćara i povrćara s OPG-a. Također bi se smanjili opći troškovi pojedinačne izgradnje, standardizirala bi se tehnologija i kvaliteta čuvanja proizvoda, te omogućilo skupno strateško istraživanje tržišta i uvođenje prepoznatljive oznake za određenu vrstu voća i povrća. Zato će biti izgrađeno 7 skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5.000 tona, od čega 3.000 tona za voće i 2.000 tona za povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3.000 tona u sljedeće tri godine. Ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje jabuka te drugog voća i povrća omogućit će poljoprivrednicima da sa svojim proizvodima budu prisutni na tržištu  tijekom cijele godine što će pozitivno utjecati na povećanje njihova dohotka", objašnjavaju iz Ministarstva. 

Brendiranje domaće proizvodnje 

Kako je riječ o cjelovitom planu, dodaju, ne radi se samo o izgradnji infrastrukture već i u osiguranju materijalnih preduvjeta uspješne tržišne komunikacije.  Zato su predvidjeli i uspostavu nacionalnog sustava označavanja voća i povrća u okviru skladišta/distributivnih centara što će uz, novu digitalnu platformu, pridonijeti boljoj vidljivosti i vrijednosnoj percepciji hrvatskog voća i povrća.

"Ključna područja intervencije u proizvodnji voća i povrća su jačanje skladišnih kapaciteta, jačanje upravljačkih kapaciteta proizvođačkih organizacija i jačanje tržišne prepoznatljivosti. Ovdje radimo zaokruženu priču koja iz temelja rješava probleme skladišnih kapaciteta za voće i povrće. Vodili smo računa o svakom koraku ostvarenja našeg cilja odnosno izgradnji 20 hladnjača, 7 skladišno-distributivnih centara i 13 skladišnih centara za voće i povrće. Sve ovo radimo kako bismo povećali konkurentnost naših proizvođača, a na njima je sada da se dobro organiziraju, udruže i zajedno se bore za tržište.

Predvidjeli smo i brendiranje domaće proizvodnje i to je projekt na kojem već sad predano radimo i tražimo najbolji model od kojeg će i proizvođači i potrošači imati najviše koristi. Pozivam sve da prouče naš prijedlog akcijskog plana i daju nam svoje konstruktivne prijedloge", rekao je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Akcijski plan tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća pogledajte ovdje. 

Nadalje, kažu, cilj Akcijskog plana je stvoriti nužne preduvjete proizvođačima voća i povrća za ovladavanje vlastitim tržišnim položajem. Provedba akcijskog plana doprinijet će unapređenju položaja proizvođača voća i povrća u lancu opskrbe; organiziranju proizvođača u proizvođačke organizacije; poboljšanju prihoda proizvođača voća i povrća te posebno mikro i malih poljoprivrednih gospodarstava; stabilizaciji tržišta voća i povrća; regionalnom gospodarskom razvoju  i prepoznatljivosti domaćeg voća i povrća na policama trgovačkih centara te na taj način pružiti potrošaču informaciju o porijeklu proizvoda i slobodu izbora kod kupnje.

Jačanje cjelokupnog lanca opskrbe 

Ovime jača cjelokupni lanac opskrbe, jer koncentracija ponude može doprinijeti i drugim dionicima lanca u vidu smanjenja transportnih troškova, ali i troškova koji su izravno povezani sa smanjenjem broja dobavljača.

Podsjećamo, u Akcijskom planu se između ostalog navodi da se proizvodnja povrća u Hrvatskoj odvija na površini od oko 19.000 ha (prema podacima o podnesenim zahtjevima za potporu koji se značajno razlikuju od podataka Državno gzavoda za statistiku uslijed drugačijeg obuhvata podataka). Prosječna godišnja proizvodnja povrća u razdoblju od 2013. do 2017. iznosila je 207 tisuća tona. Najzastupljenije vrste povrća koje su se proizvodile u Republici Hrvatskoj tijekom 2017. godine bile su dinje i lubenice 18%, rajčica 14%, kupus 14%, luk i češnjak 7%, paprika 7%, mrkva 5%, krastavac i kornišon  4%, grah i grašak 3 % te salata 2%.

Samo u 2017. uvezli smo voća vrijednosti 180 milijuna eura, nije dobro ni s povrćem

Tijekom 2017. godine uvezeno je 200.053 t voća ukupne vrijednosti 180.308.220 EUR, dok je izvezeno u vrijednosti od 34,5 milijuna EUR, čime je ostvarena negativna vanjskotrgovinska bilanca, odnosno deficit u iznosu od 145,8 milijuna EUR. Uvoz povrća u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu veći je za 3,8% (vrijednost uvoza povrća u 2017. godini veća je za 3.867.015 EUR), dok je iskazano količinski, uvoz povrća povećan za 10% (u 2017. godini uvezeno je 11.578 t povrća više nego u 2016. godini)", navodi se u prijedlogu Akcijskog plana.