Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je Akcijski plan tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća od 2019. do 2023. godine koji, između ostalog, predviđa i gradnju 20 hladnjača, 7 skladišno-distributivnih centara i 13 skladišnih centara za voće i povrće.
Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je Akcijski plan tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine koji je u e-savjetovanju do 19. srpnja 2019. godine.
"Akcijskim planom predviđeno je 5 mjera za ključna područja intervencije: Izrada tipske projektne dokumentacije za hladnjače i distributivne centre; Izgradnja javne infrastrukture za skladištenje voća i povrća uz korištenje obnovljivih izvora energije; Edukacija i potpora proizvođačkim organizacijama u području upravljanja i financija; Digitalizacija skladišta/distributivnih centara i Uspostava nacionalnog sustava označavanja voća i povrća i stvaranje prepoznatljivosti, nadstandarda kvalitete i sigurnost hrane.
Mrežom hladnjača troškovno bi se optimizirala opskrbno-prodajna logistika voćara i povrćara s OPG-a. Također bi se smanjili opći troškovi pojedinačne izgradnje, standardizirala bi se tehnologija i kvaliteta čuvanja proizvoda, te omogućilo skupno strateško istraživanje tržišta i uvođenje prepoznatljive oznake za određenu vrstu voća i povrća. Zato će biti izgrađeno 7 skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5.000 tona, od čega 3.000 tona za voće i 2.000 tona za povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3.000 tona u sljedeće tri godine. Ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje jabuka te drugog voća i povrća omogućit će poljoprivrednicima da sa svojim proizvodima budu prisutni na tržištu tijekom cijele godine što će pozitivno utjecati na povećanje njihova dohotka", objašnjavaju iz Ministarstva.
Kako je riječ o cjelovitom planu, dodaju, ne radi se samo o izgradnji infrastrukture već i u osiguranju materijalnih preduvjeta uspješne tržišne komunikacije. Zato su predvidjeli i uspostavu nacionalnog sustava označavanja voća i povrća u okviru skladišta/distributivnih centara što će uz, novu digitalnu platformu, pridonijeti boljoj vidljivosti i vrijednosnoj percepciji hrvatskog voća i povrća.
"Ključna područja intervencije u proizvodnji voća i povrća su jačanje skladišnih kapaciteta, jačanje upravljačkih kapaciteta proizvođačkih organizacija i jačanje tržišne prepoznatljivosti. Ovdje radimo zaokruženu priču koja iz temelja rješava probleme skladišnih kapaciteta za voće i povrće. Vodili smo računa o svakom koraku ostvarenja našeg cilja odnosno izgradnji 20 hladnjača, 7 skladišno-distributivnih centara i 13 skladišnih centara za voće i povrće. Sve ovo radimo kako bismo povećali konkurentnost naših proizvođača, a na njima je sada da se dobro organiziraju, udruže i zajedno se bore za tržište.
Predvidjeli smo i brendiranje domaće proizvodnje i to je projekt na kojem već sad predano radimo i tražimo najbolji model od kojeg će i proizvođači i potrošači imati najviše koristi. Pozivam sve da prouče naš prijedlog akcijskog plana i daju nam svoje konstruktivne prijedloge", rekao je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.
Akcijski plan tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća pogledajte ovdje.
Nadalje, kažu, cilj Akcijskog plana je stvoriti nužne preduvjete proizvođačima voća i povrća za ovladavanje vlastitim tržišnim položajem. Provedba akcijskog plana doprinijet će unapređenju položaja proizvođača voća i povrća u lancu opskrbe; organiziranju proizvođača u proizvođačke organizacije; poboljšanju prihoda proizvođača voća i povrća te posebno mikro i malih poljoprivrednih gospodarstava; stabilizaciji tržišta voća i povrća; regionalnom gospodarskom razvoju i prepoznatljivosti domaćeg voća i povrća na policama trgovačkih centara te na taj način pružiti potrošaču informaciju o porijeklu proizvoda i slobodu izbora kod kupnje.
Ovime jača cjelokupni lanac opskrbe, jer koncentracija ponude može doprinijeti i drugim dionicima lanca u vidu smanjenja transportnih troškova, ali i troškova koji su izravno povezani sa smanjenjem broja dobavljača.
Podsjećamo, u Akcijskom planu se između ostalog navodi da se proizvodnja povrća u Hrvatskoj odvija na površini od oko 19.000 ha (prema podacima o podnesenim zahtjevima za potporu koji se značajno razlikuju od podataka Državno gzavoda za statistiku uslijed drugačijeg obuhvata podataka). Prosječna godišnja proizvodnja povrća u razdoblju od 2013. do 2017. iznosila je 207 tisuća tona. Najzastupljenije vrste povrća koje su se proizvodile u Republici Hrvatskoj tijekom 2017. godine bile su dinje i lubenice 18%, rajčica 14%, kupus 14%, luk i češnjak 7%, paprika 7%, mrkva 5%, krastavac i kornišon 4%, grah i grašak 3 % te salata 2%.
Samo u 2017. uvezli smo voća vrijednosti 180 milijuna eura, nije dobro ni s povrćem
Tijekom 2017. godine uvezeno je 200.053 t voća ukupne vrijednosti 180.308.220 EUR, dok je izvezeno u vrijednosti od 34,5 milijuna EUR, čime je ostvarena negativna vanjskotrgovinska bilanca, odnosno deficit u iznosu od 145,8 milijuna EUR. Uvoz povrća u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu veći je za 3,8% (vrijednost uvoza povrća u 2017. godini veća je za 3.867.015 EUR), dok je iskazano količinski, uvoz povrća povećan za 10% (u 2017. godini uvezeno je 11.578 t povrća više nego u 2016. godini)", navodi se u prijedlogu Akcijskog plana.
Izvori
Tagovi
Autorica
Marta Radić
prije 3 godine
Ovakav akcijski plan uvijek se priprema pred izbore....te nikad ne zaživi. Uvoz sve veći iz godine u godinu. Po medijskim špekulacijama dobivamo novog ministra poljoprivrede , ovi je pun afera. E pa treba vidjeti sa novim ministrom hoče li zaživjeti akcijski plan.