Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Parlamentarni izbori
  • 11.04.2024. 10:30

Možemo: Zakon o nasljeđivanju treba prilagoditi za poljoprivredno zemljište

Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost hrvatske poljoprivrede. Pred vama su odgovori političke platforme Možemo.

Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
  • 673
  • 61
  • 0

Pred nama su Parlamentarni izbori koji će se prvi puta održati srijedom i to iduće, 17. travnja. Kako bismo našim čitateljima, proizvođačima hrane i žiteljima ruralnih prostora, predstavili programe koji se tiču budućnosti hrvatskog agrara i sela, Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost domaće poljoprivrede.

Pred vama su odgovori političke platforme Možemo

Poljoprivrednici kažu da je današnji administrativni sustav prekompleksan i nedovoljno učinkovit. Mislite li unaprijediti i pojednostavniti sustav potpora agraru, i kako? Treba li smanjiti stope sufinanciranja kod investicijskih projekata, a povećati broj potencijalnih korisnika?

Administracija je prekompleksna, posebno za male i srednje poljoprivrednike te prepuna apsurda, do tragikomičnosti. To vrijedi podjednako za birokratizirane procese prilikom traženja potpora, kao i kod njihova izvještavanja. Ti se apsurdi očituju, primjerice, od nužnosti geotagiranja kao dokaza Ministarstvu do toga da se planovi ne mogu unijeti izravno u aplikaciju nego se moraju isprintati na papiru. Stoga namjeravamo pojednostaviti sustav i maknuti nepotrebne zahtjeve  iz uvjeta za potpore i projekte.

Treba li uvesti tzv. capping, odnosno ograničiti maksimalni iznos potpora koje jedan poljoprivrednik može dobiti, da se tako više novca usmjeri u razvoj malih farmera?

Smatramo da potpore prvenstveno treba usmjeriti na jačanje malih i srednjih OPG-ova. U tom smislu podržavamo uvođenje capping-a. Dosadašnja poljoprivredna politika je uvelike išla na ruku i pogodovala velikim sustavima. U Hrvatskoj 20 najvećih poljoprivrednih gospodarstava prima u prosjeku 546 puta veće potpore od prosječnog poljoprivrednog gospodarstva, a njih gotovo 70.000 ne prima nikakve potpore premda su upisani u Upisnik. Hrvatska je, uz Češku i Slovačku, neslavni rekorder po udjelu izravnih plaćanja koja dobivaju korisnici koji godišnje primaju više od pola milijuna 500.000 EUR, a prosječna isplata tim gospodarstvima (1,73 milijuna EUR) najveća je u EU.

Redefinirati kriterije sustava potpora i stečena povijesna prava 

Stoga, namjeravamo redefinirati kriterije sustava potpora i stečena povijesna prava, s ciljem pravednije preraspodjele poticaja te poticanja manjih i srednjih  obiteljskih gospodarstvaa i ekološkog uzgoja.

Poljoprivrednici traže ustrojavanje Uzajamnog fonda iz čijih sredstava bi se namirivali tržišni poremećaji, hoćete li podržati inicijativu (iz čega ju financirati)?

Smatramo da ustrojavanje Uzajamnog fonda treba podržati. Modalitete financiranja odredit ćemo nakon raprave i analize sa zainteresiranim dionicima. Međutim Uzajmni fond je samo jedan od mehanizama koji pomažu poljoprivrednicima da budu stabilniji na tržištu. Drugi mogući mehanizam je zadrugarstvo u poljoprivredi i vraćanje povjerenja među poljoprivrednike. Zadružni oblici olakšavaju plasman na tržištu i jednako raspoređuju rizike među poljoprivrednicima, što je posebno važno za male i srednje poljoprivredne proizvođače. U Hrvatskoj primjerice imam odličan primjer zadruge Omega 3 u ribarstvu koja zadnjih 25 godina pokazuje što znači kvalitetno zadrugarstvo.

Treba li Hrvatskoj modernizacija Zakona o nasljeđivanju, odnosno treba li zabraniti cjepkanje postojećih ekonomskih cjelina kada je nasljeđivanje OPG-ova u pitanju, a u cilju okrupnjavanja i veće konkurentnosti domaćeg agrara na dugi rok?

Nepravedan sustav raspolaganja poljoprivrednim zemljištem

Modernizacija Zakona o nasljeđivanju, odnosno zabrana cjepkanja postojećih ekonomskih cjelina jedna je od mjera u našem programu u dijelu koji se bavi pitanjima unaprjeđenja upravljanja poljoprivrednim resursima. Naime, smatramo da Zakon o nasljeđivanju treba prilagoditi za poljoprivredno zemljište, s ciljem onemogućavanja cjepkanja ekonomske cjeline OPG-ova, a time i poljoprivrednih površina.

Imamo tisuće hektara nekadašnjih poljoprivrednih površina danas zaraslih u šikare i šume. Treba li uvesti porez na neobrađeno zemljište? Odnosno na koji način mislite staviti iste u funkciju?

Neriješeno pitanje poljoprivrednog zemljišta, uključujući i velike neobrađene površine, je jedno od gorućih pitanja hrvatske poljoprivrede. Podaci o poljoprivrednom zemljištu još su jedan dokaz o nepravednom sustavu raspolaganja resursima jer u Hrvatskoj manje od 1% registriranih poljoprivrednih subjekata koristi trećinu poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD.

Na adrese stranaka i koalicija poslali smo 15 pitanja o budućnosti hrvatske poljoprivrede

Ako govorimo o državnoj zemlji, smaramo da država zemlju u svom vlasništvu treba dati na obradu bez naknade. Vlasnicima malih, neobrađenih i zaraslih parcela država treba omogućiti davanje takvih parcela u zakup i to putem državne agencije. Smatramo da samo oporezivanje, bez primjene drugih instrumenata, ne bi bilo dobro rješenje u ovom slučaju. Prije svega potrebno je riješiti problem imovinsko-pravnih odnosa jer je dio poljoprivrednog zemljišta neobrađen upravo iz tog razloga.

Hoćete li i kada ukinuti plaćanje poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta (po uzoru na komasaciju)?

Za nas je ukidanje plaćanja poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta prihvatljivo ako je u cilju okrupnjivanja zemljišta.

Raste broj nenastanjenih i ruševnih objekata u brojnim općinama, pokazuju podatci DZS. Što planirate poduzeti po tom pitanju koje koči razvoj tih sredina?

Sukladno Zakonu o vlasništvu, kao i Zakonu o obveznim odnosima, vlasnici su dužni skrbiti o svojim nekretninama. Smatramo da se odredbe tih zakona moraju početi striktno primjenjivati u dijelu koji se odnosi na odgovornost vlasnika za održavanje objekata, a koji u krajnjoj liniji, u slučaju napuštenih nekretnina, temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima mogu biti prenesene u vlasništvo Republike Hrvatske. RH potom te nekretnine može ili dati na upravljanje ili prenijeti na lokalnu samoupravu u svrhu njihovog stavljanja u funkciju razvoja.

Ujednačen razvoj Hrvatske je preduvjet njenog opstanka

Mislite li ponuditi stimulaciju mladim obiteljima koji dolaze živjeti na selo ili pak ostaju raditi na selu?

Mi ćemo stimulirati sve one koji žele živjeti u ruralnim područjima i baviti se poljoprivredom ili nekim drugim poslom u tim područjima. Da bi ljudi imali kvalitetan život na selu potrebno je da na otprilike pola sata od mjesta gdje žive imaju većinu usluga koje im trebaju. To znači da je naš zadatak izgraditi, uspostaviti ii održavati potrebnu infrastrukturu, te osigurati socijalne, zdravstvene i odgojno-obrazovne usluge. Ovo ćemo osigurati ulaganjima u razvoj manjih gradova od 10.000 do 30.000 stanovnika kojima gravitiraju okolna ruralna područja. Osim toga, mladim obiteljima koje namjeravaju živjeti na selu pomoći ćemo i kroz potpore u svrhu stambenog zbrinjavanja, odnosno energetske obnove kuća.

Bilježimo neravnomjeran razvoj Hrvatske. Od sredina koje razvijaju elitni turizam i bilježe odlične rezultate do onih koje ekonomski i demografski potpuno propadaju. Je li današnja Lijepa naša previše centralizirana, odnosno kada i kako mislite postići ujednačeniji razvoj?

Ujednačen razvoj Hrvatske je preduvjet njenog opstanka. Aktualna podjela na 21 županiju te 555 gradova i općina priječi osiguravanje odgovarajuće razine resursa i kapaciteta za upravljanje razvojem i za pružanje jednako kvalitetnih javnih usluga.

Teritorijalni ustroj mora podržavati autonomiju jedinica lokalne samouprave u upravljanju vlastitim razvojem i kvalitetnom pružanju javnih usluga građanima i poslovnim korisnicima na lokalnoj razini. To je njegova primarna svrha. U tom kontekstu nije upitno treba li smanjivati broj jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali svrha teritorijalnog preustroja nije puko smanjenje broja iako će ono zasigurno biti njegov ishod. Svrha su dostatni kapaciteti za pružanje javnih usluga jednake kvalitete na čitavom teritoriju Republike Hrvatske. Kako je teritorijalni preustroj usko vezan za politiku lokalnog i regionalnog razvoja, on će iz nje i proizaći.

Usmjerit ćemo se na razvoj gradova od 10.000 do 30.000 stanovnika i ruralna područja koja im gravitiraju, vodeći računa o njihovim komparativnim prednostima i razvojnim potencijalima. Proširit ćemo područje integriranih teritorijalnih ulaganja s pomoću ITU mehanizma, a osnivat ćemo i razvojne agencije na razini većih regija umjesto dosadašnjeg ustroja regionalnih razvojnih agencija na razini županija. Razvojne će agencije smišljati projekte od regionalne važnosti (primjerice na području energetike, zaštite okoliša, prometa, gospodarenja otpadom, prostornog planiranja i sl.) i upravljati njima.

Osigurati kratke lance nabave hrane i jačati logistički sustav

Što mislite učiniti u cilju poboljšanja pozicije domaćeg proizvoda na tržištu?

U našem izbornom programu pristup tržištu i predvidljivost plasmana prepoznali smo kao jedan od najvećih problema poljoprivrednika i malih proizvođača hrane, koji su nerijetko žrtve visokih troškova posrednika i nedostatne vlastite ili zajedničke infrastrukture za čuvanje, obradu, skladištenje, zamrzavanje ili sušenje prehrambenih proizvoda. Zato ćemo podržavati domaće poljoprivrednike i osigurati zdravu hranu za građane uvođenjem zelene javne nabave. Naš je cilj da škole, vrtići, bolnice i druge javne ustanove, gdjegod je to moguće, nabavljaju hranu od lokalnih proizvođača zelenom javnom nabavom. Osigurat ćemo kratke lance nabave hrane i jačati logistički sustav u poljoprivredi.

Da bi se osigurao pozitivan učinak za proizvođače, potrebno je:

  • napraviti analizu i stvoriti bazu podataka zainteresiranih proizvođača, njihovih kapaciteta i potencijala rasta;
  • napraviti zajedničku infrastrukturu (tzv. centri za voće i povrće) za prihvat, skladištenje, obradu, zamrzavanje, sušenje i pakiranje hrane na razini mikroregija;
  • izraditi planove i projekcije potreba naručitelja do pet godina unaprijed;
  • uvesti potpore za širenje kapaciteta i podizanje produktivnosti lokalnih proizvođača uključenih u kratke lance nabave;
  • osigurati logističku potporu države i podršku razvoju privatnog sektora logističke potpore posebno u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Provedbom zelene javne nabave, usmjerenom prema lokalnim proizvođačima u poljoprivredu bi se godišnje vraćalo više sredstava od iznosa ukupnih subvencija i potpora EU-a.

Kako planirate zaustaviti pad proizvodnje grožđa, naime, podatci govore da ostajemo bez vinograda, da svake godine izgubimo i 1.000 hektara nasada vinove loze?

Smanjenje površina pod vinogradima i proizvodnje grožđa uzrokovano je nizom problema, od pada potrošnje vina, uvoza jeftinih vina, nedostatka radne snage, nedostatka kvalitetnog sadnog materijala, pojave bolesti poput zlatne žutice, klimatskih promjena pa sve do složenosti korištenja EU fondova. Planiramo pojednostaviti rigidno postavljene uvjete za sufinanciranje iz Vinske omotnice koja godišnje iznosi preko 10 milijuna EUR, poticati uzgoj i sadnju certificiranog sadnog materijala koji garantira sortnost i zdravstvenu ispravnost te po uzoru na druge vinogradarske zemlje koje se suočavaju s istim problemima, osigurati sredstva i mjere za poljoprivrednike koji žele preći na drugu proizvodnju poput npr. maslinarstva.

Što planirate učiniti po pitanju niske samodostatnosti u proizvodnji mesa?

U kontekstu dizanja prehrambene samodostatnosti važna nam je i uloga stočarstva, a posebno stoga što bez njega ne možemo stvoriti cirukularnost u ruralnim područjima (korištenje stajskog gnojiva u ratarstvu primjerice). Stoga ćemo podržavati razvoj stočarstva, naročito onog ekološkog i otvarati tržište javnog sektora kako bi osnažili proizvodnju i omogućili stabilnost i planiranje proizvođačima. Osim toga, svjesni smo potrebe restrukturiranja mljekarske industrije, te ćemo u tom pogledu poticati udruživanje mljekara u svrhu zaštite cijene mlijeka, kao i razvoj poljoprivrednih poduzeća koja će proizvoditi proizvode s dodanom vrijednošću.

Bolje upravljanje poljoprivrednim resursima

Jednako tako, važnim smatramo jačanje uzgoja koza i ovaca kako zbog proizvodnje proizvoda više dodane vrijednosti, tako i zbog važnosti u očuvanju bioraznolikosti naših ruralnih područja. Posebnu pažnju i usmjeravanje poticaja dat ćemo povezivanju stočarstva s prehrambenom industrijom u cilju stvaranja proizvoda više dodane vrijednosti, poticati prerađivače i osigurati pristup tržištu.      

Možete li procijeniti koliko će poljoprivrednika biti u Hrvatskoj za 10 godina? Više ili manje no danas?

Naš je cilj od poljoprivrede napraviti sektor kojim se ljudi neće baviti na način da od njega preživljavaju, nego da od njega dobro žive, ali sa svješću o važnosti ekološke proizvodnje i zaštite okoliša. Zato ćemo razvijati ekološku poljoprivrednu proizvodnju kroz snažnije potpore poljoprivrednim bio-gospodarstvima s ciljem očuvanja klime i okoliša te smanjenja onečišćenja zemljišta koje je uzrokovano pretjeranim korištenjem pesticida, u skladu sa strategijom “Od polja do stola” Zajedničke poljoprivredne politike EU. Promovirat ćemo zadrugarstvo kojim će se, s jedne strane, smanjiti troškovi proizvodnje, a s druge zajedničkim plasmanom povećati prihodi. Ulagat ćemo u znanje, tehnologiju, istraživanje i razvoj s ciljem pristupačnog informiranja poljoprivrednika o trendovima, inovacijama i novim znanjima u agrarnom sektoru.

Promijenit ćemo sustav poticaja i kreditiranja na način da redefiniramo kriterije s ciljem pravednije preraspodjele poticaja kako bi se potaklo obiteljska gospodarstva i ekološki uzgoj. Poticaje ćemo usmjeravati u manje ekonomski i društveno razvijene krajeve s ciljem ravnomjernog razvoja poljoprivrednih regija. Naš je dugoročni cilj bolje upravljanje poljoprivrednim resursima, primjerice državnim ulaganjem u navodnjavanje. Ovo su tek neki od naših ciljeva koji će doprinijeti tome da za deset godina imamo više poljoprivrednika i poljoprivrednica nego danas.

Tko je vaš kandidat za funkciju ministra(cu) poljoprivrede, a tko su ključni stručnjaci, budući državni tajnici, ravnatelji, savjetnici?

Mi se tijekom izborne kampanje ne bavimo kadroviranjem, no svakako će sve pozicije biti popunjene temeljem stručnosti i iskustva.

Kako ocjenjujete rad Ministarstva poljoprivrede u proteklom razdoblju?

Katastrofalni rezultati rada Ministarstva poljoprivrede vidljivi su u stagnaciji odnosno padu udjela poljoprivredne proizvodnje u BDP-u, ogromnom uvozu hrane te padu izvoza poljoprivrednih proizvoda i posvemašnjem uništenju hrvatskog sela i obiteljskih gospodarstava. 


Tagovi

Parlamentarni izbori Možemo 15 pitanja Budućnost poljoprivrede Politička platforma Izbori2024


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Koga je ovo vratilo 30 godina natrag? :)