• Izbori 2020
  • 19.06.2020. 10:30

Možemo: Poticajima treba razvijati agroekološke mjere i usmjeriti ih OPG-ovima

Važno je osigurati prehrambenu samodostanost i drastično smanjiti uvoz hrane u onim područjima u kojima imamo uvjete za domaću proizvodnju. Zato je potrebno promijeniti strukturu poticaja koju ćemo usmjeriti prema OPG-ovima, poručuju u političkoj platformi Možemo

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
  • 409
  • 319
  • 0

Nastavljamo s predstavljanjem kandidata na parlamentarnim izborima koji će se održati 5. srpnja, a na koje politička platforma Možemo izlazi u koaliciji s pet stranaka - Nova ljevica, Radnička fronta, Orah, Zagreb je NAŠ! te Za grad. Kako ističu na svojoj stranici, tri su stupa njihova programa: Zeleno gospodarstvo i dostojanstveni uvjeti rada, društvena jednakost te demokratizacija i borba protiv korupcije. 

Poljoprivredu smatraju ključnim sektorom, a što pod time konkretno misle, potražite u odgovorima koje su dali za Agroklub. 

Poticati OPG-ove i zadruge

Turbulentno je razdoblje pandemije kao nikada prije pokazalo važnost domaće proizvodnje hrane. Što ćete učiniti da bi domaća poljoprivreda dobila veći značaj i ekonomski obujam? Koje su mjere Vašeg programa vezane za poljoprivredu?

Srednjeročni cilj našeg programa za poljoprivredu i ruralni razvoj je osigurati prehrambenu samodostanost i drastično smanjiti uvoz hrane u onim područjima u kojima imamo uvjete za domaću proizvodnju. Da bismo to uspjeli realizirati potrebno je promijeniti strukturu poticaja koju ćemo usmjeriti prema OPG-ovima, no isto tako poticati umrežavanje i stvaranje zadruga poljoprivrednih proizvođača. Nadalje, potrebno je stvoriti sigurno tržište za domaće proizvode; do sada su i SDP-ove i HDZ-ove vlade prepuštali poljoprivredne proizvođače nesigurnostima tržišta i pukom preživljavanju: mi ćemo to promijeniti na način da ćemo zelenu javnu nabavu za hranu i piće učiniti obaveznom za sve javne naručitelje. 

Što to konkretno znači?

Favorizirat će se lokalno uzgojeni proizvodi što će za lokalne proizvođače otvoriti mogućnost planiranja proizvodnje na godišnjoj razini jer će se unaprijed objavljivati potrebe škola, bolnica, staračkih domova, nacionalnih parkova, državne uprave, javnih poduzeća itd. Da bi osigurali  prodor lokalno proizvedene hrane u trgovačke lance i ugostiteljske objekte implementirat ćemo koncept od polja do stola i osigurati infrastrukturu potrebnu za plasman proizvoda u lance. Tako ćemo na razini regija investirati u otvaranje centara čiji će osnivači biti poljoprivredni proizvođači s tog područja i lokalne vlasti, a služiti će otkupu, skladištenju, sortiranju, pakiranju, kontroli kvalitete, uspostavljanju sustava sljedivosti, zamrzavanju/sušenju proizvoda i njihovom plasmanu izravno trgovačkim lancima i ugostiteljskim objektima.

Parlamentarni izbori 2020 - što donose hrvatskoj poljoprivredi?

Zadatak je lokalnih vlasti i države da investira u njihovu infrastrukturu i opremu.  Da bi osigurali stalan pristup jeftinom i nešpekulativnom kapitalu predviđamo osnivanje Agro-banke i to u formi etične banke kojoj cilj nije generiranje profita nego reinvesitranje sredstava u ciljeve razvoja poljopirvrede i ruralnih prostora.

U proteklom mandatu imali smo dvoje ministara poljoprivrede (Tomislav Tolušić, Marija Vučković), kako ocjenjujete njihov rad? Imate li kandidate koji mogu preuzeti kormilo i razviti proizvodnju hrane te unaprijediti ruralni prostor? Imate li već konkretna imena?

Smatramo da u ovom trenutku nisu bitna konkretna imena već prepoznavanje ključnih problema u našoj poljoprivredi i vizija kako prionuti njihovom rješavanju. Nažalost, problemi naše poljoprivrede nisu novi, tu je riječ o desetljećima nazadovanja kao posljedici nedostatka strateškog razvoja. Također, činjenica je da se ni HDZ-ove vlade ni SDP-ova vlada nisu pripremili na konkurenciju koja je došla u pridruživanju EU tržištu, tako da hrvatska poljoprivreda i dalje pati od rascjepkanosti zemljišta, nesređenosti zemljišnih knjiga i vlasničkih odnosa, poticaja koji preferiraju velike zemljoposjednike i nizu drugih strukturalnih problema. Kao parlamentarna stranka, zahtijevat ćemo da se ovi problemi adresiraju uz uključivanje svih relevantnih dionika u rješavanje problema i na transparentan način.

Usmjeravanje poticaja i olakšavanje proizvodnje OPG-ovima

Spomenuli ste kako u programu imate promjenu strutkure poticaja te da biste ih usmjerili prema OPG-ovima. Upravo od njih dolazi najviše pritužbi, da veliki dobivaju previše dok malima ostaju tek mrvice, nedovoljne za razvoj. Treba li mijenjati smjer Programa ruralnog razvoja?

Apsolutno se slažemo s tom dijagnozom. Stoga u našem programu predviđamo usmjeravanje poticaja i olakšavanje proizvodnje upravo OPG-ovima. Također, u programu zagovaramo poticanje zadrugarstva. Zadružni sustavi poboljšavaju distribuciju i stavljanje proizvoda na tržište te smanjuju trošak proizvodnje, primarno s uštedom koja nastaje zajedničkim korištenjem strojeva i mehanizacije. Nadalje, smatramo osobito važnim razvoj ruralnih prostora koji će osigurati da život u ruralnim područjima postane atraktivniji za mlade. Što se tiče sustava poticaja, smatramo da on treba biti jednostavan i transparentan uz adekvatnu podršku stručnih službi. Pritom je osobito važno da poticaji podržavaju prijelaz na organsku poljoprivredu, odnosno da odražavaju razvoj agroekoloških mjera. 

S obzirom na recentnu aferu Vjetroelektrane, sumnje na lažiranje eko poljoprivrede i brojne profesionalne lovce na potpore, je li sustav kontrole dodjele sredstava dovoljan?

Nije. Kontrola kvalitete prehrambenih proizvoda i certifikata za organsku proizvodnju je izuzetno bitna, kako bi se zaštitili potrošači, ali i proizvođači od nelojalne konkurencije, i na tome treba puno raditi. Kao i u mnogim drugim segmentima državne uprave, naš najveći problem se i dalje odnosi na korupciju, odnosno na nedostatak transparentnosti kod davanja natječaja. To je prvo što se mora promijeniti da bi Hrvatska krenula na bolje. 

Prvo namiriti domaće tržište i povezati plasman s turizmom

Što vidite kao najveći izvozni potencijal domaće poljoprivrede? Kako ga realizirati?

Kako su naša poljoprivredna gospodarstva mala i rascjepkana, prvi korak je povećanje organske prozvodnje. Organska proizvodnja jest skuplja, međutim ona donosi veće prihode te za ovim tipom proizvoda potražnja na europskom tržištu konstantno raste. Pritom trebamo biti kreativniji i odmaknuti se od uzgoja kukuruza i pšenice na malim površinama. Umjesto toga držimo da se mora povećati proizvodnju povrća i voća. 

Također, moramo više raditi na povezivanju poljoprivredne proizvodnje sa turističkim središtima  te na plasmanu lokalne proizvodnje u suradnji s turističkim sektorom. To nije nova ideja, no za njeno ostvarenje trebamo maknuti prepreke za njezinu realizaciju. Konkretne mjere koje predlažemo se odnose na zelenu javnu nabavu te na zadrugarsko udruživanje. Kako sada stvari stoje, mali proizvođači često ne mogu opskrbiti veće sustave, zbog čega veliki dobavljači gotovo uvijek imaju prednost. To se mora promijeniti! Povećanje izvoza je naravno važno, no prije toga smatramo da je bitno prije svega namiriti domaće tržište i povezati plasman s turizmom. 

Kako to mislite napraviti? Budite precizniji. 

Kao što je već napomenuto u prethodnom pitanju, problem je cijene, profita te opskrbe većih sustava. Zelena (javna) nabava i skraćivanje nabavnog lanca su mehanizmi koji mogu pomoći u ovom slučaju. No odgovor na ovo pitanje je povezan i sa razvojnom strategijom turizma, koja se mora okrenuti s jeftinog i masovnog turizma ka održivosti. Prema nekim istraživanjima Instituta za turizam, Hrvatska jest turistički privlačna upravo zbog svog okoliša i prirode, a dobra i kvalitetna hrana svakako pridonose tome. Mi bi se u oba ova sektora, trebali okrenuti kvaliteti i održivosti.

Moramo raditi na razvoju manjih gradova

Mnoga se sela prazne, depopulacija je sve češća pojava. Koje mjere mislite provesti da zadržite mlade na selu? 

Nažalost, iseljavanje iz ruralnih krajeva je trend koji traje još od 50-tih godina prošlog stoljeća. Posljedice rata i neadekvatna razvojna politika nakon njega samo su još jače zacementirali taj trend. Takve dugoročne trendove nije moguće promijeniti preko noći, ali je moguće, u trajanju jednog mandata, usmjeriti razvoj u drugom smjeru. Važno je paralelno djelovati u više smjerova. To uključuje poticanje OPG-ova koji moraju moći omogućiti adekvatne prihode obiteljima koje se njima bave.

Nadalje, to uključuje razvoj infrastrukture, dostupnost usluga i digitalizacija ruralnih krajeva s ciljem smanjivanja drastične razlike u kvaliteti i uvjetima života između ruralnih i urbanih područja. Zato moramo raditi na razvoju manjih gradova i općenito decentralizirani razvoj. Također, za rješavanje problema zapuštenih imanja i još uvijek vidljivih posljedica rata u pojedinim područjima, treba riješiti problem vlasništva i vlasničkih odnosa. 

Hoćete li i kako kompenzirati očito buduće smanjenje EU omotnice za poljoprivredu?

Novi višegodišnji financijski plan za poljoprivredu Europske komisije još uvijek nije usvojen. Konačna verzija se djelomično može promjeniti s prenamjenom sredstva na sanaciju posljedica koronavirus krize. No od eventualnih smanjenja sredstava, nas bi trebao više brinuti postotak iskoristivosti i kvaliteta projekata. 

Projekti financirani iz ovog plana bi trebali stvarati dodanu vrijednost, otvarati nova radna mjesta i biti usmjereni na zelenu industriju odnosno eko-poljoprivredu. Na to treba staviti naglasak, pri čemu smatramo da sredstva treba usmjeriti ka OPG-ovima. Pritom korisnicima fondova treba pružiti pomoć na više načina: kroz stručnu podršku u pripremi i provedbi projekata, bankarsko praćenje u predfinanciranju, sufinanciranje i kreditiranju kroz HBOR i poljoprivrednu banku. 


Tagovi

Možemo Politička platforma Izbori 2020 Poticaji OPG Turizam Poljoprivreda Program


Autorica

Maja Celing Celić

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.