Može li HR poljoprivreda krenuti austrijskim putem?

Iako raspolaže relativno malim fondom poljoprivrednih površina, Austrija je europski lider u ekološkoj proizvodnji. Što možemo naučiti od Austrije i može li taj model biti osnova za uspješnu buduću strategiju poljoprivrednog razvoja Hrvatske? Saznali smo to i na konferenciji Snaga hrvatske hrane.

Što možemo naučiti od Austrije?

Austrija je svojom površinom donekle veća od Hrvatske, a rezultati tamošnje poljoprivredne proizvodnje višestruko su bolji. Za usporedbu, ukupan broj krava u Austriji na tisuću stanovnika dvostruko je veći nego u Hrvatskoj. Proizvodnja mlijeka dva i pol puta je veća, a austrijski govedarski sektor je neto izvoznik, za razliku od hrvatskog gdje se junad uvozi.

Sličan usporedni pokazatelji mogu se naći u gotovo svim segmentima poljoprivredne proizvodnje, a u nekima je razlika još i veća. Primjerice, iako raspolaže relativno malim fondom poljoprivrednih površina Austrija je europski lider u segmentu ekološke proizvodnje. Ukupno 16% poljoprivrednih gospodarstava je ekološko, a čak 20% poljoprivredne površine je također ekološko, što znači da se svako peto imanje bavi ekološkom proizvodnjom.

Za razliku od Hrvatske, čak 90% austrijskih potrošača kupuje ekološke proizvode, a Austrija u velikoj mjeri podržava ekološku proizvodnju putem financijskih potpora za programe edukacija u školama, radionicama, istraživanjima, marketingu, odnosima s javnošću te radu na kontroli kvalitete.

Usporedba hrvatskog i autrijskog sustava govedarstva

Ipak, iako u mnogo čemu slične, Austrija i Hrvatska su posljednjih 70-ak godina organizirale poljoprivrednu proizvodnju na sasvim različitim temeljima. Austrijska se politika usmjerila na čovjeka i njegovo uklapanje u sustav u kojem se osjeća doma. Postigla je visoku učinkovitost rastom manjih i srednje velikih gospodarstava i zadružne suradnje. U Hrvatskoj su birokratizirane državne strukture pokušavale industrijalizirati proizvodnju zapostavljajući mala gospodarstva i forsirajući vrlo velike pogone.

Tablica Živog sela sažima kako su se te politike odrazile na strukturu govedarstva. Austrijsko je govedarstvo svojom učinkovitošću daleko odmaknulo hrvatskome. Prije 1. svjetskog rata Hrvatska je na austrijsko i bavarsko tržište godišnje izvozila i do 130.000 goveda, sada po broju krava na 1.000 stanovnika zaostaje za Austrijom više od 50% i sve je ovisnija o stranom uzgoju i uvozu mlijeka i mesa. Dvije zemlje imaju vrlo sličan prosječan broj krava po gospodarstvu, ali iza prosjeka se skriva velika razlika - austrijski je kravlji fond koncentriran u manjim i srednje velikim gospodarstvima, dok je Hrvatska zemlja ekstrema: hrvatske su krave relativno najbrojnije u najmanjoj kategoriji stada, a cijelih 15% je u kategoriji stada s više od 100 krava, koja u Austriji praktički ne postoji.

Ekonomski rast AUS kroz inovacije i edukacije te poduzetništvo

Europska komisija prihvatila je nedavno i Partnerski sporazum s Austrijom o korištenju strukturnih i investicijskih EU fondova. Partnerski program s Austrijom upotpunjen je strategijom za optimalno korištenje takvih fondova. Sporazum je tako popločio put za investiciju od €3.9 milijardi za ruralni razvoj i €1.24 milijarde za fondove kohezijske politike 2014. - 2020. (uključujući Europske Teritorijalne kooperacijske fondove).

Austrija također prima i i €6.96 milijuna od Maritimnog ribarskog fonda. Smatraju kako će takve EU investicije pomoći spriječiti nezaposlenost i potaknuti kompetitivnost i ekonomski rast kroz poticaj inovacije, edukacije i prakse u gradovima i ruralnim područjima. Promovirat će se i poduzetništvo i pomoći će u razvijanju okolišno održive i efikasne u resursima, ekonomije.

Ekonomska podloga za konkurentnost HR - aktivne mjere zapošljavanja

Europska komisija prihvatila je i Partnerski ugovor s Hrvatskom, koristeći EU strukturne i investicijske fondove za rast i poslove 2014. - 2020. To znači investicije od €8.6 milijardi za kohezijsku politiku od 2014. - 2020. (uključujući Europske Teritorijalne kooperacijske fondove i alokaciju za Inicijativu zapošljavanja mladih). Hrvatska je primila i €2milijardi za ruralni razvoj te €252.6 milijuna za ribarstvo i maritimni sektor.

Dakle, Hrvatska će u sljedećih šest godina primati daleko veće iznose iz EU fondova, gdje je naglašeno zapošljavanje mladih. Drugim riječima, potrebno je stvoriti ekonomsku podlogu za ruralni razvoj. Zadaća je EU ulaganja u Hrvatsku podići konkurentnost, razviti okolišno održivu ekonomiju, podržati aktivne mjere zapošljavanja i boriti se protiv socijalnog isključivanja i marginalizacije.

Europski strukturni i investicijski fondovi AUS/HR

Europski strukturni i investicijski fondovi (The European Structural and Investment Funds - ESIF) u Austriji su:

• Europski regionalni razvojni fond
• Europski socijalni fond
• Europski morski i ribarski fond
• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

dok su to u Hrvatskoj

• Europski regionalni razvojni fond
• Europski socijalni fond
• Kohezijski fond
• Europski morski i ribarski fond
• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Austrija ulaže u ljude - a time i u ruralni razvoj!

Komentirajući nedavno prihvaćanje ugovora, Komisionar za regionalnu politiku, Johannes Hahn izjavio je: "Prihvatili smo vitalan, strateški plan investicije koji odražava čvrstu namjeru Europske komisije i Austrije da što više iskoriste fondove EU.

Posebno sam ponosan na to što je Austrija izabrala jednostrani management kako bi reducirala troškove koji će pridonijeti potrebnim resursima dostupnima za pravu ekonomiju, održiv rast i investiranje u ljude. Dodao je i kako strategija ove investicije gradi važan doprinos Austrije kako bi pomogla EU da ostvari cilj održive ekonomije uz korištenje obnovljivih izvora energije."

Ugovor omogućuje Austriji da utemelji čvrstu bazu koja pokriva sve EU strukturne i investicijske fondove i daje joj strateško usmjerenje za buduće programe. Ovo će potaknuti inovaciju, transformirati austrijske male i srednje ekonomske poduzetničke projekte u uspješne modele rasta i osigurati joj rastuću reputaciju u istraživanju, razvoju i inovacijama. ESI Fondovi pomažu austrijskim regijama i gradovima da se suoče s tim ključnim izazovima.

Kvaliteta u provođenju plana umjesto brzine - važnost nacionalnih HR reformi

Pozdravljen je i potpisani ugovor s Hrvatskom. "Danas smo usvojili vitalan investicijski plan koji će usmjeriti Hrvatsku na put prema zapošljavanju i rastu u sljedećih 10 godina. Fondovi su usmjereni na realnu ekonomiju, održivi razvoj i ulaganje u ljude te strateški isplanirano ulaganje. Moramo se usmjeriti na kvalitetu, a ne brzinu provođenja programa. Za to je potrebna predanost svih dionika.

Europski regionalni razvojni fond i Kohezijski fond u Hrvatskoj ulagat će u inovacije, poticaj poduzetništvu i e-ekonomiju te transeuropski i urbani transport, kao i u zaštitu okolišnih resursa. To će poduprijeti nacionalne reforme i trud da se razvije znanje i ekonomija bazirana na inovacijama. Računam na hrvatske vlasti da osiguraju da ova strategija ima pozitivan utjecaj na živote svih građana, kao i na ekonomiju. Budući programi moraju ovaj strateški plan provesti u djelo i osigurati uvjete za efikasan menadžment i provedbu planova", rekao je Johannes Hahn.

Ljudski kapital - pokretač svih promjena

Komisionar za zapošljavanje, socijalne veze i inkluziju, László Andor čestitao je Austriji na usvajanju Partnerskog ugovora i iskreno zahvalio austrijskim vlastima za konstruktivnu nagodbu s komisijom. "Pozdravljam strateške izbore koje je učinila Austrija u upotrebi EU socijalnih fondova u sklopu s europskim planom za rast i poslove do 2020. 442 milijuna eura biti će dostupno iz tih fondova tijekom sljedećih sedam godina za promociju zaposlenja, investicije u edukaciju i obrazovanje te smanjenje broja ljudi koji su na granici siromaštva u Austriji.

Uvjeren sam da će biti dobra upotreba ovih socijalnih fondova za aktivno i zdravo starenje, jednakost muškaraca i žena te pomoć najranjivijim grupama, kao što su imigranti, nekvalificirani mladi ljudi koji se trebaju integrirati na tržište poslova."

Modernizacija institucija za tržište poslova i efikasnost HR administracije

László Andor komentirao je i plan za Hrvatsku. "Drago mi je da je Hrvatska odlučila posvetiti više od €1.5 milijarde (€1.516.033.072, što je 25.9% svih strukturnih fondova) za razvoj, baš iz Europskog socijalnog fonda. Zapravo, ljudski kapital je pokretač svih promjena, ekonomski oporavak, a ovi su fondovi ključan instrument za to. Ulaganje u ljude je najvažnije za ekonomski rast.

Europski socijalni fond u Hrvatskoj će se fokusirati na održivo i kvalitetno zapošljavanje i pomoći će onima koji traže posao, a njih je u Hrvatskoj velik broj. Dostupnost posla i širenje prilika za mlade važni su ciljevi. Modernizacija institucija za tržište poslova je također veliki cilj za ostvariti u Hrvatskoj, kao i efikasnost javne administracije i sudstva. Ovaj fond će pomoći Hrvatskoj ulagati u edukaciju i cjeloživotno učenje."

Ruralni razvoj i restruktiriranje farmi oživjet će ekonomiju?

Dacian Cioloş komentirao je "Fondovi će stvoriti bazu za javna ulaganja. Kako je Hrvatska ruralna zemlja, a sektor poljoprivrede čini 5.5% GDP-a i 14% zaposlenih, investicije u ruralni razvoj dorpinijet će konkurentnosti poljoprivrede. Restruktiriranje farmi te razvoj baziran na održivosti. Investicije u razvoj infrastrukture i lokalne zajednice u ruralnim će područjima pridonijeti kvaliteti života te oživjeti ekonomiju."

Foto: depositphotos.com, Izvor tablice: Miroslav Kovač, Živo selo, Udruga OPGH Život