Most: Treba onemogućiti cjepkanje ekonomskih cjelina prilikom nasljeđivanja OPG-a

Pred nama su Parlamentarni izbori koji će se prvi puta održati srijedom i to iduće, 17. travnja. Kako bismo našim čitateljima, proizvođačima hrane i žiteljima ruralnih prostora, predstavili programe koji se tiču budućnosti hrvatskog agrara i sela, Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost domaće poljoprivrede.

Pred vama su odgovori stranke Most. 

Poljoprivrednici kažu da je današnji administrativni sustav prekompleksan i nedovoljno učinkovit. Mislite li unaprijediti i pojednostavniti sustav potpora agraru, i kako? Treba li smanjiti stope sufinanciranja kod investicijskih projekata, a povećati broj potencijalnih korisnika?

Poljoprivrednici su u pravu kada to kažu. Potpore se ne isplaćuju na vrijeme niti u cijelosti, a često se događa da sami poljoprivrednici ne razumiju sva prava i obaveze na koje pristaju podnošenjem zahtjeva za potporama. Potrebno je reorganizirati rad ministarstva i pripadajućih agencija, poboljšati protok informacija između poljoprivrednika i kreatora poljoprivrednih politika i naravno osigurati sredstva za pravovremenu isplatu potpora kako bi mogli lakše planirati poslovanje. Isto tako je cilj povećati iznos potpora OPG-ovima. 

Potpore ograničiti na 150 tisuća eura

Treba li uvesti tzv. capping, odnosno ograničiti maksimalni iznos potpora koje jedan poljoprivrednik može dobiti, da se tako više novca usmjeri u razvoj malih farmera?

Investicijski projekti već u startu su manje zanimljivi poljoprivrednicima od izravnih potpora pa bi ih smanjenje stope sufinanciranja učinilo još manje atraktivnim za prijavu. Trebali bi samo redefinirati kriterije bodovanja kako bi prolazili samo najzdraviji projekti s jasnom vizijom i ostvarivim poslovnim planom, a isto tako bi trebalo otežati prijavu poslovnim subjektima koji su sa svojim projektima ostvarili sufinanciranje u prošlom programskom razdoblju.

Poljoprivrednici traže ustrojavanje Uzajamnog fonda iz čijih sredstava bi se namirivali tržišni poremećaji, hoćete li podržati inicijativu (iz čega ju financirati)?

Apsolutno. I to ne bi bio presedan jer neke zemlje unutar Europske unije to imaju. Naš prijedlog je 'cap' na 150 tisuća eura izravnih potpora godišnje po OPG-u ili tvrtki čime bi se ostvarila puno ravnomjernija raspodjela sredstava među poljoprivrednim subjektima, a najviše bi profitirali mali i srednji OPG-ovi koji zapravo i moraju biti nositelji glavnine poljoprivredne proizvodnje.

Pravednijom raspodjelom sredstava, kao i isplatom u predviđenim rokovima spriječili bi nesigurnosti u poslovanju naših poljoprivrednika tako da smatramo da formiranje uzajamnog fonda treba razmotriti.

Treba li Hrvatskoj modernizacija Zakona o nasljeđivanju, odnosno treba li zabraniti cjepkanje postojećih ekonomskih cjelina kada je nasljeđivanje OPG-ova u pitanju, a u cilju okrupnjavanja i veće konkurentnosti domaćeg agrara na dugi rok?

Cjepkanje ekonomskih cjelina prilikom nasljeđivanja OPG-a svakako treba onemogućiti stoga se zalažemo za izmjenu Zakona i svih pripadajućih pravilnika kako bi to ostvarili.

Loša situacija s državnim zemljištem

Imamo tisuće hektara nekadašnjih poljoprivrednih površina danas zaraslih u šikare i šume. Treba li uvesti porez na neobrađeno zemljište? Odnosno na koji način mislite staviti iste u funkciju?

U pitanjima koja se tiču uvođenja novih poreza uvijek treba biti oprezan, ali ako razmišljamo na način da je aktivacija neobrađenog poljoprivrednog zemljišta od vitalnog interesa za Republiku Hrvatsku i da je oporezivanje zaraslih oranica i livada u privatnom vlasništvu put ka tome, onda ono i nije loša ideja. Nadalje, imamo dosta lošu situaciju sa zemljištem u državnom vlasništvu. Uz to što je obraslo i neodržavano poljoprivrednicima je teško doći do zakupa. Proces zakupa treba pojednostavniti i ubrzati, a cijenu zakupa odrediti prema vrijednosti zemljišta i stupnju obraslosti.

Hoćete li i kada ukinuti plaćanje poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta (po uzoru na komasaciju)?

Da. Ukidanje oporezivanja kod zamjene poljoprivrednog zemljišta potaknulo bi okrupnjavanje čestica, a država time ništa ne bi izgubila.

Raste broj nenastanjenih i ruševnih objekata u brojnim općinama, pokazuju podatci DZS. Što planirate poduzeti po tom pitanju koje koči razvoj tih sredina?

Neriješeni imovinsko pravni odnosi kada su takvi objekti u pitanju glavni su razlog neodržavanja i urušavanja. Nitko neće ulagati svoj novac da bi održavao nešto gdje je samo jedan od mnogih suvlasnika. Postoje pravni mehanizmi kako bi se moglo penalizirati neodgovorne vlasnike, ali mislimo da je bolje rješenje sufinanciranje i ubrzanje rješavanja imovinsko pravnih odnosa kako bi se riješilo vlasništvo 1/1 pa tek nakon toga penalizacija ukoliko stanje ostane isto.

Na adrese stranaka i koalicija poslali smo 15 pitanja o budućnosti hrvatske poljoprivrede

Mislite li ponuditi stimulaciju mladim obiteljima koji dolaze živjeti na selo ili pak ostaju raditi na selu?

Most je mlada stranka, po prosjeku godina članstva najmlađa u Hrvatskoj što potvrđuje i dob kandidata na našim listama tako da su nam mladi u fokusu i u našem programu postoji niz mjera za mlade. U prethodnim odgovorima smo istaknuli da je potrebno riješiti imovinsko pravna pitanja, olakšati i ubrzati zakup zemljišta, pravednije raspodijeliti sredstva kada su izravna plaćanja u pitanju. Sve to zajedno bi učinilo odlazak na selo i pokretanje poslovanja mladim ljudima znatno atraktivnijim jer bi ponudilo bolju životnu perspektivu u odnosu na život u gradu. Obzirom na to da su mladi skloniji usvajanju novih znanja, udruživanju i razmjeni iskustava, smatramo da bi to potaknulo domino efekt i spriječilo daljnju devastaciju ruralnih sredina.

Napraviti registar domaćih proizvođača 

Bilježimo neravnomjeran razvoj Hrvatske. Od sredina koje razvijaju elitni turizam i bilježe odlične rezultate do onih koje ekonomski i demografski potpuno propadaju. Je li današnja Lijepa naša previše centralizirana, odnosno kada i kako mislite postići ujednačeniji razvoj?

Republika Hrvatska definitivno je previše centralizirana, no to nije jučerašnja pojava već se ona kontinuirano odvija posljednjih 80 godina. Teško je obećati da ćemo to promijeniti u nekoliko godina, međutim stvaranjem zdravog okvira za život u ruralnim sredinama i teritorijalnom reorganizacijom, okrupnjavanjem JLS-ova kao i njihovim osnaživanjem proces urbanizacije, a time i prevelika centralizacija može se zaustaviti.

Što mislite učiniti u cilju poboljšanja pozicije domaćeg proizvoda na tržištu?

Da bi razmišljali o poboljšanju položaja domaćih proizvođača i proizvoda na tržištu potrebno je prije svega napraviti popis ili registar domaćih proizvođača i količinu proizvoda namijenjenih tržištu. Zatim treba napraviti podrobnu analizu domaćeg tržišta i projekcije potreba za sljedećih 10 godina da bi uopće znali koja nam je početna pozicija. U svakom slučaju planiramo favorizirati domaći proizvod u nabavama javnih institucija, poticati brandiranje ekoloških i premium proizvoda domaćih proizvođača i planiramo poticati udruživanje proizvođača i ulagati u zajedničke objekte za skladištenje i preradu.

U našoj Strategiji turizma koju smo napravili smo primjerice povezali ugostitelje s našim poljoprivrednicima na način da će svakom ugostitelju koji nabavi barem 75% robe domaćeg porijekla biti za 1/4 smanjen ukupni PDV na godišnjoj razini. Tom i sličnim mjerama želimo potaknuti rast i plasiranje domaćih proizvoda.

Kako planirate zaustaviti pad proizvodnje grožđa, naime, podatci govore da ostajemo bez vinograda, da svake godine izgubimo i 1.000 hektara nasada vinove loze?

Već sada uvozimo otprilike 4 puta više grožđa nego što izvozimo i svjesni smo da postoji trend pada proizvodnje u vinogradarstvu. Mnogo je razloga za to, od bolesti vinove loze do prilično kompliciranog procesa stavljanja vina na tržište. Uz sve to, vinova loza je jedna od najzahtjevnijih kultura za uzgoj zbog svoje osjetljivosti, ali i zbog ogromne količine znanja i iskustva koje jedan vinar mora imati kako bi u konačnici na tržište plasirao kvalitetan proizvod. U tom sektoru potrebne su investicije koje svakako planiramo, ali i već spomenuta udruživanja, razmjena znanja i brandiranje kvalitetnih domaćih vina.

Što planirate učiniti po pitanju niske samodostatnosti u proizvodnji mesa?

Zakup državne zemlje je preduvjet bez kojeg se ne može razmišljati o stočarskoj proizvodnji. Treba napraviti analizu brojnosti stoke po JLS-ovima, dati stočarima zemlju na korištenje, sufinancirati zaštitu stoke od divljih zvijeri, osigurati da stoka ima dovoljne smještajne kapacitete te da stočari imaju objekte za klanje i skladištenje mesa u svojoj neposrednoj blizini. Isto tako potrebno je izmijeniti pravilnik o označavanju hrane tako da krajnji kupac dobije potpuni uvid o podrijetlu mesa i datumu klanja. Sve to skupa stavilo bi domaće proizvođače u povlašten položaj jer vjerujemo da bi kupci prepoznali vrijednost domaćeg proizvoda, a time bi se digla i motivacija proizvođača za širenjem poslovanja.

Najveća ulaganja, a pad proizvodnje 

Možete li procijeniti koliko će poljoprivrednika biti u Hrvatskoj za 10 godina? Više ili manje no danas?

Nadamo se da će biti više, posebice mladih i obrazovanih jer sve mjere koje predlažemo smo osmislili imajući to u vidu.

Tko je vaš kandidat za funkciju ministra(cu) poljoprivrede, a tko su ključni stručnjaci, budući državni tajnici, ravnatelji, savjetnici?

Nismo razmišljali o tome, ali svakako će to biti netko s potrebnim iskustvom, elanom, znanjem i kompetencijama, odnosno osoba kojoj je stalo do poljoprivrede i kojoj poljoprivrednici nisu samo broj.

Kako ocjenjujete rad Ministarstva poljoprivrede u proteklom razdoblju?

Ulaganja u poljoprivredu u proteklom razdoblju su bila najveća u povijesti, a pad proizvodnje isto tako na rekordnim razinama tako da taj podatak govori sam za sebe bez da iznosimo bilo kakvu ocjenu ili subjektivan dojam.