• Poljoprivreda
  • 02.06.2009.

Miroljubiva poljoprivreda

Za spas čovječanstva

  • 1.681
  • 81
  • 0

Rođen u Štrigovi, Stanko Valpatič danas živi u okolici Šentjura i bavi se ekološkom poljoprivredom.

U subotu, 6. lipnja održat će predavanje u Čakovcu na temu miroljubive poljoprivrede - rješenja za najveće poteškoće čovječanstva. Predavanje počinje u 10.30 sati u zgradi Scheier. Pitali smo S. Valpatiča zašto se opredijelio upravo za ekološku poljoprivredu?

- Počeci drugačijeg načina razmišljanja i obrađivanja zemlje sežu dobrih dvadeset godina unatrag. Već tada sam primijetio da ljudi previše uništavaju i truju zemlju, vode, prirodna, mineralna i životinjska carstva, što je opasno za čovječanstvo.

Danas to potvrđuju mnogi stručnjaci, i Ujedinjeni narodi kao organizacija. Usprkos negodovanju roditelja, rodbine i nekih prijatelja, čvrsto sam odlučio da ne tako neću živjeti i snositi suodgovornost za sve to. S 22 godine preselio sam se na bakino imanje i tamo napravio prve korake ka ekološkoj poljoprivredi i vegetarijanstvu. Nekoliko godina kasnije imao sam priliku upoznati se s miroljubivom poljoprivredom za koju danas tvrdim da nam pruža rješenja za najveće poteškoće čovječanstva. Sve se to događalo u Robadju kod Štrigove uf kojoj sam pohađao školu i odrastao.

Što je to miroljubiva poljoprivreda?

- Ta vrsta poljoprivrede počela se razvijati prije 24 godine u Njemačkoj i u posljednje se vrijeme sve brže širi. To je poljoprivreda koja jamči kvalitetnu i zdravu hranu u potpunom suglasju s prirodom i životinjama, bez genetske manipulacije, bez masovnog stočarstva i upotrebe životinja za vlastitu korist.

Životinje su naši prijatelji kojima pokušavamo omogućiti što bolje uvjete za život do prirodne smrti. Stoga ne dolaze u obzir stajski gnoj, gnojnica, kemijska gnojiva i otrovi. Tlo je veliki živi organizam koji, kao i čovjek, treba odmor nakon obavljenog posla. Tako se i zemljino tlo mora odmoriti nakon aktivne faze prinosa.

Njive se poljoprivredno koriste dvije godine za redom, u trećoj godini ostaju neobrađene i crpe novu snagu za dvogodišnju fazu rodnosti. Naša polja, voćnjaci, povrtnjaci i vrtovi nisu nam samo "faktori proizvodnje", nego živa bića s kojima smo svakodnevno u vezi s dobrim, pozitivnim mislima - od sjetve do žetve, kod spremanja, transporta sve do prodaje na našim štandovima i tržnicama.Takvim načinom razmišljanja, prehranom i obradom zemlje mogli bismo bez poteškoća nahraniti sve ljude bez gladi i umiranja od gladi.

Što uzgajate na Vašem imanju u okolici Šentjura?

- Ovamo sam doselio 1997. godine dobivši 10 hektara imanja za nastanak većih projekata iz područja zaštite prirode i životinja. Za prodaju sijemo staru sortu kukuruza, kokice, hokaido tikve, zuketi tikve, bob, češnjak, grah, rajčicu, papriku, mrkvu, ciklu. Posebnost ponude su bazilika, peršin, rukola, medvjeđi luk, vlasac i začinska bilja u maslinovom ulju

Jeste li s godinama povećavali površinu zemlje i koliko još imate u planu proširivati?

- Područje na kojem se nalazimo ne nudi puno mogućnosti za najam ili kupnju polja. Unatoč tome, prije tri godine uspjelo nam je povećati imanje za jedan hektar. Plan je svakako povećati površine jer nam dosadašnja iskustva pokazuju da je takva poljoprivreda korisna iz više razloga te daje garanciju za život na Zemlji našoj djeci i njihovoj djeci.

Kolika je potražnja za Vašim proizvodima i odakle su kupci? Jeste li plasirali proizvode i na hrvatsko tržište?

- Raduje me što mogu reći da potražnja za našim proizvodima iz godine u godinu raste. Najviše kupaca imamo u okolici Maribora i Celja. U zadnje vrijeme imamo sve više poziva i narudžbi iz ostalih krajeva. Naše proizvode poznaje i dosta Međimuraca jer smo nekoliko godina bili na sajmu ekologije u Čakovcu. Prvenstveno zbog granice, proizvode još nismo plasirali u Hrvatskoj. Imam prijatelje u Zagrebu i došli smo do zaključka da je bolje da surađujemo i svi se ovime bavimo nego da razvozimo proizvode. Oduševljeni su principima miroljubive poljoprivrede i počet će ulagati sami.

Kolika je konkurencija i postoji li ona u pravoj mjeri s obzirom se još uvijek mali broj poljoprivrednih proizvođača bavi granom proizvodnje kao Vi?

- Kod nas je u prvom planu očuvanje prirode i bolji položaj životinja u društvu. Iz toga posljedično proizlazi zdrava, živa hrana za ljude koja nam daje sve potrebno za dobro funkcioniranje našeg tijela. Baš zbog toga se veselim svakom novom poljoprivredniku koji se odluči raditi po našim principima, što znači da ne brinem zbog konkurencije, već joj se veselim.

Autor: Aleksandra Ličanin


Izvori

Međimurje - županijske novine

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

13.01.2017. tata fotkao negdje na Dilj gori.