Markota: Jagode iz Grčke pune pesticida završile su na hrvatskom tržištu

Hrvatski voćari, povrćari i uzgajivači krumpira imaju niz problema u prodaji na domaćem tržištu koje je zatrpano uvoznom robom, koja se krivo deklarira, kazao je u petak predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović na koferenciji za novinare u Zagrebu, na kojoj su sudjelovali i predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Hrvoje Gregurić i Damir Mesarić iz Udruge proizvođača krumpira Međimurja.

'Naše domaće' s OPG-ova mora saživjeti  

Dodao je da je na djelu nekontrolirani uvoz voća i povrća i niske otkupne cijene te iste robe koja se u trgovačkim lancima prodaje 150 posto skuplje, a domaći potrošači kao ni proizvođači voća i povrća nisu osjetili smanjenje stope PDV-a. Stoga, kako kaže, puno očekuju od Pravilnika Ministarstva poljoprivrede  o označavanju hrane i primarnih poljoprivrednih proizvoda, pod nazivom 'Naše domaće',  bilo da se radi o proizvodima  OPG-ova, domaćim, ekološkim, regionalnim, županijskim...     

Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Hrvoje Gregurić kazao je da je 75 posto robe na domaćem tržištu, ne samo povrća, iz uvoza, a 90 posto je deklarirano 'kao domaće'. Posebno se, kaže, to odnosi na uvoz povrća i voća iz trećih zemalja, jer u Italiji i Španjolskoj postoje preparati za povrće, koji nisu dozvoljeni u Hrvatskoj. "Inspekcija, istina, uzme uzorak, čiji rezultat dobijemo za 15 dana, kad je povrće već pojedeno. Riječ je o listu peršina, celeru i mrkvi iz uvoza do ožujka ove godine", kaže Gregurić.

Osim toga, kaže Gregurić, sve je veći problem i nedostatak radne snage u poljoprivredi, jer uvozne kvote od 150 stranih radnika na jednu godinu, odnosno 450 njiha na šest mjeseci, ne odgovara našim potrebama u proozvodnji povrća, koja traje devet mjeseci. "Uz to, tražimo da se radne dozvole vežu za OPG-ove, a ne strance, koji ne žele raditi jer tako ostajemo i bez te radne snage", kaže Gregurić. .

Kako se čulo, 110 Pakistanaca je već dobilo dozvole za rad na poslovima prerade drveta u Hrvatskoj. No, iz udruga poljoprivrednika traže od Ministarstva rada da konačno 'otvori oči' i učini tržište rada, posebno u poljoprivredi, nešto fleksibilnijim, jer se iz Ukrajine, koja ima tri milijuna slobodnih radnika, ne isplati dolaziti u Hrvatsku na tri mjeseca.

Voćari na koljenima i rubu opstanka

Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota kazao je da su su hrvatski voćari, izuzev proizvodnje mandarina i jabuka, jer nedostaje 50 posto voća iz domaće proizvodnje, 'na koljenima'. Prošle godine je, kaže, ostalo dosta neobranih jabuka i mandarina, a 2017. godine je mraz dotukao ekonomsku opravdanost  voćarstva.       

Dodao je da su jagode iz Grčke, pune pesticida, koje nisu mogle ući još proljetos u Njemačku, ali potom ni u BiH i Srbiju, bez kontrole završile na hrvatskom tržištu jer šleperi skupljaju otpad po europskim tržnicama i voze ga nama. Osim toga, kaže, napravit će se hladnjače za voće i povrće, ali što ćemo staviti u njih? On drži da je jedan trgovački lanac, koji na policama ima 80 do 90 posto uvozne robe u jeku domaće berbe voća, izuzetno nesusretljiv trgovački lanac. HVZ je nezadovoljna i otkupnim cijenama jabuke prve kategorije, 3,99 do 5,69, dok ta ista jabuka u Sloveniji i Italiji košta dva eura.

Markota drži da je Zakon o sprječavanju nepoštene trgovačke prakse, zbog glomaznog administriranja, neuspješan. Ispada, kaže, da je lakše otkupljivačima uvesti voće i povrće nego se baviti domaćom proizvodnjom. "Naime, sanitarna inspekcija bi trebala kontrolirati ravnomjerno robu bilo da ona potječe iz Hrvatske, EU ili trećih zemalja, a 2018. godine je to bilo čak 67 posto u slučaju domaće robe, a samo 30-ak posto za EU i tržišta trećih zemalja. Sad želimo vjerovati da će objedinjeni Državni inspektorat, konačno početi raditi i na terenu", kaže on.   

Kupujmo Hrvatsko iz Srbije!?

Gregurić ističe da je putem QR koda moguće provjeriti od kuda dolazi povrće na trgovačke police. "Akcija Kupujmo Hrvatsko je u modi, ali se roba lažira i ne može kiki-riki ili banane, koje ne rastu u Hrvatskoj, biti deklarirane kao domaći proizvodi? Uskoro će na paprici uvezenoj iz Srbije, pisati na deklaraciji da je 'roba iz otkupa'!?", dodaje. 

Damir Mesarić se požalio na prekomjeran uvoz krumpira, čiji uvoz je eskalirao po dampinškim cijenama. On ističe da u drugim zemljama nema uvoza dok se roba, posebno na rezidue, ne prekontrolira na granici, a samo kod nas je obrnuto. Osim zakona koji 'ne valjaju' na što su upozorili i u Hrvatskom saboru, od drži da i AZTN 'ne radi ništa'.

Naveden je i primjer bučinog ulja, jer domaće se baca van iz trgovina, a ono slovensko s duplo manje koštica se uvozi, jer se izigrava pravilnik. "Isto kao i kod prodaje u trgovinama jagoda iz Opuzena u veljači, iako svi znamo da one ne mogu biti domaće u to doba godine. Neće biti pomaka, dok se budemo ponašali prema domaćim proizvodima, kao da smo 'veći vjernici od Pape', zaključuju u HPK.