• ZPP
  • 10.11.2014. 17:45

Male farme – prilika za mlade poljoprivrednike

Europska Unija je kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku u razdoblju od 2014. do 2020. predvidjela dodatno poticati mala poljoprivredna gospodarstva.

  • 3.254
  • 461
  • 0

Krajem rujna 2013. godine, kada je i postignut dogovor na nivou svih institucija EU, usvojena je Zajednička poljoprivredna politika Europske unije za razdoblje 2014. – 2020. Važno je napomenuti da se dio dogovora odnosi i na zemlje koje nisu članice EU, ali se nalaze na integracijskom putu ulaska u EU, što je slučaj i sa zapadnim balkanskim zemljama (BiH, Srbija, Crna Gora).

U 2015. godini, poljoprivrednici će imati priliku i mogućnost pokretanja "malih farmi", što će sva direktna plaćanja za 2,3 milijuna farmi koje ispunjavaju sve zakonske, pravne i druge uvjete, i kao takve ulaze u sustav kontrole unakrsne usuglašenosti, pregrupirati u paušalna plaćanja čiji iznos, ovisno o veličini farme, neće prelaziti 1.250 eura.

Male farme u ulozi čuvara bio-raznolikosti

Rezolucija Europskog parlamenta o budućnosti malih poljoprivrednih gospodarstava naglašava ulogu malih farmi u očuvanju europskog krajolika i biološke raznolikosti, kao i njihovu ulogu u očuvanju lokalne proizvodne tradicije te osigurava sredstva za život milijunima Europljana. Također, naglašava teškoće uspostavljanja jedinstvene univerzalne definicije onoga što čini malu farmu. U daljnjem tekstu, mala farma je definirana kao jedan proizvodni faktor s proizvodnom površinom manjom od 5 ha ili gospodarskog proizvodnog dobita manjeg od 25.000 €.

Ovakav pristup poljoprivredne politike itekako odgovara zemljama Zapadnog Balkana (BiH, Srbija i Crna Gora), a upravo ovakav način proizvodnje, kojeg karakteriziraju mala obiteljska gospodarstva i relativno mali prinosi, je i najzastupljeniji. U BiH 2012. godine registrirano je preko 79% malih obiteljskih gospodarstava koja su imala poljoprivredni posjed manji od 5h (Izvor: Sektor za poljoprivredu, odsjek za stočarsku proizvodnju FBiH, 2012.)

Farmerska područja u Europi

Mapa pokazuje prostornu distribuciju farmi klasificiranih u tri skupine prema njihovoj površini kao što je navedeno:
• Male farme - do 5 h
• Srednje farme - 5 do 50 h
• Velike farme - preko 50 h

U 12 uglavnom južnih i istočnih regija prevladavaju male farme koje čine više od 90% ukupnog broja farmi, od Rumunjske do Portugala, Grčke, Italije i Bugarske), a manje od 5% ukupnog broja farmi nalazi se u regijama Sjaeland, Midtjyelland i Nordjyelland u Danskoj, Niedersachsen, Mecklenburg Vorpommern i Bayern u Njemačkoj te regijama u Britaniji; Northumberland i Tyne i Wear West Mildlands te Sjeverna Irska.

Općenito govoreći, zemlje u kojima prevladavaju male farme, kao što je slučaj u Hrvatskoj i BiH imaju izrazito malu ekonomsku dobit. S druge strane, u zemljama članicama EU, trend malih farmi sa određenom ekonomskom dobiti, udruživanjem poljoprivrednika ima tendenciju smanjenja.

Europa počiva na malim gospodarstvima

Male farme po regijama

Ukupno 69% svih poljoprivrednih gospodarstava u EU-28, zauzimaju površine manje od 5 ha, a zajedno predstavljaju 7% poljoprivrednog zemljišta EU. Farme sa gospodarskom dobiti manjom od 25.000 € predstavljaju oko 86% svih gospodarstava EU, ali njihova zajednička ekonomska dobit od 11 milijardi eura čini 13% od ukupnog bruto domaćeg proizvoda svih farmerskih gospodarstava u EU.

U Rumunjskoj, Hrvatskoj, Bugarskoj, Portugalu i većem dijelu Grčke preko 95% farmi ima ekonomsku dobit manju od 25.000 € i te regije su označene tamnoplavom bojom navedenoj slici. Usporedbe radi, manje od 25% farmi u 14 regija, od Nizozemske, Njemačke do Belgije i Francuske spada u ovu kategoriju.

Mala obiteljska gospodarstva i organska proizvodnja

Budući da Zajednička poljoprivredna politika EU za razdoblje 2014. – 2020. favorizira mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, te je u planu povećanje poticajnih sredstava za organsku proizvodnju do 50%, očekuje se nastavak rastućeg trenda na području organske proizvodnje hrane.

Organska proizvodnja i mali posjedi

Posebnu priliku bi trebali iskoristiti poljoprivrednici iz Hrvatske i BiH, jer čelnici kao i i institucije EU su već prepoznale potencijal ove regije kada je u pitanju organska proizvodnja, pa bi se u budućnosti trebao očekivati veći broj organski proizvedene hrane na EU tržištu koje ima mnogo povoljnije i veće otkupne cijene, nego li je to slučaj u Hrvatskoj i BiH.

Trenutno u ovoj proizvodnji prednjače Estonija, Austrija i Švedska koje imaju visok postotak udjela organske proizvodnje u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji na malim farmama i obiteljskim gospodarstvima. U EU se za organsku proizvodnju u 2010. godini koristilo oko 9 milijuna hektara zemljišta.

Mala obiteljska gospodarstva samozapošljavaju

U 2010.godini u Švedskoj je više od 85.690 ljudi zakonito radilo na farmama čija je dobit bila manja od 25.000 €, dok je 15.520 ljudi radilo na farmama koje imaju manje od 5 ha poljoprivrednih površina.

Karakteristika svih manjih poljoprivrednih gospodarstava je da većinu radne snage na nekoj farmi čine uži ili širi članovi obitelji. U EU od svih farmi za proizvodnju žitarica 54% su male farme. Male farme imaju i visok udio u povrtlarstvu, čak 81%, vinogradarstvu 73% te voćnjacima 76%.

Kakve se mogućnosti otvaraju Hrvatskoj i BiH?

Specijalizirana proizvodnja

Ulaskom Hrvatske u EU došlo je i do znatnog povećanja raspoloživih financijskih sredstava. Naime, prije ulaska u EU, Hrvatskoj je na raspolaganju bilo oko 150 mil. EUR-a godišnje iz pretpristupnog fonda IPA, a nakon što je Hrvatska postala članica EU, iz fondova Kohezijske politike na raspolaganju će biti preko 1 mlrd. EUR-a godišnje.

Osim toga, Hrvatskoj je za sektor poljoprivrede odobreno 373 milijuna EUR-a za izravna plaćanja te 333 milijuna EUR-a za financiranje mjera ruralnog razvoja kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

Kako bi BiH u okviru financijskog razdoblja Europske Unije 2014.-2020. mogla koristiti sredstva iz fondova EU, potrebno je uspostaviti funkcionalan institucionalni okvir te pripremiti strateške dokumente. Proces pripreme strateških dokumenata naziva se programiranje. Programiranjem se odgovara na pitanje koji će se dijelovi nacionalne strategije moći sufinancirati iz fondova EU, odnosno operativnim programima se određuju prioriteti za sufinanciranje iz fondova EU.

Ukoliko se dobro iskoriste pretpristupni fondovi i druga donatorska sredstva, a farmeri na vrijeme shvate da je neophodno da se udružuju u proizvođačke organizacije i vode računa o životnoj sredini, sigurno će imati značajno veće prihode od poljoprivrede i veću financijsku podršku.


Tagovi

ZPP Crna Gora BiH Srbija EU Paušalna plaćanja Sustav kontrole Lokalna proizvodnja Tradicija OPG Bioraznolikost Udruživanje BDP Poticajna sredstva Organska proizvodnja Otkupne cijene Estonija Švedska Austrija Samozapošljavanje Instituci


Autor

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi