• Osiguravanje poljoprivredne proizvodnje
  • 20.06.2014. 11:10

Lokalno subvencionirano osiguranje usjeva?

Poljoprivredna proizvodnja jedna je od najrizičnijih grana gospodarstva. Stoga je gradonačelnik Grubišnog Polja, Zlatko Mađeruh s predstavnicima osiguravajućih kuća potpisao sporazum o subvencioniranju premija polica osiguranja usjeva.

Foto: depositphotos.com
  • 327
  • 38
  • 0

Kao i prethodnih, i ove je godine krajem svibnja gradonačelnik Grubišnoga Polja Zlatko Mađeruh s predstavnicima osiguravajućih kuća Croatia osiguranje, Jadransko osiguranje i Euroherc potpisao sporazum o subvencioniranju premija polica osiguranja usjeva. "Na ovaj način pokušavamo, što je više moguće pomoći poljoprivrednicima našega kraja", rekao je Zlatko Mađeruh. "Grad će subvencionirati police osiguranja usjeva s 25 posto u iznosu do maksimalnih 500 kuna po obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu." Prošle godine je grad subvencionirao 127 gospodarstava u vrijednosti 55.000 kuna i godinu prije toga sa 50.000 kn. Prije dvije godine je u subvencioniranju sudjelovala i Bjelovarsko-bilogorska županija, ali na žalost, toga više nema.

Osigurani usjevi, Grubišno polje

Potpisivanjem ugovora o subvencioniranju polica osiguranja usjeva poljoprivrednici će zaštititi svoje usjeve od tuče, požara, grmljavine, ali ne i od poplava. "Osiguranje koje pokriva usjeve najviše se tiče kultura kao što je kukuruz, pšenica, zob, tritikale, soja, uljana repica, ječam, krastavac, paprika i višegodišnji nasadi", rekao je voditelj odjela za gospodarstvo Ivica Ahac.

Osiguranje usjeva i nasada od elementarnih nepogoda

Poljoprivredna osiguranja u našoj su zemlji na prilično niskoj razini, iako točan broj osiguranih površina usjeva i nasada nije poznat, kalkulira se s četiri posto, što je sedam puta manje od prosjeka 15 najstarijih članica Europske unije. Osiguranja u poljoprivredi bolno su pitanje i za poljoprivrednike i za državu i za osiguravatelje. Za osiguravatelje jer im je rizik od suše neprihvatljiv, za poljoprivrednike jer smatraju da se bez osiguranja od suše ne isplati ni sklapati policu poljoprivrednog osiguranja, a za državu zato što svake godine isplaćuje znatna sredstva za štete od elementarnih nepogoda, a opet su svi nezadovoljni.

U Hrvatskoj osiguravajuća društva nude različit oblik osiguranja od elementarnih i ostalih nepogoda u poljoprivredi, od tuče, oluje, poplava, mraza, pozebe i više vremenskih nepogoda istodobno. Poljoprivrednici teško dolaze do usporedne cijene i širine pokrića osiguranja, te na taj način nisu sigurni u izbor najbolje ponude. Na tržištu osiguranja zastupljen je veći broj osiguravajućih društava koja osiguravaju poljoprivrednu proizvodnju pod različitim uvjetima osiguranja, s kojima poljoprivrednik uobičajeno nije podrobno upoznat, ili iste u potpunosti ne razumije. Čak 80 posto poljoprivrednih proizvođača koji se bave žitorodnim kulturama usjeve ne osiguravaju jer smatraju da to nije isplativo.

Samo 20 posto usjeva u HR je osigurano

Važnu ulogu u pronalaženju najkvalitetnije ponude te posredovanju između osiguravajućih kuća i klijenata imaju brokerske kuće, čija je uloga posredovanje u osiguranju i reosiguranju. U Hrvatskoj je mali broj specijaliziranih ovlaštenih brokerskih društava za posredovanje u osiguranju poljoprivredne proizvodnje, čiji je zadatak klijentima omogućiti odabir najbolje police osiguranja u poljoprivredi po najpovoljnijim cijenama.

Osiguravatelji nemaju interese ponuditi police osiguranja od suše

Dok se u Italiji subvencionira visokih 67 posto ukupne premije osiguranja, u Austriji 46 posto, a u Portugalu od 35 do 75 posto, na papiru brojka subvencija u Hrvatskoj od 25 do 75 posto ne izgleda loše. No, sigurnih je samo 25 posto koje izdvaja Ministarstvo poljoprivrede, a ostatak je na lokalnoj samoupravi i iznosi još najviše 10 posto. Jedino rješenje u borbi protiv suša i posljedično velikih šteta sustavno je ulaganje u navodnjavanje što većih površina. Zasad je u Hrvatskoj sustav navodnjavanja omogućen samo zanemarivom postotku poljoprivrednih površina, preciznije samo 0,5 posto poljoprivrednika koristi sustav navodnjavanja. Stoga ni osiguratelji nemaju interesa ponuditi police osiguranja od suše.

Osiguranjem usjeva i nasada, osiguravajuće kuće pokrivaju štetu na osiguranim poljoprivrednim kulturama, ako su za vrijeme trajanja osiguranja oštećeni ili uništeni od tuče, požara ili udara groma. Uz osiguranje od osnovnih opasnosti, ugovaratelj osiguranja može sklopiti ostala osiguranja od prirodnih nepogoda prilično čestih u Hrvatskoj koje uzrokuju štete na poljoprivrednim kulturama i smanjuju količinu očekivanog uroda. Jedan od čestih uzroka koji ograničavaju uzgoj poljoprivrednih kultura su niske temperature. Zato je moguće dodatno osigurati štetu na osiguranim usjevima i nasadima koju uzrokuje proljetni mraz.

Strategija upravljanja rizicima u EU - uloga države treba biti veća!

Potiču se javno privatna partnerstva!

Ni u Europskoj uniji ne postoji jedinstvena strategija upravljanja rizicima u poljoprivredi. Međutim, ima modela na koje bi se valjalo ugledati, poput javno-privatnog partnerstva u Španjolskoj, gdje država pokriva udruženim osigurateljima čak 75 posto police osiguranja. Nije novost ni da se štete od elementarnih nepogoda u poljoprivredi u Hrvatskoj svake godine procjenjuju u iznosima od nekoliko stotina milijuna kuna do nekoliko milijardi, a samo mali dio tih šteta nadoknadi se kroz sustav pomoći kojom država isplaćuje novac nakon prijave štete. Da bi osiguranja uopće zaživjela u poljoprivredi, poljoprivrednike je potrebno educirati o važnosti osiguranja kao transferu rizika s poljoprivrednika na osiguravajuće društvo, kao načinu smanjivanja proizvođačkog rizika i stabiliziranja dohotka obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva. Osiguratelji naglašavaju da bi uloga države u poljoprivrednim osiguranjima trebala biti veća, te spominju potrebu za javno-privatnim partnerstvom koje bi omogućilo učinkovitiju upotrebu proračunskih sredstava, diverzifikaciju rizika, upravljanje rizicima koji prijete poljoprivrednoj proizvodnji, nižim troškovima osiguranja, transparentnim sustavom za poljoprivrednike.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina najavio je svojevremeno određene promjene u smislu sustavna rješavanja kompletnog modela osiguranja u vidu police koja će pokrivati sve elementarne nepogode. Dodaju da je jedna od mjera budućeg Programa ruralnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020. ona koja se odnosi na osiguranje usjeva, životinja i biljaka, a predviđeno je kako će se korisnicima sufinancirati do 65 posto vrijednosti godišnje police osiguranja. "Budući da se slična mjera već provodi, sufinanciranjem sredstvima državnog proračuna, bit će vrlo jednostavno prebaciti je na model sufinanciranja iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoja (EAFRD). Očekujemo početak provedbe ove mjere tijekom 2014. godine", kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Zlatko Mađeruh OPG Ivica Ahac Croatia osiguranje Jadransko osiguranje Euroherz Štete Suša Poplave Mraz Brokerske kuće Smanjeni prinosi Elementarne nepogode Upravljanje rizikom EAFRD EU Osiguravanje poljoprivredne proizvodnje


Autorica

Alena Rais

Završila je Poljoprivredni fakultet u Pragu - agronomija gdje je i tri godine radila na Poljoprivrednom institutu - mikrobiologija i zaštita bilja u Pragu - Ruzyně. U češkom tjedniku Jednota Daruvar piše o poljoprivrednim temama od 2001. godine. Kod kuće sa suprugom uzgaja čemprese i vinovu lozu.