• Tomislav Tolušić
  • 18.03.2015. 15:25

Lideri u navodnjavanju - ali i zapošljavanju!

"Da je pameti, u Slavoniji bi bilo 200.000 hektara navodnjavanih površina", govori nam virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić. Ta županija je vodeća u projektima navodnjavanja i do 2020. je u planu vodu dostaviti na 5.000 ha površina!

  • 485
  • 136
  • 0

U razgovoru s Tomislavom Tolušićem, predsjednikom Hrvatske zajednice županija i virovitičko-podravskim županom, saznali smo da odgovor na probleme s kojima se suočava svih pet slavonskih županija, može pružiti jedino održiva poljoprivredna politika.

Prema obradivim površinama, oranicama (991 km2) u odnosu na broj stanovnika, Virovitičko- podravska županija je prva u Hrvatskoj. Oranične površine zauzimaju 99.420 hektara ili 6,8 % svih hrvatskih oraničnih površina, a poljoprivreda je grana na kojoj se temelji budućnost ove županije. Upravo zato, sa županom Tolušićem razgovarali smo o aktualnom stanju poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj te mogućnostima lokalnog razvoja u narednom razdoblju.

Krovna udruga županija za lokalni razvoj

"Kao Zajednica županija, bili smo prisutni, ali nevidljivi. Sada više istupamo, ali smo aktivni i u EU priči. Zajednica kao krovna udruga svih županija može povući sredstva koja će direktno utjecati na lokalni ruralni razvoj. Zajedno sa 26 partnera iz EU zemalja radimo na projektu jačanja administrativnih kapaciteta i stjecanja znanja koja možemo primijeniti na ostale institucije. Time otvaramo prostor daljnim edukacijama i projektima. Dokazali smo da i zajednica može povući novac. U pripremi su još dva projekta.

Utjecaj zajednice županije na formiranje pravilnika i zakona je postao sve veći, medijski smo aktivniji, neke stvari smo pohvalili, neke iskritizirali. Svi prijedlozi Zakona koji dolaze iz Vlade povezani s radom županija i lokalnih institucija, dolaze na stol Hrvatske zajednice županija. Komentare šaljemo u proceduru i htjeli ne htjeli, postali smo partneri koje se mora saslušati", ističe Tolušić.

"Virovitičko-podravska županija u interesu zajednice provodi projekte već duže vrijeme.
Od ukupnih prijava na Mjeru 4, 10 % njih dolazi iz našeg područja. Nekada je županija poticala razne oblike proizvodnje, od povrćarstva, plasteničke proizvodnje, uzgoja duhana. Time je određeni iznos bio dodijeljen proizvođačima na godišnjoj razini. No, moramo promijeniti taktiku dodjele poticaja, jer podijelili smo milijune kuna, a na koncu je svatko za Božić dobio ekvivalent janjeta ili praseta. To nikome ne pomaže u razvoju proizvodnje, to je čisto preživljavanje", ukazuje na nepravilnosti koje dolaze s državne razine i tako se odražavaju na lokalni (ne)razvoj.

"Preko 1.300 EU projekata su do sada provele hrvatske županije uz pomoć svojih razvojnih agencija. Danas su hrvatske županije najpripremljenije institucije za privlačenje tog novca iz Europske unije. Ne ministarstva i 184 agencije nego hrvatske županije", ističe župan.

Jesmo za promjenu - ali ne radi nje same

"Protekle dvije godine kroz hrvatske medije kontinuirano se provlači teza o prevelikom broju hrvatskih županija i potrebi njihovog ukidanja, odnosno formiranja pet do sedam regija. Nažalost, neutemeljenih informacija o funkcioniranju takve regionalizacije većina zaista nema nikakvog znanja, a nitko u protekle dvije godine nije napisao niti jednu konkretnu stvar. Kako bi te nove regije funkcionirale, koje bi ovlasti imale i najvažnije, kakvo bi poboljšanje rezultirale za same građane?

Podjela Hrvatske na regije samo bi produbila već postojeće siromaštvo. Spajanje pet slavonskih županiju u jednu regionalnu samoupravu donijet će nam samo probleme, jer ćemo s jednakim iznosom novca morati pokrivati još veće područje. Neovisno u kojoj smo stranci, podržavam zakone koji će ljudima donijeti dobro, pa čak i kad dolaze od opozicije, no ovo nije jedan od njih. Takva strategija nema smisla ukoliko se iznos novca za ulaganje na godišnjoj razini ne poveća", ukazuje Tolušić na činjenicu da je Hrvatska najcentraliziranija država u Europi i da Vlada čini apsolutno sve da potpuno upropasti lokalnu i regionalnu samoupravu, suprotno svim pravilima.

Slavonija stagnira u razvoju zato što nema izbora

"Sva sila loših stvari se izdogađala u Slavoniji, od rata koji je nanio štetu u milijardama. Neravnomjeran državni razvoj, centralizirana država nešto je što koči rast gospodarstva općenito. Kohezijski fondovi su zato tu, jer služe za ravnomjeran državni razvoj, što se u EU potiče. Loša prometna povezanost jedan je od velikih razloga stagnacije. Loš segment industrije i gospodarstva, niske plaće, problematika privatizacije i poljoprivredna politika koja nas je dovela do toga da se broj OPG-a zadnjih godina drastično smanjio. Zdrava državna politika razvija državu na normalan način, a ova to nije."

Navodnjavanje je spas za hrvatsku poljoprivredu

"U području navodnjavanja u Republici Hrvatskoj vidi se porazna politika svih hrvatskih vlada. Imamo oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, a od toga navodnjava se samo 10.000 hektara, odnosno 1 %. To je jako loše, a problem je tim veći što trenutna Vlada pokazuje potpuno nepoznavanje problematike navodnjavanja.

Poražavajuće zvuči da je u RH pod navodnjavanjem samo 0,8% površina, a u Slavoniji nešto iznad 1%. Nasuprot tome, prema bogatstvu i dostupnosti naših vodenih izvora peti smo u Europi i 42. u svijetu! Lošiji smo i od Albanije i Bugarske koje su navodnjene 5 %, a europski je prosjek 5 - 10 %.

Unatoč tomu, županija radi na izgradnji najvećeg sustava navodnjavanja u Republici Hrvatskoj, a to su Kapinci - Vaška veličine 1.280 hektara. Imamo građevinsku dozvolu za sustav Novi Gradac - Detkovac 880 hektara, te za sustav navodnjavanja Đolta veličine oko 500 hektara, projektira se druga faza sustava Kapinci - Vaška veličine oko 800 hektara i trenutačno je u fazi projektiranje sustava navodnjavanja na području Općine Lukač veličine oko 1.000 hektara. To je ukupno oko 5.000 hektara navodnjavanih površina s čim bi mi za 50 % povećali ukupne navodnjavane površine u Republici Hrvatskoj i to nas čini liderom, što znači novu prehrambeno-prerađivačku industriju u županiji. Takvi sustavi dovode velike kompanije koje grade preradbene kapacitete, što znači i zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta. Tu nećemo stati, već planiramo nastaviti i do 2020. godine imati, ako ne izgrađeno, onda barem isprojektirano oko 10.000 hektara, što je prosjek u razvijenim zemljama.

Trenutačno kao županija imamo najviše građevinskih dozvola za sustave navodnjavanja, što znači i razvoj poljoprivrede i ostalih gospodarstava na području Virovitičko-podravske županije.

Projekt je na državnoj razini pokrenut još 2005. godine, a njegova kompletna realizacija očekuje se u ljeto 2015. Nadam se da ćemo sustave izgraditi i zahvaljujući EU fondovima i Programu ruralnog razvoja koji sustave navodnjavanja financiraju 100 %.

Otvaranje radnih mjesta u poljoprivredi i prerađivačkoj industriji

Virovitičko-podravska županija planira staviti u funkciju i sustave Pitomača - Špišić Bukovica, Lukač, Čađavica i Orahovica, a cilj je do kraja 2020. godine, sustavima za navodnjavanje pokriti 20 % ukupne poljoprivredne površine na županijskom području. Već deset godina traje mukotrpna borba za provedbu ovog projekta, koji je nama kao jednoj od najvećih županija po obradivim površinama u Hrvatskoj od iznimnog značaja.

Konačnom realizacijom ove godine, uvelike ćemo doprinijeti povećanju poljoprivrednih prinosa, konačnoj kvaliteti proizvoda te stati na kraju katastrofalnim štetama od suša. Navodnjavanje, zapravo jest jedini spas za hrvatsku poljoprivredu.

Tako ćemo u bliskoj budućnosti, do 2020. godine, imati oko 5.000 hektara navodnjavanih površina, a to generira, multiplicira i urod i zaradu, te definitivno razvija prerađivačku industriju u ovoj županiji. Bit će vrijeme, a već se i događa da veliki igrači dolaze i otvaraju nove pogone prerađivačke industrije. Jer, svakom je važno biti nadomak sirovini, jeftinoj radnoj snazi, povoljnom građevinskom zemljištu i drugim uvjetima za razvoj svojih industrija", rekao je Tomislav Tolušić, virovitičko-podravski župan.

"Napravili smo odmak i kada govorimo o županijskoj upravi. Uspjeli smo pronaći novce za inovativnu solarnu elektranu, jedinu takvog tipa u Hrvatskoj, imamo građevinsku dozvolu za Centar za razvoj mliječnih proizvoda koji bi trebao pomoći mljekarima, Tehnološko-inovacijski centar, Drvni centar, Agrofood park u Slatini koji je dobio potporu Veleposlanstva Nizozemske."

Udruživanje s figom u džepu

"Udruživanje je rak rana hrvatske poljoprivrede. Proizvođači se ne žele udruživati, a i kad se udružuju, drže figu u džepu. Takav stav je neodrživ, pogotovo u situaciji u kojoj se nalazimo. To u Europi ne prolazi. Imamo strojne prstenove koji ne funkcioniraju, nepovjerenje je među ljudima, osnovano je samo dvije proizvođačke organizacije. Promjena mentalnog sklopa u Slavoniji nužna je za opstanak, i to će se iskristalizirati tokom slijedeće dvije godine. Ili će je biti, ili je neće biti.

Slavonija bi mogla biti bogatija i od Istre, a budućnost je svakako u poljoprivrednoj proizvodnji. Da je pameti, u Slavoniji bi bilo 200.000 hektara navodnjavanih površina.

Više nema prosvjeda pred Ministarstvom da se povećaju poticaji. Poticaji koje sada možemo dobiti su puno izdašniji, ali zahtijevaju znanje i predanost. Mjera 7 je prema mom mišljenju trebala ići prva. Netko bi radio farmu, plastenik, no nema je u prostornom planu koji je vezan za Mjeru 7. Podloga za sva ostala ulaganja su dakle prostorni planovi koje obuhvaća ta mjera, a ona se raspisuje nakon Mjere 4, što je apsurdno", ukazuje na nepravilnosti u provedbi Programa ruralnog razvoja vodeći čovjek VPŽ.


Tagovi

Tomislav Tolušić ZPP Državna politika Hrvatska azjednica županija Pravilnici Zakonodavstvo Administrativni kapaciteti Poljoprivredna politika RH EU Virovitičko-podravska županija Kapinci-Vaška Novi Gradac-Detkovac Navodnjavanje Đolta


Autorica

Ivana Nađ

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."


Partner

Virovitičko-podravska županija

Trg Ljudevita Patačića 1, 33000 Virovitica, Hrvatska
tel: +385 (0) 33 638 140, e-mail: ivan.semper@gmail.com web: http://www.vpz.com.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi