• Krumpir
  • 07.05.2010.

Lička delicija na udaru uvoznog povrća

Bacamo domaći, a jedemo krumpir iz Cipra i Egipta

  • 2.691
  • 133
  • 0

Među delicijama po kojima je područje Like poznato i izvan svojih granica krumpir svakako zauzima počasno mjesto. Stručnjaci kazuju da su klimatske osobine i ličko tlo najzaslužniji za okus ovoga povrća što se sadi posvuda, ali je u Lici »pronašlo sebe«. Unatoč svim hvalospjevima, priča o ličkom krumpiru ima i neželjeni epilog. Svake se godine baci na desetine tona uroda koji nitko nije kupio, a s dolaskom toplijih dana i intenzivnog klijanja do jučer poželjni gomolj proizvođačima postaje nepotreban teret. U ovo doba godine živice i zarasli puteljci često postaju deponije, zadnja stanica za odbačeni krumpir. Moglo ga se na vrijeme prodati, ili čak darovati nekome, pa na taj način nahraniti mnoga gladna usta.

Nikola Vidaković, direktor Poljoprivredne zadruge Lovinac i jedan od najvećih proizvođača krumpira u Lici potvrđuje da se sav urod ne uspije plasirati na tržište.

- Istina je da se baca dosta krumpira, i to ne samo u Lici. S druge pak strane se krumpir uvozi. Naši mali proizvođači nisu dorasli za tržišne utakmice i ponašaju se kao prije 20-ak godina kada su se sve proizvedene količine mogle prodati. Danas se događa kao i lani: urod je bio odličan, viškovi veliki i sada krumpir završava u smeću. S druge strane, uvozimo krumpir.

- Možda ga niti ne uvozimo u toliko velikim količinama. Krizno je razdoblje upravo sada jer nemamo svojeg mladog krumpira pa smo ga primorani uvoziti iz toplijih područja. No, niti tu sve ne štima, kazuje Vidaković. Pojašnjava da u Hrvatskoj, što se krumpira tiče, jedemo doslovno svašta. Za to je kriva naša vlastita nelojalna konkurencija koja uvozi krumpir loše kvalitete, na njemu dobro zarađuje, a mi onda teže prodajemo vrhunski proizvod koji je ponešto skuplji.

- Kada bismo uveli više reda u uvozu i u proizvodnji mislim da Hrvatska uopće ne bi trebala uvoziti krumpir. Trgovci diljem Hrvatske na svakojaki krumpir, često sumnjive kvalitete, istaknu natpis »lički krumpir«. Varaju kupce, a našem kvalitetnom krumpiru i proizvođačima čine štetu, tvrdi Nikola Vidaković.

Da Hrvatska ima znatno veći uvoz krumpira od izvoza, potvrđuje i ministar poljoprivrede Petar Čobanković.

- Žalosno je što je tako s obzirom na prirodne preduvjete za uzgoj krumpira. Upravo Lika je jedan od primjera lokaliteta odličnog za uzgoj konzumnog krumpira, ali i sjemenskog. Ministarstvo poljoprivrede prati neke proizvođače kao što je Poljoprivredna zadruga Lovinac a i dalje je spremno pratiti slične projekte. Činjenica je da pokušavamo potaknuti uzgoj autohtonih poljoprivrednih proizvoda kao i onog zaštićenog zemljopisnog porijekla, no trebat će proći određeno vrijeme da ljudi shvate kako im se to isplati, zaključio je Čobanković.

Uvoz krumpira u Hrvatsku, govori statistika, čak je trideset puta veći nego izvoz. Pokazuju to podaci Hrvatske gospodarske komore i Državnog zavoda za statistiku prema kojima je lani izvezeno 556 tona krumpira, a uvezeno čak - 15.679 tona. Ukupna vrijednost izvoza je bila oko 100 tisuća dolara, dok je krumpira uvezeno u vrijednosti 9,2 milijuna dolara. Hrvatska za sada izvozi vrlo male količine sjemenskog krumpira, dok se većina izvoza odnosi na zreli, stariji krumpir, a na koji otpada oko dvije trećine ukupnog izvoza. Uvezeno je oko 6,7 tona sjemenskog krumpira kojeg najviše stiže iz Nizozemske (oko četiri tisuće tona), a uvozi se i iz Njemačke i Belgije, te nešto manje Francuske, Slovačke pa čak i Luksemburga. Najviše mladog krumpira pak stiže iz Egipta, Cipra, BiH te Španjolske. Od oko 7.093 tona koliko je lani uvezeno mladog krumpira iz Cipra je stiglo 1.360 tona, a iz Egipta 4.569 tona. Najviše starog krumpira stiže iz BiH.

Prodavači na riječkoj velikoj tržnici kažu da mladi krumpir dolazi iz Cipra ili Španjolske jer našeg krumpira još uvijek nema, a neće ga ni biti najmanje petnaest dana. Naime, ove je godine zbog duge zime posađen nešto kasnije no inače.

- Kupci to znaju i imamo deklaracije čiji krumpir prodajemo. Neki pitaju da li je mladi krumpir domaći ili uvozni, dok većina zna da našeg krumpira još uvijek nema. Ima ljudi koji stalno dolaze i kupuju, ima i onih koji grintaju na uvozni, no to je sasvim normalno, kaže prodavačica Marijana Šalja. Smatra da je domaći mladi krumpir puno bolji i ukusniji.

- Još imamo starog ličkog krumpira koji je odličan i još se dobro drži, posebice bijeli koji je puno kvalitetniji od crvenog, govori Šalja.

Sličnog su mišljenja prodavačice Marija i Marijana Diklić.

- Kupci ne mogu niti očekivati da imamo domaći mladi krumpir u veljači. Upravo smo tada počeli prodavati uvozni, a zna se da naš u prodaju dolazi nekoliko mjeseci kasnije, govori Marija Diklić.

Jedan od prodavača rekao je da inspekcija često obilazi tržnicu, pa uz svaku namirnicu moraju imati deklaraciju koju će rado pokazati i kupcima. Prodavačica Gordana Plavčić kaže da je mladi krumpir sav uvezen, no kaže, pitanje je od kuda. Tvrdi da jedina na tržnici ima obrt tako može i uvoziti, no ona ipak prodaje samo hrvatsko povrće.

Zaštititi zemljopisno podrijetlo

Poljoprivredna zadruga Lovinac lani je proizvela 400 tona krumpira. Polovicu merkantilnog, polovicu sjemenskog. Među poljodjelcima Hrvatske i užeg okruženja sjemenski krumpir iz Like postao je pravi hit, baš kao i konzumni. Samo kada bi se pronašao pravi način da mu se zaštiti zemljopisno podrijetlo. Najčešća sorta krumpira koji se u Lici uzgaja već 30 i više godina je desiree, crveni gomolj koji se zbog odličnog okusa i visoke koncentracije suhe tvari smatra najboljim ličkim »poljo-brandom« i čini oko 95 posto krumpira uzgojenog u Lici. No, uzgoj krumpira u Lici zadnjih se godina smanjio što se povezuje s masovnom proizvodnjom krumpira na širem području Čakovca i Varaždina. Kvaliteta krumpira na tim je područjima nešto lošija, ali su prinosi neusporedivo veći pa s time i sama isplativost proizvodnje i konkurentnost na tržištu.

Krumpir u Hrvatsku stigao 1746. godine

U Hrvatskoj postoji službeni zapis da se krumpir po prvi puta pojavio 1764. godine i to u Gorskom Kotaru. Jedna ga je satnija Krajiške vojske donijela u Liku 1769. godine. Carica Marija Terezija je izdala čak i naredbu po kojoj se krumpir mora uzgajati u svim dijelovima carevine gdje lošije uspijevaju žitarice.

Kupci žele znati od kuda dolazi povrće

Blanku Štiglić »uhvatili« smo upravo u kupnji mladog krumpira.

- Prodavači kažu da je krumpir iz Cipra, a ja mislim da je iz Egipta i čudim se. U trgovinama sam vidjela da na kutiji piše Egipat, pa mislim da neki trgovci na placi varaju, kaže Štiglić.

Slavko Lazić kupuje sve osim mladog krumpira.

- Nisam siguran od kuda je došao, pa uglavnom kupujem domaći od prijatelja iz Gorskog kotara ili Like. Nije stvar u cijeni nego u povjerenju. Za ostalo povrće i voće znam od kuda dolazi, pa ih kupujem na tržnici. Krumpir nikada, zaključuje Lazić.

Nada Šverko redovno na riječkoj tržnici kupuje mladi krumpir.

- Ne znam da li je domaći ili uvozni - nisam ni pitala, ali bi voljela da 100 posto znam da je domaći, kaže Šverko.

Autor: Marin SMOLČIĆ / Josipa LEKO / Alenka JURIČIĆ


Povezana biljna vrsta

Krumpir

Krumpir

Sinonim: krompir | Engleski naziv: Potato | Latinski naziv: Solanum tuberosum L.

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka. Potječe iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i prije 8 000 godina. U Europu su ga donijeli španjolski istraživači u 16. stoljeću i... Pročitaj više »

Izvori

Novi List


Tagovi

Povrtlarstvo Uzgoj povrća Krumpir Uvoz Čobanković Zaštita izvornosti Autohtoni proizvodi