Legalizirani sezonski poslovi u poljima

Procjenjuje se da sezonski rad u poljoprivredi svake godine obavlja oko 100.000 radnika, od kojih velika većina radi na crno, odnosno bez uplate poreza i doprinosa.

Ta se praksa sada mijenja jer su se nedavno počele prodavati knjižice s ugovorom o sezonskom radu u poljoprivredi koji će, prema izjavi ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, legalizirati privremene i povremene poslove u ovoj gospodarskoj grani. Tako bi masovno bježanje kroz vinograde i polja kad se pojave inspektori trebalo postati stvar prošlosti.

Budući da se radovi u polju obavljaju istovremeno, i to u cijeloj Hrvatskoj, inspekcija nije bila učinkovita u suzbijanju sive ekonomije. U tome bi sada trebao pomoći Zakon o poticanju zapošljavanja koji će pojednostaviti način sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi, a koji je specifičan, odnosno, ovisi o vremenskim prilikama pa ponekad traje svega dan-dva ili pak duže, ali s prekidima. Upravo je to razlog, priznali su brojni poljoprivrednici, što im se ne isplati sklapati ugovore o radu sa sezoncima jer dok riješe sve papire i zaposle radnika, sadnja ili berba već su obavljene.

Zbog toga je novim zakonskim rješenjem predviđeno da se ugovor o radu sklapa na dnevnoj osnovi, da može trajati maksimalno do 90 dana tijekom kalendarske godine i ne mora biti u neprekinutom trajanju. Ugovor o sezonskom zapošljavanju zaključivao bi se evidentiranjem dnevnog vaučera u knjižicu sezonskog radnika. Kupnjom dnevnog vaučera u FINI poslodavac uplaćuje dnevne doprinose na najnižu osnovicu i to za mirovinsko, osiguranje, za zaštitu zdravlja na radu i za zapošljavanje, dok dnevnicu ugovara izravno s radnikom.

- Radije ću plaćati 20 kuna takse dnevno i biti miran od inspekcije, nego imati radnike na crno, kazao je Emiliano Zohil iz Pomera koji se bavi uzgojem krumpira, salate i rajčice. I njemu je samom komplicirana dosadašnja procedura zapošljavanja jer sezonci u polju u pravilu rade manje od 20 dana. Kao i ostali njegovi kolege, sumnja da će vaučeri riješiti glavni problem u Istri - nedostatak radne snage, koja se onda uvozi iz drugih županija pa i država, pa inspektori na poljima imaju više posla zbog nelegalnog rada stranaca nego domaćih.

Uoči jesenske berbe u porečkoj Agrolaguni, čiji se vinogradi i maslinici prostiru na više od tisuću hektara, s nestrpljenjem očekuju da zažive promjene koje je najavio ministar.

- Imamo veliku potrebu za sezonskim radnicima, najviše u jesen, kada ih trebamo stotinjak, a tijekom ostalog razdoblja od 20 do 30. Kod nas nema rada na crno, sve radimo striktno po slovu zakona. Ako nam samo malo olakšaju proceduru zapošljavanja, a nezaposlenim osobama omoguće da lakše dođu do posla, to će biti velika stvar, kazao je Bruno Legović, tehnički direktor Agrolagune, gdje sezonski radnik, ovisno o učinku mjesečno zaradi od 3.500 do 4.000 kuna.

U Istarskoj županiji u ovoj djelatnosti radi između 1.500 i 1.600 osoba, računajući i tvrtke, a poljoprivreda sudjeluje s oko sedam do osam posto u BDP-u Istre, saznajemo od Milana Antolovića, pročelnika županijskog Odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu.

- Ako eventualno i ima rada na crno, sigurno ga je najmanje u odnosu na druge županije. Način rješavanja ovog problema, koji nudi novo zakonsko rješenje, smatram jako dobrim i zasigurno će omogućiti lakše nalaženje sezonske radne snage, kazao je Antolović.

Autor: Maša JERIN

Foto: RGBStock.com