Legalizacijom objekata do EU novca

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju bez potpuno legaliziranih objekata više neće biti ni poticaja, ni kredita ni subvencija. Najveći su problem objekti izgrađeni između 1968. i 2004. godine i takvo se stanje već jasno vidi na terenu.
- Sve izgrađeno do 1968. je legalizirano, a nakon 2004. i uvođenja Operativnih programa razvoja stočarstva, moralo se graditi uz sve dozvole i tu također nema problema. No, najveći je broj objekata izgrađen između te dvije godine. Kada tome dodamo činjenicu da je devedeset posto obradivih površina u županiji u vlasništvu malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, jasno da su ona u najtežem položaju, jer bez legalizacije im je praktično onemogućeno ulaganje i razvoj proizvodnje, o čemu svjedoči samo jedna prijava na IPARD. Stoga bi bilo dobro omogućiti besplatnu i brzu legalizaciju takvih objekata na onim gospodarstvima koja su sustavu PDV-a, što je jamstvo da se ozbiljno bave poljoprivrednom proizvodnjom - upozorava Zinaida Biro, koja se na svom gospodarstvu u Paljevinama bavi proizvodnjom mlijeka.

Bez kontrole i dokumentacije

Županija problem legalizacije objekata pokušava riješiti u dogovoru s Ministarstvima poljoprivrede i graditeljstva, no sudeći prema njihovom odgovoru to ipak neće biti besplatno.
- U prosjeku cijena legalizacije jednog objekta je dvadesetak tisuća kuna, a zbog njihovog velikog broja, lokalna samouprava to ne može sama financirati. Stoga je jedino rješenje zajedničko sufinanciranje legalizacije s Ministarstvom poljoprivrede, Županije, općina i u prvom redu samog seljaka. Već smo napravili prve korake i ovih dana se na području Općine Veliko Trojstvo provodi anketa među seljacima koliko ih je uopće zainteresirano za legalizaciju objekata - kaže pročelnica Odjela za poljoprivredu Dominka Pretula.
Stvari su pomaknute s mjesta, no da će biti problema s legalizacijom još 2002. godine su upozoravali u bjelovarskoj Poljoprivredno - savjetodavnoj službi.

- Do 2004. godine i početka Operativnih planova razvija poljoprivrede gradilo se uglavnom bez kontrole i dokumentacije i sad smo tu gdje je jesmo. Glavnu ulogu u legalizaciji ipak trebaju odigrati sami poljoprivrednici jer je njima u interesu da se problem riješi. O troškovima je teško govoriti jer su različiti od slučaja do slučaja i veličini objekata, no seljak će vjerojatno plaćati do pedeset posto ukupnog iznosa. Svojevrsna rak - rana naših gospodarstava su mala skladišta za kruti gnoj i gnojovku, no tko želi ostati u poljoprivredi i kasnije koristiti bespovratna sredstva Europske Unije, mora ići u legalizaciju - kaže savjetnik Josip Komljenović i sve seljake poziva da se jave u svoje Općine i pokrenu postupak legalizacije.

Autor: D.Vitanović