Pretraga tekstova
U trezoru se pod stalnim minusima, čuvaju i sorte koje posjeduju jedinstvena svojstva, otpornost na sušu, visoke temperature i štetnike, koje bi mogle biti ključne za prilagodbu poljoprivrede klimatskim promjenama
U lipnju se na trenutak otvaraju vrata najhladnijeg i najvažnijeg sefa na svijetu, globalnog sjemenskog trezora na norveškom arktičkom otoku Svalbard. Tada stručnjaci Nordijskog vijeća za sjeme pohranjuju sjemenke ključnih poljoprivrednih kultura, koje bi mogle biti presudne za prehranu čovječanstva u budućnosti, piše Agrarheute.
Ove godine 12 zemalja s četiri kontinenta koristi tu priliku. Među njima se po prvi put nalaze Benin, Filipini i Vijetnam, koji šalju vlastito sjeme na dugotrajno čuvanje u norveški led.
Na Svalbardu, pod stalnim minusima, čuvaju se i neobične sorte poput plavog krumpira, zelenih rajčica... Premda zvuče egzotično, ove sorte posjeduju jedinstvena svojstva, otpornost na sušu, visoke temperature i štetnike, koja bi mogla biti ključna za prilagodbu poljoprivrede klimatskim promjenama.
Osim samih biljaka, pažnja se pridaje i dokumentiranju njihovih svojstava: kako se ponašaju u suši, koliko su podložne bolestima ili kako reagiraju na promjene okoliša. Te podatke prikuplja njemačko Informacijsko i koordinacijsko središte za biološku raznolikost (BLE), koje ih potom dijeli s europskim i globalnim bazama podataka.
Najveća njemačka genska banka, Leibnizov institut za genetiku bilja i istraživanje kulturnih biljaka (IPK) iz Gaterslebena, poslala je gotovo 70.000 sjemenskih uzoraka na Svalbard. To čini gotovo polovicu njezinog ukupnog fundusa.
Ukupno se u norveškom arktičkom trezoru čuva više od 1,3 milijuna uzoraka, u stručnoj terminologiji poznatih kao "akcesije“. Sigurnosne kopije u drugim državama, poput one u Ukrajini, mogu biti uništene u ratovima ili prirodnim katastrofama, zbog čega je ova arktička arhiva od neprocjenjive važnosti.
Hrvatske primke prvi put u Globalnoj riznici sjemena u Norveškoj
Hrvatska također ima kolekciju biljnih sorti pohranjene u globalnom sjemenskom trezoru u Norveškoj.
Naime, u sklopu 15. godišnjice postojanja svjetske riznice sjemenja, 2023. godine Hrvatska je na arhipelagu Svalbard pohranila zbirku od 161 pomno odabranog primjerka, čime se dodatno osigurava genetski materijal karakterističnih hrvatskih biljaka.
Godinu dana kasnije i Bosna i Hercegovina pohranila je u trezor sjeme svojih tradicionalnih biljnih kultura, dok je Srbija to učinila još 2021.
Tagovi
Svalbard Sjemenski trezor Norveška Klimatske promjene Hrvatska
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Skinula se i pšenica 🌾
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Karolina Rastija 😂😂😂😂 nasmijao sam se na naslov. Skinula a gdje svi obučeni. Dobro da se poželo, da ne požanje sa neba, toga se mi svi bojimo. Ja ovu Više [+] godinu nemam taj usjev jer u mom kraju zadnjih godina prinos je premalen do 3t pa ta kultura otišla u zaborav.
Karolina Rastija
prije 3 tjedna
7 t/ha, okej je, prosječan. 83 hektolitar i 11,4 proteini 7 t/ha, okej je, prosječan. 83 hektolitar i 11,4 proteini