• Ruralni prostor
  • 06.03.2015. 10:30

LAGovi u poticanju razvojnih lokalnih inicijativa!

Čini se kako se LAG-ovima diljem cijele Hrvatske nastoji potaknuti komuniciranje, suradnja, iskustvo, razmjena; naglasiti poticanje pogućnosti srodnih projekata u svekolikom ruralnom prostoru Lijepe naše, dakako i izrada lokalnih razvojnih strategija

  • 914
  • 75
  • 0

Nedavnim utemeljenjem Udruge LAG Zagora, koji čine pet općina Dicmo, Dugopolje, Klis, Lećevica, Muć, gdje je i njegovo sjedište, inače u gospodarski najrazvijenijoj općini u dalmatinskom zaobalju, šesti je LAG u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a 65. u Hrvatskoj. Naime, potonja Udruga LAG Zagora, čiji je predsjednik Stipe Rogošić, donačelnik Općine Dugopolje, prostire na površini od 606,06 kilometara četvornih isključivo ruralnog prostora u splitsko-solinskom i kaštelansko-trogirskom zaleđu, primorskih gradova srednje Dalmacije.

Općine i njihove žitelje na tom području dalmatinskog krša povezuju i prožimaju gotovo zajednički. "No zajednički nam je cilj kako svoje djelovanje usmjeriti na razvoj ruralnog prostora Dalmatinske zagore, a prva zadaća bi nam trebala biti izrada lokalne razvojne strategije i podrijetla, da bismo neke od tih projekata mogli prijaviti na EU fondove", tom je prigodom kazao predsjednik Udruge LAG Zagora Stipe Rogošić.

Novi LAG Zagora obuhvaća općine Dicmo, Dugopolje, Klis, Lećevicu, Muć

No, čini se kako se Lokacijskim akcijskim grupama (LAG-ovima) diljem cijele Hrvatske nastoji potaknuti komuniciranje, razmjena, iskustvo i suradnja, dakako i naglasiti poticajne mogućnosti srodnih projekata u svekolikom prostoru Lijepe naše. Mjerodavni ističu kako je zadaća svih LAG-ova i izrada lokalnih razvojnih strategija te usmjeravanje i praćenje njihova provedbe te napretka, uključujući i korištenje sredstva potpore.

Okopavanje češnjaka u Zagori (Ljubitovica)

Slično se čulo gotovo na svakom skupu prigodom utemeljenja Lokalne akcijske grupe, baš kao i na onom susretu LAG-a Adrion koji obuhvaća gradove Makarsku i Vrgorac te općine Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgora, Gradac, Zadvarje, Šestanovac i Zagvozd na površini od 694 kilometra četvornih u Podbiokovlju i Zabiokovlju gdje živi nešto više od 36.000 žitelja, a gustoća naseljenosti 51,91 st. na kilometar četvorni. Na prvom susretu te udruge u Splitu nazočilo je 50 predstavnika LAG-ova iz cijele Hrvatske koji su među inima raspravljali i o podizanju višegodišnjih odnosno trajnih poljoprivrednih nasada u voćarstvu. Dakako, bilo je razgovora i o maslinicima u Dalmaciji i Istri, vinogradima, vinarijama i proizvodnji vina, poticanju uzgoja višanja i unapređenju proizvodnje trešanja, bajama, ali i o proizvodnji cvijeta soli, pčelarstvu te gospodarenju otpadom.

Primorska, južna, sunčana strana Biokova

Tako je na trodnevnom 9. znanstveno-stručnom skupu i savjetovanju hrvatskih voćara, održan također protekle godine u Splitu, raspravljano na glavnu temu Mjere za razvoj i unapređenje mediteranskog voćarstva s međunarodnim sudjelovanjem. Naime, uslijedio je i praktični dio skupa na terenu. Manje-više svi su istaknuli kako je LAG i praktična stečevina Europske unije, koji funkcionira kao udruga na području općina i gradova. Također su zaključili kako je LAG i nužan instrument i alat razvojnih politika lokalnih područja prema načelu od dolje prema gore te da mu je temeljna zadaća stvaranje partnera i predstavnika javnog gospodarskog i civilnog sektora radi održivog razvitka određene lokalne zajednice, čiji se ciljevi određuju preko izrade i provedbe lokalne razvojne strategije područja svakog LAG-a. I u Zadvarju je istaknuto kako će LAG-ovi u razdoblju od 2014. do 2020. god. biti nositelji ukupnog lokalnog razvoja te da će se baviti izradom razvojne strategije područja koje zastupaju. Uz to određuju ciljeve i aktivnosti, servisiranja te pružaju pomoć na realizaciji malih, srednjih i velikih projekata koji se kandidiraju na određenim natječajima, prvenstveno za EU fondove.

Mjere za razvoj i unapređenje mediteranskog voćarstva - tema 9. znanstvenog skupa

Međutim, na svoj je način zanimljiva i radionica koja je za ugovorene LAG-ove Ministarstva poljoprivrede i LAG-a Adrion sa sjedištem u Makarskoj, koja je lani održana u Zadvarju. Radionici su nazočili voditelj uprave za upravljanje EU fondovima za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede RH Ivan Ciprijani, direktorica sektora za strukturne potpore Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Jelena Tomić Jović te još 10-ak predstavnika iz spomenutog Ministarstva i Agencije. Radionici se odazvalo više od 50 predstavnika LAG-ova iz cijele Hrvatske, a u radu te udruge najprije su predstavljena dva projekta iz poljoprivrednog sektora - o podizanju višegodišnjih odnosno trajnih nasada voćaka. Jedna od njih je nositelj, investitor tvrtka Priusfructus koji je predstavio Ljubomir Madunić.

Dolina Neretve

Riječ je o izazovnu projektu koji je ciljano usmjeren prema Agenciji za plaćanja u vidu financiranja njegove realizacije, no isti je uz potporu LAG Adrion prijavljen EU fondovima. Radionica je rad nastavila na terenu u obilasku lokacije proizvodnje cvijeta soli tvrtke Povratak, pa Ureda LAG Slap Gubavica u Zadvarju. Također su zanimljivi i razvojni projekti eko-maslinik Jurin u Šestanovcu i nova vinarija PilaČ u Gradu Vrgorcu. Održane su i radionice s predstavnicima LAG-ova Krka, Škoji (Hvar, Vis). Zanimljive su radionice i o primjeni javnog privatnog partnerstva u isporuci građevina s naglaskom na primjeni istih sadržaja u gospodarenju otpadom, dakako i seminari na temu Poduzetnici 360. U sklopu radionica bio je i izazovan seminar o pitanju javno-privatnog partnerstva koji je održao ravnatelj Agencije za JPP dr. sc. Damir Jurčić, savjetnik ravnatelja za pravna pitanja Slavko Čolak i savjetnik za financijske aspekte Domagoj Dodig.

Proizvodnja hrane - nacionalni strateški interes i pokretač gospodarskog razvoja

Naime, na 9. znanstveno-stručnom skupu i savjetovanju voćara iz cijele Hrvatske bila je glavna tema Mjere za razvoj i unapređenje mediteranskog voćarstva s međunarodnim sudjelovanjem, koji je održan u Splitu. "Proizvodnja hrane treba biti nacionalni strateški interes i pokretač gospodarskog razvoja svake zemlje, zato ima ekološke i komparativne prednosti u proizvodnji. Ali to u Hrvatskoj nažalost nije slučaj", rekao je u uvodnom izlaganju predsjednik Organizacijskog odbora znanstveno-stručnog skupa u Splitu, Frane Ivković upozorivši:

Izvorna pučka nošnja Zagore

"Uvozimo voća u vrijednosti 170 milijuna dolara godišnje, a tog istog poljoprivrednog proizvoda izvozimo u vrijednosti tek nekih 15-ak milijuna dolara. Država poput Hrvatske, koja ima idealne uvjete za voćarsku proizvodnju, to je zapravo nedopustivo, jer njezin utjecaj za pomoć u razvoju voćarstva morao bi biti znatno veći. Pozivam sve hrvatske voćare da ne čekaju što će im država napraviti, nego da krenu na europske fondove i neka moderniziraju svoje nasade; neka naprave reviziju nasadnih sustava za čuvanje voća i neka udruženi dignu iz EU fondova 50 % bespovratnih, jer se samo tako sigurno može opstati, a drukčije ne. Ako se voćari ne udruže, pojedinac ama baš ništa ne znači u voćarskoj proizvodnji."

Na spomenutom znanstvenom skupu je posebna pozornost posvećena revitalizaciji manje značajnih voćnih kultura mediteranskog dijela Hrvatske, primjerice uzgoju rogača, smokava, šipaka, maraske. Naime, stručnjaci ističu kako je mediteranski voćarski prostor, koji se proteže od Istre do Prevlake, je vrlo raznolik u klimatskom i pedaloškom pogledu. Ustvrdili su kako je riječ o heterogenom podneblju podijeljenom na šest proizvodnih podregija s tim da je maslina jedina poljoprivredna kultura koja je zastupljena na tom cijelom području.

Obvezno revitalizirati i poljoprivredne kulture poput rogača, smokve, maraske, šipka

"Naš prvi zaključak se odnosi na to da se ozbiljnije treba poraditi na razvoju tehnologija voćarske proizvodnje, na uvođenju novih tehnoloških rješenja, a uz to poraditi i na sustavima zaštite, na mjerama za osiguranje nasada voća. Ujedno poraditi na regulaciji odnosno reguliranju ključnih problema u našem voćarstvu, a krajnje je vrijeme da se obavi registracija proizvodnje. Registracija podrazumijeva da određeni prostor stavimo u funkciju, dakako najbolje od svega što imamo, kako bismo u konačnici dobili najbolju kvalitetu koji se može postići", poručuje dr. sc. Frane Strikić iz splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, ističući zaključak koji je također iznjedrilo znanstveno-stručno savjetovanje:

Etno Zagora

"Trebali bismo malo više poraditi na osposobljavanju visokoobrazovanih stručnih kadrova u poljoprivredi, odnosno u voćarstvu te pomoći proizvođačima kod aplikacije njihovih projekata na EU fondove. Tu su IPARD programi koji još uvijek funkcioniraju u Republici Hrvatskoj. Jar je našim poljoprivrednim proizvođačima vrlo teško prikupiti potrebnu dokumentaciju. Ali ako institucije vlasti, odnosno donosioci odluke mogu to osigurati, bilo bi dobro da im pruže pomoć pri prikupljanju potrebne dokumentacije."

Prema riječima župana Zlatka Ževrnje, Splitsko-dalmatinska županija na svom području potiče razvoj voćarstva, koliko god može. Ističe kako Županija svake godine provodi mjeru podjele voćnih sadnica u čemu 1/3 sredstava sudjeluje pri kupnji sadnica, koliko općina ili grad gdje se uzgajaju, te jednom trećinom novca od ukupne vrijednosti sudjeluje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) koje preuzima te sadnice. Tako je Splitsko-dalmatinska županija za program voćnih sadnica u desetogodišnjem razdoblju izdvojila više od 2.150.000 kuna. No sve ono što se projekta o unapređenju voćarstva tiče prati Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split, čiji ravnatelj Slavko Perica naglašava:

Stećci u Zagori

"Ja sam na znanstveno-stručnom skupu uglavnom govorio o stanju u mediteranskom voćarstvu na području Hrvatske. Naglasio sam primjer maslinarske proizvodnje gdje je od 90-ih godina na ovamo proizvodnja maslina u našoj zemlji povećana čak da dva i pol puta, dakle negdje sa 16 tisuća tona, danas u Hrvatskoj godišnje proizvodimo oko 40.000 tona maslinova ploda. To je ogroman iskorak koji pokazuje kako se poljoprivredna proizvodnja u našoj zemlji može znatno podignuti, a vjerojatno bi se mogla i udvostručiti proizvodnja i drugih poljoprivrednih proizvoda, primjerice maraske, smokve, šipka. Ima indicija da i na tom području krećemo naprijed!"

Kako podignuti proizvodnju maraske, smokve, šipka u Dalmaciji kao i maslina?

U sklopu znanstvenog skupa o voćarstvu dodijeljene su i nagrade odnosno priznanja, povelje za postignute uspjehe u toj poljoprivrednoj djelatnosti. Povelje za životno djelo dobili su Ivo Dubrovec i Živko Gatin, a nagrađeni su i ini voćari. "Dobio sam priznanje za dugogodišnje bavljenje voćarstvom. Uzgajam trešnje i breskve, a u zadnje vrijeme i masline. Ja i moja obitelj te obitelj moga brata živimo isključivo od poljoprivrede. Imamo ukupno oko 1.100 stabala raznih voćaka, od čega više od 100 bresaka, oko 200 trešanja, više stotina maslina, smokava. Godišnje uberemo više od 30 tona različita voća koje dopremamo uglavnom na TTTS (Split), na splitsku gradsku tržnicu. Sposobni smo to sve sami plasirati, a u protivnom ne bi imalo svrhe, odnosno smisla raditi ovaj posao. Jer, naš bi trud u svakom drugom slučaju bio rizik, posebice ako bi zarade otišle drugima - otkupljivačima, trgovcima. Ako bi bilo tako, od toga ne bi bilo ništa, dakle, ako sami ne bismo podavali svoje poljoprivredne proizvode. Vidimo kako susjedne zemlje daju veliki značaj poljoprivredi, posebice voćarstvu koje je loše prošlo protekle godine. Kako se podiže standard u svijetu, tako bi se trebalo razvijati i voćarstvo, kao potreba potrošačima, te se postupno uključivati u tekući svjetski standard. Naime, proizvodnja voća bi u Hrvatskoj bi trebala biti što veća, jača i to kvalitetnija, jer se ono sve više naglašava u prehrani čovjeka", drži Kažimir Ćorić iz Naklica kod Omiša, iskreni zaljubljenik u voćarstvo.

Grad Sinj i Sinjsko polje

Za Nikolu Jadrijević-Mladara s područja Grada Vrgorca ističu kako je dobio visoko priznanje od Hrvatske voćarske zajednice zato što je pridonio razvoju hrvatskog voćarstva. Mjerodavni u Tinovu gradu kažu kako okolica Vrgorca ima prikladne klimatske i pedološke uvjete za uzgoj voćarstva, gdje se potvrdila proizvodnja jagoda, vinove loze, smokava, jabuka, a ponegdje i agruma u onim mjestima u Vrgoračko-neretvanskom jezeru koja su nešto više od 20 metara nad morem, tamošnji će se poljoprivredni proizvođači, obećavaju, i dalje truditi kako bi im kvaliteta voćnih proizvoda bila na višoj razini. No, Niko Klepo je također dobio priznanje kao uzorni voćar iz Vrlike. Uzgaja nešto više od 5.000 stabala jabuka i 3.000 vinovih loza, a svoje proizvode plasira uglavnom na splitskom području. Kaže kako bi svoj kompletan voćni urod mogao zadržati i u nedavno izgrađenoj hladnjači, ali se u tome još nije okušao. Inače, Klepo je upravitelj Poljoprivredne zadruge Vrlika tvrdeći kako ima dosta dobar plasman i na području gradova Splita, Kaštela, Trogira.

Voćarstvo razvijati jer ono ima značajno mjesto u prehrani čovjeka

Mnogi za Marja Kuzmanića s otoka Brača (Supetar) ističu kako je uzoran voćar te da je dobio visoko priznanje. "Uglavnom se s obitelji bavim uzgojem maslina i proizvodnjom maslinova ulja. Imamo oko 2.500 stabala maslina i nešto trsova vinove loze, manji urod bresaka, trešanja. Time se borimo kako možemo i umijemo od uzgoja, zaštite, berbe, proizvodnje do prodaje. I dalje ćemo raditi kako najbolje znamo i možemo. Postojeću proizvodnju ne želimo širiti jer za to nemamo uvjeta iako imamo svoju zemlju, tradiciju. Inače, radni dan članova moje obitelji traje u prosjeku traje 12 sati dnevno, a uz toliki rad trebali bismo puno više imati, dakako i bolje živjeti", računa Mario Kuzmanić.

"Ja sam diplomirani inženjer agronomije. Proizvodim trešnje sadnice i plodove trešnje na svom poljoprivrednom obiteljskom gospodarstvu (OPG) u Zelini. Inače, jedan sam od utemeljitelja Udruge proizvođača trešanja na području Grada Zagreba, čiji sam predsjednik. Udruga ima 16 članova i ukupno 35 hektara zemljišta pod trešnjama u okolici Zagreba. Imamo čak jednog člana udruge, koji je vlasnik plantaže trešanja kod Slavonskog Broda", doznajemo od jednog voćara iz kontinentalne Hrvatske. Također smo doznali kako voćari, posebice oni koji proizvode trešnje i jagode, itekako cijene stručne savjete naše ugledne stručnjakinje Mire Radunić iz splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Za nju ističu kako se ona intenzivno bavi istraživanjem i proučavanjem uzgoja i proizvodnje trešanja u srednjoj Dalmaciji odnosno na području Splitsko-dalmatinske županije.


Fotoprilog


Tagovi

LAG-ovi Ruralni razvoj Strategija LAG Zagora Lokalne razvojne strategije Klis Lećevica Muć Dicmo Stipe Rogošić LAG Adrion Gospodarenje otpadom Poticanje uzgoja Trajni nasadi Poticajne mogućnosti Nositelji lokalnog razvoja Praktična stečevi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi