• Kontrola hrane
  • 22.02.2013.

Labarotorij za analizu hrane

Posjet laboratoriju koji može utvrditi sve o porijeklu mesa, i to besplatno, ali dosad proizvođači to uopće nisu tražili!

  • 365
  • 18
  • 0

Hrvatska ima laboratorij u kojem se DNK testiranjem može pouzdano prekontrolirati sljedivost mesa i otkriti manipulacije njegovim porijeklom ili kvalitetom , ali usluge tog laboratorija do sada nisu koristili ni proizvođači, ni prerađivači, a ni nadležne državne inspekcije iako se projekt sljedivosti financira državnim novcem, a usluga bi za krajnje korisnike mogla biti besplatna ako zaživi u sustavu kao mehanizam kontrole!

Četiri inspekcije

Ovaj zaprepašćujući podatak doznali smo nakon što je Europska komisija zbog afere s konjskim mesom naredila svim svojim članicama žurno testiranje goveđih proizvoda i goveđeg mesa.

U jednom takvom testu slovenske su veterinarske službe i otkrile konjetinu u Ledovim lazanjama za slovensko tržište, a da je afera izbila nakon našeg očekivanog ulaska u EU, poslije srpnja, i naše bi službe morale provesti takvu analizu. Imale bi i gdje, ali to bi potrošači znali tek nekon datuma ulaska.

Kako nijedna od četiri nadležne inspekcije za kontrolu hrane razbacane u tri ministarstva (veterinarska, fitosanitarna, sanitarna i tržišna) nije u ovim danima krize ni spomenula da se Hrvatska može pohvaliti laboratorijem koji im može olakšati posao s kontrolom mesa, pokušali smo doznati u čemu je problem.

Kontrolu sljedivosti mesa DNK testiranjem u Hrvatskoj provodi tvrtka Genos, privatni laboratorij koji je 2007. godine osnovao prof. dr. Gordan Lauc (42), molekularni biolog i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.

Njegovu istraživačku ekipu posjetili smo netom nakon preseljenja laboratorija u nove prostorije u Hondlovoj ulici. Za našeg posjeta u jeku afere s podvaljenim konjskim mesom u lazanjama doznajemo da se u laboratorij počelo javljati sve više zainteresiranih stranaka za kontrolu mesa i proizvoda od mesa.

- U šali kažem da je počelo ‘konjsko ludilo’. Jučer i danas dobili smo narudžbe od trgovačkih centara koji sami zbog zaštite potrošača žele provjeriti neke proizvode koje prodaju, a zovu nas i proizvođači mesa koji traže analizu sljedivosti svog mesa kako bi dobili potvrdu svoje kvalitete. Ipak se kreće - kaže nam Lauc dok obilazimo laboratorij. Voditelj razvoja proizvoda u Genosu mr. Mislav Novokmet i dr. Vedrana Škaro, voditeljica analitičkog DNK laboratorija, pokazuju nam postupak kontrole mesa na sofisticiranoj opremi.

Praćenje markica

Nama najzanimljiviji projekt “Primjena analize DNK u razvoju sustava sljedivosti u stočarskoj i mesnoprerađivačkoj industriji” počeo je u sklopu programa poticanja tehnologijskih istraživačko-razvojnih projekata TEST uz podršku Hrvatskog instituta za tehnologiju.

Cijeli projekt financira se državnim sredstvima od 1,8 milijuna kuna, a Genos je dobio 800.000 kuna.

Trenutačni pristup sljedivosti stočnog fonda u Hrvatskoj temelji se na praćenju tzv. markica, no tek dokumentiranjem DNK svake jedinke, tj. dodavanjem šifre koja određuje genotip u bilo kojem stupnju proizvodnje ili prerade mesa moglo bi se provjeriti odgovara li “markica” jedinki kojoj je dodijeljena na samom početku procesa.

- Mi smo razvili sustav za analizu DNK koji jednoznačno i potpuno sigurno utvrđuje porijeklo određenog mesa, mesne prerađevine ili procesiranog mesa. Svim zainteresiranim stranama u procesu: uzgajivačima, proizvođačima mesa i mesnih prerađevina i institucijama države ova metoda omogućuje da pouzdano kontroliraju sljedivost mesa, tj. deklariranu vrstu mesa, što onemogućava bilo koji oblik manipulacije porijeklom ili kvalitetom mesa - kaže Lauc.

Sve propalo

No, iako su o svom sustavu obavijestili sve važnije proizvođače i prerađivače mesa, nitko nije želio tu analizu iako je za krajnje korisnike bila besplatna.

- Čini se da nikome nije u interesu da se uvede red na tržište mesa. Veliki su otpori protiv uvođenja reda, a zanimljivo je da se uvijek nađe netko tko blokira te pokušaje. Mi samo čak imali rješenje Ministarstva poljoprivrede kojim se veterinarskim službama nalaže da uzmu uzorke matičnih stada iz cijele Hrvatske kako bi analizirali njihov DNK, ali veterinarske službe su se na to rješenje jednostavno oglušile. Unatoč obećanjima ministara Pankretića i Čobankovića, taj posao nije obavljen - kaže nam Lauc.

Jasno je i zašto. Upotreba ove metode uvela bi dodatne mogućnosti kontrole na tržištu mesa i mesnih prerađevina: službenu potvrdu porijekla goveđeg mesa u mesnicama, službenu potvrdu porijekla sjemena, te provjeru originalnosti proizvoda i sljedivosti stočne proizvodnje u Hrvatskoj. Time bi se omogućila i sljedivost mesa kroz označavanje životinja poslije rođenja te njihovo praćenje u svim fazama uzgoja, klanja i proizvodnje prehrambenog proizvoda.

Potrošači nemoćni

To je i preduvjet za praćenje sljedivosti hrane i nadzora porijekla nekog prehrambenog proizvoda od početka proizvodnje sve do prerade, skladištenja i prodaje. Tako bi se vrlo brzo moglo otkriti ima li u deklariranom goveđem mesu konjetine, što se sve miješa u kobasicama, ali i da li se iza deklaracije i natpisa “100 posto domaće” uistinu nalazi domaće meso, a ne neki zaleđeni škart upitne kvalitete i zdravstvene ispravnosti.

Laboratorij, dakle, postoji, metoda je pouzdana, može se raditi, a ne radi se jer otpor pružaju proizvođači i, što je posebno zanimljivo, oni koji bi ih trebali kontrolirati.

Potrošači koji sve to financiraju opet su nemoćni promatrači. Dokad?

Kada se u nekom proizvodu pronađe sastojak koji nije naveden na deklaraciji, kao što je to slučaj s konjskim mesom u proizvodima diljem EU, to se tretira kao obmana potrošača. Iako ti proizvodi nisu nužno zdravstveno problematični, smatra se da kupac mora imati pravo znati što jede. Tim se segmentom u nas bavi Državni inspektorat koji je u 2011. proveo više od 28,5 tisuća kontrola hrane.

Ministarstvo poljoprivrede - Veterinarska inspekcija (Rad u 2011. godini)

Hrana - općenito

  • 128.610 kontrola
  • 14,7 posto slučajeva nepropisnog označavanja
  • 11344 optužna prijedloga
  • 114 prekršajnih naloga
  • 1150.600 kuna kazne
  • 1206.820 kuna vrijednost hrane čiji su promet inspektori zabranili

Meso i mesni proizvodi

  • 12935 kontrola
  • 13 posto slučajeva nepropisnog označavanja
  • 188 optužnih prijedloga
  • 14 rješenja o zabrani prometa proizvodima u vrijednosti 1541 kn

Ribe, glavonošci, školjkaši

  • 1625 kontrola
  • 130 optužnih prijedloga

Med

  • 1644 kontrole
  • 1Od 32 izuzeta uzorka, 15 nije odgovaralo minimalnim standardima kakvoće
  • 181 optužni prijedlog

Prirodne mineralne, izvorske i stolne vode

  • 13202 kontrole
  • 10,7 posto nije bilo propisno označeno
  • 123 optužna prijedloga
  • 110 zabrana stavljanja na tržište vode vrijedne 126.180,77 kn

Voće i povrće

  • 12909 kontrola
  • 110,5 posto povrća nije bilo propisno označeno
  • 19,8 posto voća nije bilo propisno označeno
  • 1298 optužnih prijedloga

Kava, ekstrakti kave i cikorije

  • 12885 kontrola
  • 139 optužnih prijedloga
  • 116 zabrana stavljanja na tržište proizvoda vrijednih 121.626,93 kn

Vino i voćno vino

  • 14481 kontrola
  • 11,1 posto nije bilo propisno označeno
  • 13 zabrane stavljanja na tržište vina vrijednog 125.275,37 kn
  • 146 optužnih prijedloha
  • 13 prekršajna naloga
  • 120.000 kuna kazne

Veterinarska inspekcija jedna je od ključnih instanci kada je u pitanju sigurnost proizvodnje hrane životinjskog podrijetla, držanja i uzgoja životinja, nadzora nad prometom životinja i hrane za životinje. U slučaju mlijeka zatrovanog aflatoksinom M1, upravo su oni bili ključna karika za otkrivanje izvora aflatoksina.

Rad Inspekcije

1. 5. 2010. - 1. 5.2011

  • 125.156 nadzora
  • 112.090 nadzora s nepravilnostima
  • 141.501 nepravilnost
  • 124.294 naložene mjere
  • 111,651.000 kuna naplaćenih kazni
  • 11352 optužna prijedloga
  • 19 kaznenih prijava

Držanje i uzgoj životinja

  • 110.562 nadzora
  • 122.538 nepravilnosti
  • 15,819.000 kuna naplaćenih kazni
  • 1891 optužni prijedlog

Hrana životinjskog podrijetla

  • 13810 nadzora
  • 111.539 nepravilnosti
  • 12,775.000 kuna kazni
  • 168 optužnih prijedloga

Hrana za životinje

  • 1832 nadzora
  • 12200 nepravilnosti
  • 12,270.000 kuna kazni
  • 116 optužnih prijedloga

Promet životinjama

  • 1857 nadzora
  • 1542 nepravilnosti
  • 1193.000 kuna kazne
  • 126 optužnih prijedloga

Kontrola zaraznih i nametničkih bolesti

  • 12338 nadzora
  • 12538 nepravilnosti
  • 1348.000 kuna kazne
  • 177 optužnih prijedloga
  • 12 kaznene prijave

Autor: Zlatko Šimić


Izvori

Jutarnji list


Tagovi

Kontrola hrane Kontrola mesa Labaratorij Prehrambeni proizvodi DNK analiza Stočni fond Podrijeklo

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi