Grad Kutina i tamošnja turistička zajednica osmislili su niz akcija na temu dunja, kojima žele mjesto brendirati tom voćkom. Proizvođači džemova, likera, pekmeza i drugih delicija od dunja svoje proizvode obilježavaju i vizualnim logom dunje.
Promocija enogastronomske ponude Sisačko-moslavačke županije uz razvijanje kvalitetnog turističkog brenda sa zaštitnim znakom dunje, namjera je gospodarskog oživljavanja i brendiranja grada Kutine.
Iznjedrila se tamo i tradicionalna manifestacija Dunja - mirisni i okusni identitet grada Kutine, uz vizualni logo odnosno eko markice kojima tamošnji proizvođači džemova pekmeza, likera, pralina i drugih delicija od dunja te ostalog voća kao i suvenira, obilježavaju svoje proizvode.
Grad i Turistička zajednica Kutine svojedobno su domaćinstvima, ali i voćarima dijelili sadnice dunja kako bi mjesto oplemenili opjevanom voćkom. Iako ih u zadnje vrijeme prate financijske teškoće, Marijana Musij zamjenica direktorice TZ Kutina, ističe kako im je namjera bila spomenutim aktivnostima stvoriti osnovu za povezivanje Kutine s dunjom.
Zapravo, riječ je kaže ona o svojevrsnoj asocijaciji dunja na svakom kutu. Željeli su obogatiti doživljaj i sliku grada svih koji ga posjete, odnosno obogatiti Kutinu dodatnim estetskim uprizorenjima - cvijetom dunje. U priču je uklopljeno i obogaćivanje javnih gradskih prostora zelenim sadržajima.
Kroz manifestacije slavljenja dunje mirisne, želja je stvoriti gospodarsku osnovu za proizvođače raznih proizvoda od dunja (džemovi, likeri, pekmezi, praline). Tako bi se mogao povećati prihod tamošnjih domaćinstava, a i voćarima bi se kroz preradu tog voća pomoglo plasirati ga kao sirovinu ili poluproizvod u gradske slastičarnice, vrtiće, škole.
Akcije sadnje dunja među stanovništvom odlično su prihvaćene, kao i manifestacija Zlatna dunja, nacionalno kulinarsko natjecanje kojeg organizira Županijska udruga kuhara u suradnji s Turističkom zajednicom grada Kutine. To natjecanje okuplja najbolje kuhare iz svih krajeva Hrvatske, a kako mu je Kutina otvorila vrata, tako se moslavački grad našao na kulinarskoj karti Hrvatske kao nezaobilazna postaja za vrhunske gastronomske užitke.
Natječu se u sklopu njega najvažnija kulinarska imena ponajprije u pripremi hladnih predjela, toplog glavnog jela i deserta svaki put na zadanu temu. Cilj je da Zlatna dunja tradicionalno zaživi i kao natjecanje međunarodnog karaktera jer već su inozemni gosti na njemu sudjelovali. Projekt su podržali i Matica Hrvatska (Dragutin Pasarić), Udruga voćara i vinara Lujo Miklaužić, Kutina (Biserka Stojić), tzv. Komunalni sustav (Mladen Lisak), Muzej Moslavine (Slavica Moslavac) i drugo.
Dunje su doznajemo oplemenile i dvorište TZ Kutina, a njena se sadnja popratila i obrednim plesom Kozatuš, kojim se potiče plodnost tog voća. Dunja je poznata i kao zlatna jabuka, kaže nam Musij dodajući kako je ona porijeklom iz jugozapadne Azije, a nemalo je ima na Mediteranu i područjima s blažom klimom. Najveći je proizvođač dunja Turska, a kao kultura, česta je na mjestima gdje uspijeva i vinova loza. Srodnik je biljaka Rosaceae u koje spadaju jabuka i kruška.
Dunja je pogodno voće za vrtove, gdje je mnogi sade zbog ljepote cvijeta i ploda, a kasnije i mirisa. Plod je dunje oblika poput jabuke odnosno kruške, nepravilno je grbav, zlatno-žute boje i pokriven dlačicama. Tvrd je i trpko-kiselog okusa, za razliku od sorti koje rastu u zapadnim predjelima Azije i u tropskim mjestima gdje su mekanije i sočnije. Kod nas se zbog trpkosti, dunja toplinski obrađuje (upotrebljava se i u kozmetici) pa se od nje rade pekmezi, slatko, džemovi, rakije, likeri.
Dunja cvate od svibnja do lipnja bijelo-ružičastim cvjetovima, a plodovi joj dozrijevaju u ranu jesen odnosno od sredine rujna do konca listopada. Jedan od onih koji se okušao u brendiranju proizvoda od dunja je i kutinski slastičar Mario Novota, vlasnik čokolaterije Medina kućica koji spravlja praline od dunja. Na svojem imanju ima nasad dunja koji mu je kaže preostao, jer tuča je za neke voćke bila pogubna.
Ipak nije posustao već je iznjedrio recepturu pralina od dunja, koje su proglašene suvenirom grada Kutine. Pored dunja, u njegovim čokoladnim kreacijama koristi se i drijenak, marelica, jagode, kesten, bobice bazge, vino frankovka, moslavački škrlet, ali i bučino ulje. Novota se nada kako će okus i miris dunja intenzivnije zaživjeti i kod tamošnjih proizvođača, jer u tijeku je akcija Kupujmo lokalno.
U Sisačko-moslavačkoj županiji doznajemo otvara se desetak trgovina koje će kupcima nuditi proizvode s lokalnih OPG-a. Bit će to na tržnicama u gradovima Novskoj, Sisku, Glini, Popovači odnosno u Kutini na glavnom trgu u utorak 27. travnja.
Trgovinu već ima odmorište Stari hrastovi tik do autoputa. Za potonju akciju nemalo je zaslužna kaže nam Novota, Udruga proizvođača Sisačko-moslavačke županije odnosno gospodin Andrija Rudić negdašnji djelatnik TZ odnosno današnji gradonačelnik Kutine.
Kada je riječ o brendiranju Kutine dunjama, naš sugovornik podržava tu ideju, ali napominje da se za tako nešto treba osigurati više sredstava, jer promidžba i ostale javne manifestacije iziskuju novac. Smatra i da se žitelji trebaju više okrenuti uzgoju dunja koje obradom mogu postati domicilni proizvod kutinskog kraja. Utoliko više što su na prigodnim sajmovima, kaže, ljudi osim slatkih proizvoda već nudili i sir od dunja!
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autorica