Pretraga tekstova
Učimo prepoznati i (pro)cijeniti hranu koju kupujemo
I oni koji znaju čitati deklaracije i donekle poznaju pravilnike o prehrambenim proizvodima često puta iz nehaja i komocije bacaju novac, a konzumiraju manje kvalitetnu ili neispravnu hranu. Od toga se najbolje (uz navodno nekih tridesetak inspekcija koje imamo, ali ne i uvida u njihov sustavan rad) možemo zaštiti sami plaćajući samo ono što je ponuđeno korektno i pošteno. Zašto kažemo i korektno, a ne samo u skladu s propisima? Zato što ponuda i može biti u skladu s propisima, ali raznim smicalicama navoditi na zaključak da je roba bolja od realnoga.
Primjerice isticanjem sugestivnih ali nebitnih podataka (fino, domaće, prirodno i sl.) ili prikrivanjem bitnih (pripravak na bazi, polutrajno, trajno i td. Pazeći na ovo ujedno ćemo zaštiti kvalitetne poljoprivredne proizvođače.
Posebnu pažnju treba posvetiti kemijskim dodacima koji se označavaju E brojevima, podrijetlu ili zemlji proizvodnje, datumu proizvodnje ili punjenja, postocima u mješavinama kvalitetnijih i manje kvalitetnih proizvoda. Mogu se o tome cijele marketinške biblioteke napisati. Tako sada rade i popunjivači polica, najčešće slatkiša, da vam je nešto servirano (pod nos) nadohvat ruke ponude prije blagajne.
Sami trgovci trajne proizvode umjesto luksuznih pultova drže u svakakvim folijama, da ne gube vlagu (kalo), jedino visoko drže cijenu. Je li onda trajni proizvod salama iz najlonskog ovitka punjenog plinom zaista trajni ili je „stabiliziran“ kemijom.
Evo na slici i jednog „normalnog“ primjera, kojega možemo nazvati optička varka. Sve je istaknuto kako treba, ali je cijena od 130 kuna minimalizirana, pa čovjek zaboravi na pitanje s početka: vrijedi li to toliko platiti.
Autor: Rajko Polić
Tagovi
Deklaracija Prehrambeni proizvodi Pravilnik
Autor
Više [+]
Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !