• Dan otvorenih vrata OPG-a
  • 18.04.2014. 12:30

Kupovina na kućnom pragu znači domaći proizvod

Tržnice polako gube imidž mjesta gdje se kupuje hrana sa sela zbog velikog broja prekupaca, a jedan dan trgovanja u tjednu nije dovoljan da gospodarstva prodaju svoje proizvedene viškove pa postoji namjera da se potrošače nauči da kupuju na njihovim kućnim vratima.

  • 835
  • 128
  • 0

UNDP (The United Nations Development Programme) u Zadru i Zadarska županije organizirali su u sklopu Tjedna OPG-a Dan otvorenih vrata OPG-a tijekom kojeg je posjećeno pet obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Ravnim kotarima. Riječ je gospodarstvima koji svoju robu trže subotom na Seljačkoj tržnici u Zadru, a cilj obilaska bio je upoznati javnost s mogućnosti kupovanja domaćih proizvoda na svega par kilometara od kuće.

Domaći kravlji sir proizvodi se na imanju obitelji

Šušić u Ruplju niti 20 kilometara od Zadra

Tijekom Dana otvorenih OPG-a posjećen je pčelinjak Mladen Ježića kod Zadra, čije kranjske pčele medarice su sada na Dugom otoku na kaduljinoj paši, imanje Zvjezdane Klečine u Poljicima koja proizvodi gljive, OPG Jure Šušića u Ruplju, odakle na Seljačku tržnicu dolazi kravlji sir te imanja obitelji Kardum i Marice Jakoliš koji proizvode eko voće i povrće u Vukšiću i Stankovcima.

Obilježavanje Međunarodne godine OPG-ova kupnjom na kućnom pragu

"Tjedan OPG-ova organizirali smo u okviru obilježavanja UN-ove Međunarodne godine obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ovim Danom otvorenih vrata OPG-ova želimo upoznati javnost sa proizvodima sela i njihovim proizvođačima, čije proizvode danas mogu kupiti na Seljačkoj tržnici i šire.

Obilazak Ravnih kotara nezamisliv je bez janjetine

koju je ovaj puta pekao Drago Kardum

Također, želimo im pružiti informaciju o mogućnosti kupnje svježeg voća i povrća na kućnom pragu OPG-ova", kaže Ivana Laginja, voditeljica UNDP ureda u Zadru.

Tržnice gube imidž mjesta gdje se kupuje hrana sa sela

Sa zdravim i kvalitetnim proizvodima sela, Zadrani su se do sada najčešće susretali na glavnoj gradskoj tržnici, a odnedavno na Seljačkoj tržnici, gdje se trguje samo subotom. Činjenica jest da tržnice polako gube imidž mjesta gdje se kupuje hrana sa sela zbog velikog broja prekupaca. Događa se da se na tržnicama ujutro prodaje roba koja je navečer kupljena u trgovačkim centrima pod akcijskim cijenama.

Plodno imanje obitelji Kardum u Vukšiću

Takvo nešto nije dozvoljeno na Seljačkoj tržnici jer je strogo pravilo da na njima trguju samo registrirani OPG-ovci i to samo s hranom proizvedenom na njihovom domaćinstvu. Kupci su prepoznali tu vrijednost i razvili su povjerenje kako je roba koja se kupuje tamo proizvedena u njihovom susjedstvu. To najbolje vide sami prodavači.

"Većinu onog što proizvedem, prodam na Seljačkoj tržnici. Zadarski ugostitelji nisu nam baš neki kupci jer se oni većinom opskrbljuju iz veleprodaje. Radimo s ugostiteljima s otoka Vira jer je njima prevelika gužva ići u Zadar", kaže Zvjezdana Klečina. Da nije bilo Seljačke tržnice, Jure Šušić bi mliječne krave sa svoje farme prodao mesaru, a ovako danas proizvodi sir koji prodaje Zadranima.

Zvjezdana Klečina gljive prodaje po cijeni od

30 kuna za kilogram

"Cijene mlijeka su pale na 1,7 kuna po litri, a poticaji od države su se prepolovili. S postojećim troškovima nismo mogli održati proizvodnju mlijeka. Ne mogu ja kravi dati 100 kuna, a od nje dobiti 50. Supruga je položila školu za proizvođača sira i sada se bavimo time", kaže Jure Šušić.

Jedan dan u tjednu nije dovoljan za prodaju viškova

Međutim, jedan dan trgovanja u tjednu nije dovoljan da seljačka gospodarstva prodaju svoje proizvedene viškove pa postoji namjera da se potrošače nauči da kupuju na njihovim kućnim vratima. I na selu razmišljaju i idu u tom pravcu da se spreme za dolazak kupaca, ali i turista iz grada. Većina njih gleda u smjeru strukturnih i investicijskih fondova za povlačenje novca kojim će ulaganja u ruralni turizam biti isplativija. Većina od njih napravila je prvi korak u tom smjeru i legalizirala svoje objekte. Bez legalizacije iluzorno je i pomisliti na dobivanje i jednog eurocenta iz europske blagajne. Svoj plan za privlačenje kupaca ima i Marica Jakoliš koja na svojoj zemlji većinom sadi voće i povrće od izvornog domaćeg sjemena, a ne hibridnog. "Ljudi žele hranu koja je nikla od domaćeg sjemena koje se stvaralo na ovoj zemlji stoljećima. Mnogi od njih žele doći ovdje na imanje i sami brati voće i povrće. Naša ideja jest da odredimo jedan dan u tjednu kada će to biti omogućeno", kaže Marica Jakoliš.


Tagovi

Dan otvorenih vrata OPG Jure Šušić Poticaji Strukturni fondovi Marica Jakoliš Ruralni turizam Kupnja na kućnom pragu Seljačka tržnica Ivana Laginja Zadarska županika UNDP Obitelj Kardum Mladen Ježić Zvjezdana Klečina Međunarodna godina OPG-


Autor

Ante Vidović

Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.