Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bc Institut
  • 09.03.2018. 20:00

Kukuruz je kultura za koju nitko ne mari i koja je nekako postala usputna?

Nije važno koliko rodi, nego koliko ćemo iz kilograma kukuruza dobiti mesa, mlijeka ili jaja odnosno, važna je efikasnost proizvodnje kukuruza koja se očituje na rezultatima u stočarstvu.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 1.085
  • 266
  • 0

Pad proizvodnje, manje stoke, hranom pravimo struju i tako redom. Sve se to odnosi na tzv. zlatno zrno, zrno koje je othranilo generacije i generacije. A riječ je dakako o kukuruzu. Upravo je ta kultura čini se trenutno najzapostavljenija u našoj poljoprivredi rekli su u svojim uvodnim izlaganjima dr.sc. Ivica Ikić, predsjednik Uprave Bc Instituta iz Zagreba i njegov kolega Kristijan Puškarić, direktor sektora sjemenerstva, u Hotelu Osijek okupljenim stočarima i proizvođačima kukuruza.

Naime, Bc institut je u ovom osječkom hotelu organizirao tematska predavanja i skup o stanju proizvodnje kukuruza u Hrvatskoj pod nazivom "Proizvodnja kukuruza u republici Hrvatskoj - izazovi za budućnost". Odnosno, prije bi se reklo o nestajanju ove proizvodnje. Ili, kako je Puškarić rekao, to je kultura za koju nitko ne mari i koja je tako nekako postala usputna kultura. Stočarstvo? Čini se ipak prema predavačima, Ikiću i Puškariću te prof.dr.sc. Darku Grbeši s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, da je pad broja stoke upravo i razlog ovakvog stanja.

Imamo poticaj, ali nas ništa ne potiče

Slično se govorilo i na panelu koji je na istom skupu vodio Martin Vuković, predsjednik Udruženja agrarnih novinara Hrvatske i urednik emisije za selo i poljoprivredu 1. programa Hrvatskog radija. Na tom panelu bilo je zanimljivo poslušati što o tome kažu Goran Pocrnić, direktor BC Agroslavonija, Zdenko Bistrović rukovoditelj Poljoprivredne zadruge Lovas, poljoprivredni proizvođač i stočar Danijel Laslo, Siniša Hrgović, pomoćnik ravnatelja Savjetodavne službe, ali i nekolicina poljoprivrednika. Svi su puni hvale za Bc hibride i one namjenske, one za stočarstvo, kao i za ljudsku prehranu koji se sve više izvoze.

vrevg
Tematska predavanja i skup u Hotelu Osijek

"Kukuruz nam je na toboganu. Ali se ne penjemo nego se sve spuštamo. Smanjene su površine pod kukuruzom, uvozi se meso, imamo poticaj, ali nas ništa ne potiče, bar što se tiče proizvodnje kukuruza u Hrvatskoj", rekao je Puškarić. No, gledajući sa stajališta Bc Instituta, istaknuo je i da nije sve tako košmarasto i da se vidi nekakva budućnost. U ovom zagrebačkom institutu, kako je rekao Bc, ima kukuruza za sve i za sve uvjete. I za prikolicu, i za vagu i za silos i za ljudsku prehranu, a i za energiju.

Bc hibridi rodit će toliko koliko se ulaže, koliki je trud

A rodi u biti koliko hoćete. Stara je stvar, rekao je i Puškarić i poslije Grbeša, Bc hibridi rodit će toliko koliko se ulaže, koliki je trud, koliko je znanja i kolika je potreba. U biti Grbeša je to slikovito objasnio. Nije važno koliko rodi, nego koliko ćemo iz kilograma kukuruza dobiti mesa, mlijeka ili jaja. Odnosno, važna je efikasnost proizvodnje kukuruza koja se očituje na rezultatima u stočarstvu.

Primjerice Kekec te, u svakom slučaju, Pajdaš su hibridi koji su najviše hvaljeni i od strane predavača, kao i od sudionika na panelu. Na tom panelu Pocrnić je otkrio da je kooperacija i opredjeljenje za kukuruz za ljudsku ishranu pravo otkriće.

"Prvo smo ponudili te hibride domaćoj industriji i ništa. Pa smo u EU isporučivali DHLom, hoće reći male količine i paketima, no danas idu šleperi za EU ovih kukuruza, pa je tako prošle godine izvezeno oko 500 šlepera kukuruza za ljudsku ishranu. Dakle, 70 posto je izvoz, a postiže se čak 15 posto veća cijena upravo zbog prepoznate kvalitete. Potrebe su i veće, ali ograničavajući faktor smo mi, a ne tržište EU", kazao je Pocrnić na panelu.

vreb
Čašica razgovora nakon panela

Uvođenje kodeksa u proizvodnji kukuruza?

Bistrović iz Lovasa je opisao suradnju u sjemenskoj proizvodnji i pokusima koje rade u suradnji s Institutom, dok je Laslo također opisao važnosti proizvodnje tog crvenog kukuruza. No, pojasnio je i kako mnogo ovisi i o vremenskim uvjetima. Pa je prošle godine imao pet tona po hektaru, a godinu prije 11. I Bistrović je rekao da su zadnje tri godine ovisno o klimatskim specifičnostima prinos kretao od osam do 12 tona po hektaru. Siniša Hrgović pak je istaknuo da su oni u Savjetodavnoj službi uvijek za poštivanje agrotehnike i za intenzivnu proizvodnju, ali je rekao i da se boji da se tlo u Hrvatskoj jako crpi i da je sve manje humusa odnosno, da jako malo tlu vraćamo, a mnogo uzimamo. Raspravljalo se i prijedlogu za uvođenje kodeksa, kao i u proizvodnji pšenice.

No, Ernest Nad iz HGK je pojasnio da se uvođenjem kodeksa smanjuju cijene i da se boji da će proizvodnja kukuruza još gore proći. Uvijek se tu umiješaju neki trgovački i uvoznički prsti i sve upropaste. U biti, rekao je Nad, ako obnovimo stočni fond, oporavit će se i proizvodnja kukuruza. O devastaciji zemljišta govorio je i Stjepan Pušić iz Ernestinova.

Ivan Balog iz Donjeg Kraljevca se osvrnuo i na probleme raznih inspekcija koje im stalno netko šalje, pa ne mogućnosti korištenja fotonaponskih čelija na krovu farme. Slikovito je rekao da svi koji diplomiraju pravo, da prvo dođu dvije godine raditi kod njega na farmu, pa da tek onda idu praviti takve propise kakve danas imamo.


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Bc Institut Kukuruz Ivica Ikić Savjetodavna služba Proizvodnja Urod Bc hibridi Hotel Osijek Panel Laslo


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.


Partner

Bc Institut d.d. Zagreb

Dugoselska 7, Rugvica, 10370 Dugo Selo, Hrvatska
tel: +385 (0)1 2781-510, e-mail: bc-uprava@bc-institut.hr web: http://www.bc-institut.hr/