• Kukuruz
  • 03.10.2020. 15:00

Kukuruz je dobiven kultiviranjem biljke teosinte: Kako se razvijao kroz povijest?

Općeprihvaćena teorija kaže da se s njegovim uzgojem započelo prije oko 9.000 godina, u dolini rijeke Balsas u južnom dijelu Meksika. Klip ove trave bio je manji, s nekoliko zrna obavijenih čvrstim omotačem. 

Foto: JumpStory
  • 123
  • 10
  • 0

Kukuruz je jedna od najvažnijih svjetskih ratarskih kultura. Osim za prehranu ljudi te hranidbu stoke, njegova primjena vidljiva je i u tekstilnoj, farmaceutskoj, kozmetičkoj i industriji alkohola. Sve se više koristi i u proizvodnji biogoriva etanola, čija potrošnja kroz godine višestruko raste.

Svima nam je do sada bilo poznato kako je podrijetlo ove biljke iz Srednje Amerike, a da su ga prvi kultivirali drevni narodi Asteci, Maje i Inke. Koristili su ga na nebrojene načine, a osim za hranu, služio im je za izgradnju, odjeću, dekoraciju i ogrjev.

U Europu je donesen 1493. 

Biljka od koje je sve krenulo zove se teosinte. Bio je to prvi kukuruz, a putanja njegove evolucije u zlatno zrno koje danas svi poznajemo puno je složenija nego što su to znanstvenici ranije mislili. 

Kako je sve započelo?

Općeprihvaćena teorija kaže da se s njegovim uzgojem započelo prije oko 9.000 godina, u dolini rijeke Balsas u južnom dijelu Meksika. Klip ove trave bio je manji, s nekoliko zrna obavijenih čvrstim omotačem. 

Uz ljudsku intervenciju, odabir povoljnijeg svojstva tla, evoluirao je u veću i unosniju biljku koja se potom prenosila u druge dijelove Amerike. Zanimljiva činjenica je i ta da je u vrijeme europske kolonizacije u 15. stoljeću, kukuruz bio glavni izvor hrane u mnogim dijelovima regije.

Koji se kukuruz koristi u prehrani ljudi, a koji u hranidbi domaćih životinja?

Logan Kisler, vodeći autor studije objavljene u časopisu Science i kustos u Nacionalnom prirodoslovnom muzeju Smithsonian, kaže da se prema toj teoriji protok gena iz, moglo bi se reći divljeg kukuruza, kod nekih sorti još uvijek događa, ali da je uglavnom zaustavljen i usporen. Međutim, istraživanja su potaknula Kislera i njegove kolege da preispitaju ovu teoriju. 

Dvije neovisne znanstvene skupine analizirane su DNK 5.000 starih klipova iz špilje u Meksiku i otkrili da je drevni kukuruz još uvijek bio usred procesa pripitomljavanja - imao je neke gene povezane s teosinteom koji je određivao način širenja sjemena i količinu škroba. 

Otkriće je bilo iznenađujuće, pogotovo zato što su klipovi nađeni kada se on već bio proširio i uzgajao na području jugozapadne Amazone već gotovo 1.500 godina. Drugim riječima, evolucijska priča o ovoj žitarici ima dva različita puta. 

"Tu dolazimo do paradoksa jer već imate kukuruz koji se kontinuirano uzgaja u dijelovima Amazone tisućama godina, a njegova evolucija još nije završena tamo odakle je potekao", kaže Logan te dodaje kako je, da bi pomirio arheologiju i genetiku, morao razmišljati o novom modelu pripitomljavanja. 

Kolijevka poljoprivrede - raj za chili, avokado i rajčicu

Nakon toga je odlučio analizirati genome više od 100 sorti suvremenog kukuruza, a sekvencirano je njih 40. Tim je proučio i DNK 11 drevnih biljaka. Rezultati su ih doveli do otkrića nekoliko različitih sorti od kojih je svaka imala jedinstven odnos s teosinteom. Najvažnije je što su rezultati otkrili da, iako je kultiviranje započelo u Meksiku, ta je žitarica odnesena drugdje prije nego što je postupak pripitomljavanja završen.

Zanimljivo otkriće bilo je i u činjenici da je onaj suvremeni iz Anda i jugozapadne Amazone usko povezan s onim proizvedenim u istočnom Brazilu. 

Važno za budućnost

Michalea Blakea, antropologa sa Sveučilišta u Britanskoj Kolumbiji koji proučava podrijetlo i širenje poljoprivrede, posebno je zainteresiralo ovo istraživanje. Smatra kako je jako teško doći do nekih saznanja jer u Južnoj Americi postoji jako malo uzoraka koji potječu od prije 5-6 tisuća godina. 

Iako, Kisler priznaje da bi bilo jako lijepo imate tako stare uzorke, najbitnije mu je saznati kako se ova biljka prilagođavala novim okruženjima u prošlosti kako bi to mogao primjenjivati i u sadašnjosti, ali i budućnosti.

Koliko vi znate o ovoj kulturi možete provjeriti u kvizu ovdje.

"Pripitomljavanje kukuruza do danas je bilo toliko uspješno jer je simbiotski odnos između ljudi i biljke bio uspješan tisućljećima. Kultiviranjem su ljudi dobili pouzdan izvor hrane i redovito se sijao u zemlji bogatoj hranjivim tvarima.

Međutim, naša klima koja se brzo mijenja, pogoršava taj odnos. Stoga je još važnije razmišljati u smislu biološke raznolikosti i prilagodljivosti kada naš sustav proizvodnje hrane počne loše reagirati na klimatske promjene", zaključuje istraživač.


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Tagovi

Kukuruz Meksiko Istraživanje Teosinte Amazona Pripitomljavanje


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Članovi OptiTech kluba, ostvarite popuste na vrijeme!

Syngenta Agro svake godine nagrađuje vjernost članova OptiTech Kluba. Pošaljite na vrijeme račune za Syngentina sredstva za zaštitu bilja i Syngentino sjeme kukuruza. Bli...

Pročitaj cijelu bilješku