Kukaca sve manje, ali ne i lisnih uši koje prenose viruse - njih je više?

Prema procjeni na temelju 35-godišnjeg istraživanja koje je proveo Institut Julius Kühn (JKI) broj kukaca na globalnoj razini se smanjuje. Međutim, lisne uši kao nositelji brojnih virusnih bolesti poljoprivrednih kultura se pojavljuju u sve većem broju, što znači da na njih ne utječu klimatske promjene.

Još od 1985. godine istraživači spomenutog instituta u području oko Quedlinburg-Ascherslebena u njemačkoj saveznoj državi Saska-Anhalt, love leteće kukce od proljeća do jeseni.

Znanstvenici koriste 12 metara visoku usisnu zamku za hvatanje insekata, koja je izgrađena za kontrolu onih štetnih. Osim njih, tamo završe i korisni poput parazitskih osica, bubamara, pauka i nekih kornjaša. To se, takozvano prilovlje, kasnije pregledava i donose se podaci.

Objavljena je prva procjena koja je uključena u studiju pod nazivom Dugoročno praćenje insekata u poljoprivrednom krajoliku.

Lisnim ušima pogoduju klimatske promjene?

"I u našem se slučaju dnevno ponderirani ulov smanjio tijekom desetljeća. To je pokazatelj da se broj onih sposobnih za letenje smanjuje i u regiji Quedlinburg-Aschersleben od sredine 1990-ih", kaže za agrarheute dr. Tim Ziesche iz JKI-a.

Međutim, dodao je, ovaj se trend ne može promatrati na isti način za sve skupine kukaca. "Čini se da nekim štetnicima koriste klimatske promjene. Primjerice, lisne uši se pojavljuju početkom godine i pokazuju ukupno veću gustoću u zamkama tijekom duljeg razdoblja vegetacije", dodao je. Osim njih, znamo da je na našem području i sve češća pojava smrdljivih martina. 

Lisne uši prenose virus žutila koji uništava krastavce i tikvice

Ukupno gledajući, znatno je više lisnih uši upalo u zamku u Saskoj-Anhalti u posljednjih 15 godina nego u prethodnim desetljećima. To ima posljedice, jer su one nositelji mnogih biljnih virusa.

Međutim, ta su zapažanja tek početak. Rad na procjeni opsežnog skupa podataka nastavlja se.

Virusne bolesti su sve češća prijetnja

Podsjećamo, lisne uši prenose viruse koji su na šećernoj repi uzrokovali od 30 do 50% gubitaka prinosa. Dodatan problem je izazvala zabrana neonikotinoida u cijeloj EU, a neke su države tražile hitno odobrenje kako bi zaštitile svoje usjeve.

Zašto njemački poljoprivrednici odustaju od uzgoja šećerne repe?

Osim toga prenose i virus žute patuljavosti ječma, a simptomi nastaju u vidu kloroze lišća i manjeg rasta biljaka. Osim ječma, infekcija se može javiti na pšenici, zobi, raži, kukuruzu te ostalim biljkama iz porodice Poaceae. Također su prošle godine prenijele virus žutila na krastavce, a u Njemačkoj su uništile od 50 do 90% uroda.

Da bi se spriječile infekcije, prvenstveno treba kontrolirati ove štetnike ili uzgajati nove sorte otporne na viruse.