• CroTaste
  • 28.12.2020. 14:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Kuća hrvatske hrane podignula je mnogo prašine, hoće li zaživjeti na tržišnoj osnovi?

Dobro je da je država organizacijski stala iza pomoći malim proizvođačima, ali neće biti dobro ako čitav projekt ne bude saživio na tržišnoj osnovi. Dakle, on mora stati na 'vlastite noge', drži predsjednik HVZ-a Branimir Markota.

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
  • 160
  • 31
  • 0

Prva kuća hrvatske hrane CroTaste u Zagrebu, koja u ponudi ima 200-njak domaćih proizvoda sa stotinjak OPG-ova, već je podignula mnogo prašine u javnosti. Ponajprije zbog činjenice da je osnivač država. No, sudeći po prijašnjim iskustvima, ona tek mora pokazati koliko su mali domaći proizvođači sazreli kontinuiranu i kvalitetom ujednačenu opskrbu velikog, ali i zahtjevnog turističkog tržišta.

Niame, još prije dvadeset godina, Zagrebačka županija je prvi put pokušala pokrenuti sličan projekt, ali on je kao i drugi poslije njega, neslavno završio jer mali proizvođači iz cijele Hrvatska nisu mogli osigurati dovoljno kvalitetnih proizvoda kroz duži vremenski period. Primjerice, pošiljke kulena iz Baranje do Zagreba, stizale su prepolovljene jer bi se pola njih 'prodalo putem'. 

Nakon kuće hrane - kuća domaćih jabuka

Direktor 'Agroklastera' Zdenko Podolar drži da je sada, unatoč trenutnoj krizi zbog pandemije koronavirusa, sazrijelo vrijeme za kuću hrvatske hrane koja nudi široku paletu domaćih proizvoda onih koji su prerasli prodaju na kućnom pragu te im osigurava lakši plasman, a prednost imaju proizvodi s oznakama europske kvalitete. Dodaje da su zvali sve županije, a zasad je uključeno njih 17 i Grad Zagreb, a proizvode će rotirati kao i njihovu promociju te širiti prodajnu mrežu u većim gradovima, prije svega onih na Jadranu.

Šunka, kulen i kobasice dio su asortimana (Foto: M. Petković)

Na policama se u prodavaonici u centru Zagreba od 130 kvadrata nalazi brojni domaći proizvodi, od slavonske šunke i kulena, dalmatinskog i istarskog pršuta, GMO free jaja, šparoga, maslinovog ulja, meda do eko kozjih i kravljih sireva, džemova, rakija, vina...

Dakle, nema voća i povrća, kao i nekih mliječnih proizvoda i svježeg mesa, jer bi njihovu prodaju bilo iznimno teško organizirati.

Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota kaže da je od početka bio upoznat s projektom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agroklastera Vukovarsko-srijemske županije, koji je osnovan prije tri godine. On drži dobrim da je država organizacijski stala iza pomoći malim proizvođačima, koji ne mogu sami, posebno sada u krizi, doći do većeg tržišta, ali neće biti dobro ako čitavi projekt ne bude saživio na tržišnoj osnovi.

Otvorena Kuća hrvatske hrane s više od 220 proizvoda sa stotinjak OPG-ova

Dakle, on mora stati na 'vlastite noge', drži on. Isto to mora, otkriva, i buduća Kuća hrvatskih jabuka, Poljoprivredne zadruge Jabuka.hr, koja traži poslovni prostor u Zagrebu za prodaju ovog domaćeg voća. 

I mali pomak na tržištu je zadovoljavajuć 

Vlasnica obiteljske sirane Šestak s Plešivice Mirjana Šestak, kao i Aleksandar Grgić, vlasnik eko kozjeg sira 'Gabriel' u Sesvetama, kažu da su u Kuću domaće hrane došli preko oznake Plavi ceker Grada Zagreba, a kojeg imaju 64 proizvoda od 32 proizvođača, koji su svojom dokazanom kvalitetom iznad propisanih standarda.  

Nama sirarima je inače zima mrtva sezona pa je ovo dobar pomak, kaže Aleksandar Grgić (Foto: M. Petković)

Šestak ističe da su im skladišta sira puna pa su morali otkazati otkup mlijeka od sedam manjih proizvođača jer nemaju kome u krizi, koja je najprije pogodila turistički sektor, prodati sir, ali i jogurt, vrhnje, sirutku... "Mi smo zadovoljni i s malim pomacima na tržištu u ovoj posve nezavidnoj situaciji jer nama sirarima je inače zima 'mrtva sezona', između Božića i Uskrsa, kad kao ozebli sunce čekamo da krene turizam, a onda i naši proizvodi od kojih živimo", pojašnjava Šestak.

Premda su brojne domaće proizvode istisnuli jeftini iz uvoza, sirevi 'Gabrijel', ali i drugi mliječni i mesni proizvodi 'Ambijent parka' se mogu naći u nizu trgovačkih lanaca, a prodaju u 'CroTasteu', drži dobrim promotivnim izlogom dok se turistička potrošnja, koja je bila velika i na sajmovima u Zagrebu, jednom ne vrati na onu od prije krize.

HPK: Kuća hrane je primjer dobre prakse  

Mali i srednji proizvođači hrane u krizi su se pokazali posebno ranjivi jer je stala turistička potrošnja, posebno ona u HOREK-a kanalu ili na kućnom pragu izvan glavne turističke sezone, a koja je bila 50 posto manja od prošlogodišnje.   

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović kaže da je otvaranje prvi kuće hrvatske hrane u centru glavnog grada, primjer dobre prakse kako se udruživanjem može stvoriti dodana vrijednost za kvalitete domaće prehrambene proizvode na otvorenom tržištu. Dodao je da i u pandemiji imamo ove godine rast poljoprivredne proizvodnje od milijardu kuna, što pokazuje naš potencijal, a okretanje domaćim proizvodima na tržištu, koji sad imaju i potvrđenu kvalitetu, znači i čuvanje radnih mjesta.

Otvaranjem Kuće hrvatske hrane otvorena i Pandorina kutija?

Podsjetimo, nedavno je HPK pozvao domaće potrošače na 'poljoprivredni  patriotizam' u blagdanskoj potrošnji ove godine, koja se uslijed krize smanjila.

Zaštićeni proizvodi na EU razini 

U kući hrane, uz nešto slabije zastupljena vina iz Dalmacije, ali i Slavonije i Istre, nismo primijetili niti jedan proizvod iz Ličko-senjske županije. Sirana 'Runolist' iz Otočca, a tu je i lički kupus i krumpir, tek je nedavno osnovala udrugu 'Škripavac' kako bi geografski zaštitila u EU najpoznatiji lički sir. Takvih proizvoda, a dosta ih ima i u kući hrane, Hrvatska sad ima 27 na EU listi. 

Prvi čovjek HPK, CroTaste ocjenjuje primjerom dobre prakse (Foto: M. Petković)

Međutim, vlasnik i direktor tvrtke 'Natura beef', koja upravlja s velikom farmom od 560 goveda na Udbini Mladen Kušeković, a koji je sredinom ove godine otvorio i prvu eko mesnicu u Zagrebu, kaže da ga nitko nije niti zvao. "Ono što sam vidio iz medija, tamo i nema svježeg mesa, kao i više mliječnih, osim sira, već samo konzervirana hrana jer valjda drže da bi to bilo logistički teško organizirati", kaže nam. 

No, svoje mjesto na polici našlo je više slastica, a među njima i blatska lumblija OPG Sanje Protić sa Korčule.  

Podsjećamo, vezano uz stanje u svinjogojstvu, otvaranje Kuće hrane je spomenuo i Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja. "Nemojte nas, molim vas, spašavati otvaranjem trgovina, nego nas spasite kroz uređeno tržište. Da imamo jednake uvjete kao što ima proizvođač ili prehrambena industrija u Njemačkoj, kad već imamo iste zakone. Ništa drugo mi od države ne tražimo“, rekao je ističući kako su hrvatski proizvođači sposobni nositi se s bilo kakvom konkurencijom, ali pod istim uvjetima.


Fotoprilog


Tagovi

CroTaste Hrvatska kuća hrane Zaštićeni proizvodi Održivost projekta


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Prijatelj Igor šalje predivne fotke s putovanja po Nizozemskoj :)

#divno