Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • HAPIH
  • 16.06.2020. 09:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

Krunoslav Dugalić: Sigurnost hrane uvijek mora biti ispred komercijalnih interesa

O sigurnosti hrane čiji je svjetski dan obilježen 7. lipnja, razgovarali smo s ravnateljem Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), doc.dr.sc. Krunoslavom Dugalićem. Agencije čije je sjedište u Osijeku, a koja od prošle godine obavlja posao registracije aktivnih tvari zaštitnih sredstava za cijelo područje EU.

Foto: HAPIH
  • 985
  • 197
  • 0

Drugi Svjetski dan sigurnosti hrane obilježen je 7. lipnja. O njezinoj važnosti možda najbolje govori istraživanje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) prema kojoj je za građane Hrvatske upravo sigurnost prva na listi prioriteta potrošača. Odmah iza nje dolazi cijena pa sljedivost odnosno potrošači žele znati podrijetlo hrane koju konzumiraju, doznajemo od doc.dr.sc. Krunoslava Dugalića, ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koja, između ostalog, u sklopu svoje djelatnosti o tome brine

"Niz godina smo bili u sferi gdje je cijena bila najbitniji čimbenik, a sad smo došli do stanja gdje se sljedivost hrane također postavlja kao dominantan kriterij pri kupnji. Činjenica je da danas ljudi puno više razmišljaju na dnevnoj razini o onome što jedu. Nije poanta samo zadovoljenje gladi. Jedna od osnova kvalitete života je i kvaliteta namirnica koje konzumiramo, direktno povezane s našom dugovječnosti, zdravljem", kaže nam ravnatelj jedne od dvije Agencije (uz Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju) u sklopu Ministarstva poljoprivrede. HAPIH sa sjedištem u Osijeku danas ima 8 centara i 27 podružnica diljem Hrvatske, a nastala je spajanjem bivših agencija (HCPHS, HAH i HPA) 1. siječnja 2019. 

Podrijetlo hrane sve traženija informacija 

Sigurnosti hrane i informiranju potrošača o njoj, doprinosi i nova aplikacija koju je, uz stručnu podršku HAPIH-a, izradilo Ministarstvo poljoprivrede - jednostavno nazvana HRana. "HRana je dobra jer vrlo brzo i jednostavno komunicira s građanima. Znači, informacija nije nešto što ostaje u zidovima Ministarstva, u zidovima Agencije. Sigurnosni trenutak je ostao isti, ali je sustav bitno drugačiji u kontekstu transparentnosti. Sudjelujemo u njezinoj nadogradnji da kroz obavijesti o kontaminantima zapravo potrošaču na jednostavan i prihvatljiv način govorimo zašto se, primjerice, puretina povlači, zašto je nešto štetno, koje su posljedice i potencijalni rizici. 

Ne treba podcijeniti naše potrošače. Treba uzeti u obzir kako su ljudi danas željni informacija i ne treba ih  prepustiti bespućima googlea gdje se nalazi i pregršt lažnih vijesti i neprovjerenih informacija. Treba im dati razumljivu informaciju iz kredibilnog izvora kojem vjeruju”, pojašnjava. 

HRana - aplikacija koja otkriva koji je proizvod opozvan s tržišta

Ne samo kroz ovu aplikaciju, dodaje, generalno se priča o digitalizaciji i Hrvatska dobro grabi u tom sektoru. "Bitne stvari se mijenjaju u odnosu na razdoblje prije 10 i više godina i naravno, moraju se mijenjati. Ta razina komunikacije između politike, ministarstva, državnih tijela, agencija i građana bila je dugo poprilično zatvorena i dogodile su se bitne promjene; od e-građanina pa do, u našem sektoru, e-poljoprivredne kartice. S jednim dokumentom, s mobitela ili tableta, veliki dio poslova za koje ste čekali na šalterima, možete odraditi samo s nekoliko klikova. Plus što su količina informacija i brzina daleko veće”, naglašava. 

Svjetski dan sigurnosti hrane obilježen je 7. lipnja

Ministarstvo poljoprivrede, smatra, prepoznalo je značaj primjene tehnologije. "Moram reći da smo u mom mandatu, puno truda uložili u digitalizaciju procesa i nadamo se da ćemo do kraja godine svim našim korisnicima omogućiti digitalne platforme za komunikaciju, za rad na terenu i tako dalje. Naši djelatnici već sad dobar dio primjenjuju u svakodnevnom radu; od biljne karantene, označavanja, kontrole mliječnosti itd. Pokušavamo pratiti tehnološka dostignuća i te mogućnosti treba iskoristiti kako bi bili brži, operativniji i transparentniji”, pojašnjava Dugalić.  

Puno se učinilo i na sljedivosti hrane. "Sljedivost je nešto što je za naše društvo, neću reći novo, ali mislim da se nikada o njoj nije razgovaralo kao danas. Građani prehrambenu industriju prepoznaju kao stratešku i navode da im je podrijetlo hrane bitno, a nakon pandemije još bitnije. I to je dobra priča. Pogledajte danas reklame. Najveći trgovački lanci u okviru promoviranja ističu porijeklo, ali s pozicije domaće proizvodnje. Činjenica je da naš potrošač želi domaće i to trgovci jako dobro znaju. Zašto? Zato što vjeruju našoj proizvodnji. Moramo reći da kad govorimo o sigurnosti hrane da Hrvatska ima dobar sustav kojemu građani vjeruju", naglašava. 

'Poplava' oznaka domaćih proizvoda 

Nikad se više nije tražila informacija o sljedivosti proizvoda, međutim na tržištu smo u zadnjih nekoliko godina došli do poplave određenih oznaka. 

"Sve su one dobre, svaki sustav koji za sobom povlači sljedivost i kontrolu je dobar. No, Hrvatska je mala i malo tržište i sad smo došli u situaciju da imamo zaista veliki broj oznaka. Neke su EU kao što su ZOI - oznaka izvornosti i ZOZP - zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Tu su i oznake HGK pa i one koje su lokalnog karaktera tako da često dolazimo u situaciju da potrošač više ne zna gdje je. Ministarstvo poljoprivrede ovdje nije ostalo po strani i po uzoru na druge EU zemlje pokušavamo definirati nacionalni sustav pa s jedne strane imamo sustav koji je bio u bivšoj agenciji HPA. To je Hrana s hrvatskih farmi i polja i sada u okviru EU, nacionalni sustav kvalitete - Dokazana kvaliteta. Ta dva sustava su pod kapom Ministarstva i razlikuju se po tome što je dokazana kvaliteta notificirana pri Europskoj komisiji i pretpostavlja da ti proizvodi imaju jedan dio nadstandarda kvalitete dok Hrana hrvatskih farmi i polja govori o standardu kvalitete  s pozicije sljedivosti podrijetla robe”, pojašnjava ravnatelj. 

Uvodi se jedinstvena oznaka domaćih proizvoda - Dokazana kvaliteta

Ono što je bitno, kaže, je da građanima ponudimo domaće proizvode koji su nedvojbeno hrvatski, kojima se vjeruje i iza kojeg država stoji. "Nismo zadovoljni sa situacijom gdje znamo da je Hrvatska i izvan granica prepoznata kao zemlja dobre poljoprivredne proizvodnje, ali gdje dobar dio naših proizvoda ide u izvoz. I to onih najkvalitetnijih. Sigurno da nam je interes da naša najkvalitetnija proizvodnja ostane u Hrvatskoj i da bude u ponudi građanima. Tu moramo pomiriti cijenu, ponudu i potražnju i sve gospodarske subjekte u lancu. Sigurno da će i taj sustav označavanja koji za sobom povlači sljedivost, a iza toga i marketinške aktivnosti, stvoriti pretpostavku da se kroz subjekte u lancu prodaje i distribucije koji direktno komuniciraju s građanima, tih proizvoda nađe što više.

Neobaveznim označavanjem do zaštite domaćeg gospodarstva 

I da zapravo bude jednostavan, transparentan i jasno vidljiv sustav porijekla robe. Zašto to govorim? Da ne bi netko mislio da danas na proizvodima nemamo deklaraciju. Imate na svima, osnovno je navedeno, ali istina je da dobar dio tih deklaracija koje su u EU standardima, prosječnom građaninu nije vidljiv i nije čitljiv. I zato govorimo o mogućnostima označavanja koji će biti jasniji, vidljiviji, transparentniji, bolje isticati te proizvode. To rade i druge države. Svaka država je razvila neki svoj sustav. Najdalje je otišla Austrija. Ne prave razliku, ali jasno svoj proizvod ističu. Hrvatski građani vjeruju hrvatskom sustavu, hrvatskom proizvodu i mi moramo ponuditi istu tu opciju. Ujedno, to je onda i zaštita domaćeg gospodarstva na jedan vrlo legalan i legitiman način”, naglašava Dugalić. 

Komparativna prednost Agencije, dodaje, je što nemaju komercijalni interes ispred nekih oznaka robnih marki. "HAPIH je državna agencija. Sustav označavanja ne radimo da bi na nečemu zaradili. Svaka privatna firma koja bi to provodila, imala bi dimenziju zarade s čime bi u svakom slučaju dodatno opteretila hrvatski proizvod na tržištu. Nema privatnog interesa, postoji javni interes, a ne možete ni pronaći privatnu tvrtku koja bi imala infrastrukturu s kojom naša Agencija raspolaže. 

Kad govorimo o sigurnosti hrane, moramo reći da Hrvatska ima dobar sustav kojemu građani vjeruju, kaže ravnatelj

Kroz Dokazanu kvalitetu planira se i mogućnost povlačenja sredstava EU fondova i za marketinške aktivnosti i za izlazak na tržište tih proizvoda. To je mjera 3 Programa ruralnog razvoja koju naši poljoprivedni proizvođači u ovom trenutku slabo koriste, a što želimo promijeniti. Hrana s hrvatskih farmi i polja je dobro prepoznata od strane hrvatskih potrošača. No, jesmo li zadovoljni trenutno sa sustavom? Nismo. Mišljenja sam da možemo više i bolje. Svaki tjedan imamo savjetovanje za svaku grupu proizvoda i sustav ćemo napraviti još boljim i kvalitetnijim. Građani će te pomake vidjeti u prvom redu time da će biti veći broj proizvoda u našim retailerima, bit će dostupni našim potrošačima i komunikacija biti još bolja nego je danas", kaže. 

Domaći med najbolji primjer 

Jedan od proizvoda na čijoj se sljedivosti najviše učinilo je med. "Činjenica je da je do prije nekog vremena med naših pčelara, koji je visoko kvalitetan, bio dostupan samo na tržnicama i na kućnom pragu. I tu se napravio veliki iskorak, prvo s nacionalnom staklenkom, drugo s uvjetima označavanja gdje već unazad koji mjesec imate da svaki kupac može doći u trgovački lanac, kupiti med hrvatskih pčelinjaka i kroz kod dobiti sve osnovne podatke o proizvođaču, o karakteristikama meda. Sad ćemo raditi i nadogradnju da se vide i rezultati laboratorijske analize. Da nemamo priču med iz EU i ne EU, gdje smo imali situaciju da ste kupili med koji jedva da je EU vidio, a kamoli Hrvatske. Prema tome, danas imamo dobar primjer kako se može i sigurno da naši pčelari to i ekonomski vide”, podsjeća. 

Naravno, dodaje, uvijek će biti onih koji neće poštivati sustav. "Imate ograničenje 50 kroz naseljeno mjesto. I 95 vozača prođe 50 km/h, ali ima pet onih koji će voziti 70,  a jedan 120. I za njega kažemo da predstavlja visok rizik. Zato služi i represivni aparat, brojni mehanizmi koji to kontroliraju pa stavljaju nadzorne kamere. Sigurno je da će od 100 proizvođača nekome pasti na pamet da možda i pokuša sustav drugačije sebi posložiti, ali je bitno da imamo dobar sustav kontrole i da sve one koji bi htjeli potencijalno zlouporabiti poziciju, maknemo iz sustava. To je ono s čim štitimo i naše građane, ali i naše proizvođače. I to je društveni interes. To se zove društveno odgovorno ponašanje, društveno odgovorno poslovanje i sve što radimo je upravo na tragu društvene odgovornosti koje sve više ulazi u gospodarstvo i u svakodnevni život", slikovito opisuje. 

Svi su bitni u lancu sigurnost hrane 

Takve su bile i mjere koje smo provodili tijekom pandemije. "Dobra je stvar da, koliko god pandemija bila pogubna u svakom smislu, što smo i u našim glavama shvatili važnost određenih mjera pa tako i higijenskih u kontekstu rukovanja hranom na svim punktovima – od osobne higijene, ali i do pogona i klaonica. Svi smo bitni u kompletnom lancu sigurnosti hrane i zato je "Food safety is everyone's business”, upravo bio slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana sigurnosti hrane. 

Svi, od onoga zakonodavnog okvira, znanstvenika-istraživača koji donose nova saznanja do subjekta u poslovanju, društvenih organizacija, udruga potrošača i proizvođača, do distributera, maloprodaje i samog potrošača. To je jedinstven sustav "od polja do stola" i svi imaju odgovornost da bi rezultat bio dobar", pojašnjava i dodaje: "Što vama vrijedi kupiti svježe meso vrhunske kvalitete i ostaviti ga u autu na suncu 3 sata dok pijete kavicu. Sve što je netko prije vas napravio, palo je u vodu. Svi moraju shvatiti da su važni. Nema važnih i manje važnih, tu vam je ona priča da je lanac jak koliko je jaka najslabija karika. Ne vrijedi nama ni HZJZ i mjere ako ih se građani neće pridržavati. U društvu je došlo do promjene odgovornosti i bit će sve veća", napominje.  

Ostaci pesticida veliki izazov za poljoprivredu 

Obavezno je, naime, sve ono u skladu s europskim standardima, LOT broj, deklaracija, sigurnosni sustav kojeg koriste veterinari. Svaka životinja ima svoj JRDŽ broj, imamo obavezan sustav sljedivosti kroz LOT. To nije upitno. "Od neobaveznih sustava označavanja želimo davanje dodatnih informacija. Dodatni sustav ne mora biti nužno samo Hrana s hrvatskih polja i farmi,, no njima je primarno da bolje marketinški komuniciraju s potrošačem. Danas, kada je životni stil ubrzan, potrošačima treba brza informacija kojoj vjeruju.

Želimo komunicirati s građanima. U HAPIH-u prikupljamo sve podatke službenih kontrola koje rade inspekcije u kontroli hrane, njih obrađujemo, na temelju njih donosimo procjenu rizika. I imamo vrlo dobro zaokružen kompletni ciklus", dodaje.

S druge strane HAPIH je kontakt točka Europske agencije za sigurnost hrane. Isto tako je točka i u nacionalnom RASFF sustavu.

"HAPIH, kao i kolege iz Ministarstva poljoprivrede, zdravstva i Državnog inspektorata, nemaju radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 7 do 15, već imamo dežurstva 24/7. To znači kad se dogodi bilo što, bilo gdje u Europi, mi tu informaciju imamo i ukoliko je potrebno, na zahtjev nacionalne RASFF kontakt točke, Ministarstva poljoprivrede, izradimo inicijalnu procjenu rizika u roku od maksimalno tri sata, a na temelju koje se donose odluke o povlačenju ili opozivu proizvoda s tržišta.

Bitno je da građanima ponudimo domaće proizvode koji su nedvojbeno hrvatski, kojima se vjeruje i iza kojeg država stoji

Ostaci pesticida su veliki izazov. U proceduru ide i Zakon o održivoj uporabi pesticida. Zašto kažem veliki izazov? S jedne strane imate pritisak u samoj proizvodnji, pritisak i s pogleda klimatskih promjena, s obzirom na zahtjevnost na dizanje proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, zahtjevnost gdje se predstavljaju određeni vizualni standardi kvalitete, a s druge strane i želja da upotreba kemije treba biti što minimalnija, da primjena treba biti sa što manje posljedica i štetnim utjecajem na okoliš i zdravlje ljudi. Prema tome, često puta jedno isključuje drugo. Sad je veliki izazov za kompletan sektor proizvodnje hrane napraviti kompromis jer mi se ne možemo oglušiti, reći da nas ne zanima pitanje zaštite okoliša, zaštita resursa, poljoprivrednog zemljišta, bioraznolikosti, ljudskog zdravlja. To su stvari koje nipošto ne možemo marginalizirati. I moramo ih staviti na pijedestal u rješavanju izazova u sektoru poljoprivrede. 

U Osijeku se radi registracija aktivnih tvari za cijelu EU 

U HAPIH-u rade procjenu rizika, ali i registraciju zaštitnih sredstava. No, dogodila se i jedna bitna stvar. "Moramo se pohvaliti da radimo od prošle godine registraciju aktivnih tvari za cijelo područje EU. To se nikad nije radilo u Hrvatskoj i HAPIH je ispunio sve obveze i sve standarde unutar EU. Imamo jednu aktivnu tvar u priznanju. Naravno, često puta se i kemijska industrija zna žaliti na nas - opet kod vas ne prolazi. Moram reći da su naši stručnjaci visoko educirani i ako određeni kemijski preparat ne dobiva pozitivno mišljenje u HAPIH-u, garantiram da ima dobru podlogu.

Scenarij koji radimo u skladu je s najvišim standardima zaštite okoliša, ljudskog zdravlja, podzemnih voda. Neki će reći da smo prestrogi, međutim nismo. Postavili smo visoke standarde sa susjedima i zemljama u EU i pokušavamo najnovija saznanja implementirati u poljoprivrednoj proizvodnji. Sigurnost hrane uvijek se mora nalaziti ispred komercijalnih interesa! U tom pogledu držimo visoke standarde", naglašava Dugalić. 

Sukladno epidemiološkoj situaciji, uskoro će se nastaviti i planirana stručna savjetovanja u organizaciji HAPIH-a. "Otkazano savjetovanje konjogojaca iz ožujka nam je prvo koje planiramo. Savjetovanje svinjogojaca koje je trebalo biti u svibnju, premjestit ćemo na zimu, vjerojatno iza govedara u veljači, a nadamo se da će ovčari, kako je i planirano, doći na svoje u listopadu. U kontaktu smo sa Zadružnim savezom Dalmacije da se Sabatina održi. Također i s Hrvatskim agronomskim društvom vezano uz savjetovanje sjemenara i voćara krajem godine. Mi smo spremni našim proizvođačima prezentirati najnovija iskustva i znanja", doznajemo. 

Stručnost lišena politike 

Inače, samo prošle godine kroz HAPIH-ove edukacije prošlo je preko 4.000 poljoprivrednih proizvođača. "Pokušavamo da naša savjetovanja budu ona koja će dizati kvalitetu proizvodnje i dizati konkurentnost. HAPIH ima 44 doktora znanosti, 13 u znanstvenim znanjima, imamo 32 čovjeka na doktorskom studiju. Imamo oko 50% visoko obrazovani kadar, s te strane mi smo snažni i jaki. Nadogradnja koju želimo ponuditi našim proizvođačima. Naravno da je to i za nas trošak, ali i kao što kažem, mi smo kao agencija i formirani da bi bili od javnog interesa. Nije poanta HAPIH-a da on komercijalno negdje nešto zarađuje ili naplaćuje. Poanta je da bude u službi razvoja poljoprivredne proizvodnje. Moramo biti snažna podrška gospodarstvu i to pokušavamo na dnevnoj razini – lišeni politike", ponavlja ravnatelj. 

Ne žele izgubiti doticaj s terenom. "Imamo izvrsnu suradnju od uzgojnih udruženja, stočarskih i svih strukovnih udruženja, na terenu smo, osluškujemo, sve se agende rade s obzirom na povratnu informaciju što ljudi žele. 

Za afričku svinjsku kugu, primjerice, možemo apsolutno sve uzgajivače svinja okupiti na jednom mjestu. To nije situacija u Europi. Uključeni smo u sva radna tijela i povjerenstva Ministarstva poljoprivrede. Nijedan propis niti mjera nisu doneseni, a da mi kao Agencija nismo bili prisutni. Trenutno imamo 47 povjerenstava, dodaje. 

Internetska prodaja potpuno je novi sustav i izazov 

"Veliki izazov je internetska prodaja koja je pod utjecajem Covida-19 znatno narasla. Sigurno da predstavlja jedan potpuno novi sustav, novi rizik i moraju se sagledati sve etape u tom lancu, prepoznati gdje su te kritične točke i gdje potencijalno raditi kontrolu. Ne trošiti javni sustav, javni novac na nešto što je rizik malen, a onda ispustiti tamo gdje je rizik veliki. Naravno da i mi ne želimo srljati u određene stvari, masa poljoprivrednih proizvođača bi htjela da je sustav tu možda malo brži, ali moramo se uvijek voditi mišlju zaštite potrošača da egaliziramo jedne i druge kako bi mogućnost pogreške bio što manji", dodaje.

Inače, stvaranje velike agencije kakva je HAPIH, a koja ima 430 zaposlenih, odrađeno je po uzoru na europske standarde. "Priča je dobra, a proces je, doduše, bio zahtjevan. Govorimo li, kad sam dobio taj posao spajanja, da preko 380 zakonskih i podzakonskih akata definira našu djelatnost", opisuje ravnatelj dodajući da je tendencija stvaranja jakih institucija koje u prvom redu trebaju biti značajne stručne institucije iznad politike, koje će davati odgovore i prijedloge koje će politika implementirati. 

Spajanje je na tragu onoga što su radile i najrazvijenije zemlje. Primjerice, AGES u Austriji, u čijem je sastavu i ono što bi kod nas bio Zavod za javno zdravstvo. Dobar primjer je sada pandemija gdje se pokazao značaj HZJZ koji je davao smjernice, preporuke, gdje je struka govorila što treba raditi, a politika provodila. "I sektor poljoprivrede je ideja da se kroz takve agencije zapravo dobiva multidisciplinarni pristup, a isto tako da imamo jake institucije koje mogu odgovoriti zahtjevima u sektoru poljoprivede, prehrambene industrije, hrane itd. Tako da koliko god su spajanja teret za provesti, ali jednom kada se naprave, dobivate benefit. Tim više jer je HAPIH u Osijeku. Slavonija je dobila snažnu agenciju i to još u segmentu poljoprivrede po kojoj smo, uz turizam, prepoznati na europskoj i svjetskoj sceni. I možemo malo biti ponosni", naglašava Dugalić. 

Radili bez prekida cijelo vrijeme pandemije 

K tome, HAPIH cijelo vrijeme epidemije nije zatvarao vrata. "Iznimno mi je drago reći da niti jedan gospodarski subjekt nije trpio zbog organizacije rada. Svi naši poslovi označavanja životinja, naš laboratorij, biljna karantena, promet sjemena, senzorička ocjenjivanja - sve je to radilo. Kako se dogodila u vrijeme sjetve, s obzirom na nemogućnost dostave sjemena iz stranih zemalja, porasla je prodaja domaćeg tako da kad gledamo podatke nama je u vrijeme pandemije naš posao deklariranja porastao za lijepi postotak. Nitko nije čekao s kilogramom sjemena, sve su površine posijane, sve je odrađeno. Moram reći da kada gledamo slične agencije na području EU, mnoge su zatvorile vrata. Nisu radile ta dva mjeseca.

Cijelo vrijeme pandemije HAPIH nije zatvarao vrata

Mi smo radili i naravno da nismo bili u rokovima kao u normalnim uvjetima, ali sigurno da nijedan gospodarski subjekt nije imao štete uslijed Covida-19. Bio je izazov, učinili smo sve da bismo zaštitili naše djelatnike i poljoprivredne proizvođače. Gledajte, imamo 27 podružnica, pokrivamo i zadnji otok i sad šaljete čovjeka kod nekog na farmu, a znamo da su nam naši proizvođači često staračka gospodarstva. Radila se procjena da niste poslali nekog s rizikom. Drago mi je i reći da nitko nije obolio, čak nije ni završio u samoizolaciji. Nadamo se da će tako i ostati", zaključuje Krunoslav Dugalić. 


Fotoprilog


Tagovi

HAPIH Doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić Sigurnost hrane HRana Ostaci pesticida Sljedivost


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]