• EU fondovi
  • 23.11.2014. 18:30

Krediti - ključ korištenja novca u poljoprivredi

Za veliki broj potencijalnih korisnika, poglavito iz primarnog poljoprivrednog sektora, ishođenje kredita će biti teška zadaća, obzirom na njihovu ionako slabu kreditnu sposobnost.

Foto: depositphotos.com
  • 898
  • 47
  • 0

Za veliki broj potencijalnih korisnika EU sredstava, prije svega iz primarnog poljoprivrednog sektora, ishođenje kredita za sufinanciranje projekata bit će teška zadaća, s obzirom na njihovu, ionako slabu kreditnu sposobnost. U potpunosti prenosimo tekst sa portala Poslovni.hr, koji će malo bolje rasvijetliti ulogu banaka u oporavku hrvatske poljoprivrede.

U javnosti se često postavlja pitanje je li Hrvatska dovoljno iskoristila pogodnosti koje joj pruža članstvo u Europskoj uniji. Svaki odgovor na to pitanje još uvijek bi bio preuranjen jer je od našeg ulaska u Uniju proteklo tek nešto malo više od godinu dana. U ovom trenutku možemo više govoriti o mogućnostima koje nam donosi članstvo, dok ćemo o njihovom iskorištenju moći govoriti tek za koju godinu. Pogodnosti pristupanja EU u Hrvatskoj se primarno promatra kroz prizmu financijskih sredstava koje imamo na raspolaganju, a koja su za hrvatske prilike značajna, te bi zbog ograničenih drugih izvora financiranja doista mogla značajno pridonijeti oporavku hrvatskog gospodarstva.

Definiranje financiranja

Najznačajniji izvori EU sredstava jesu sredstva Kohezijske politike, Zajedničke poljoprivredne politike te u nešto manjoj mjeri Zajedničke ribarske politike. Tako je kroz instrumente Kohezijske politike, Hrvatskoj na raspolaganju više od osam milijardi eura u razdoblju od 2014. do 2020. godine, dok je u istom razdoblju kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj na raspolaganju gotovo 2,4 milijarde eura, odnosno 333 milijuna eura godišnje. Tijekom ljeta je Europskoj komisiji na odobrenje poslan Program ruralnog razvoja koji bi trebao definirati područja koja će se financirati u razdoblju od 2014. do 2020. te definirati smjer u kojem će se razvijati, kako poljoprivreda, tako i s njom usko vezana prehrambena industrija.

Više potpore

Poljoprivreda i prehrambena industrija u ukupnom BDP-u Hrvatske sudjeluju s nešto manje od 10% te predstavljaju strateške grane hrvatskog gospodarstva, iako u nekim strateškim dokumentima i nisu bile prepoznate kao takve. Upravo zbog važnosti ovih grana, već se tijekom ove godine, a prije očekivanog odobrenja Programa ruralnog razvoja od strane EK, planira početi provoditi Mjera 4, "Ulaganja u fizičku imovinu", koja će obuhvatiti investicije u primarnu proizvodnju i preradu.

Ta mjera nasljednica je dosadašnjih IPARD mjera 101 i 103, kroz koje je realiziran najveći broj projekata u protekle četiri godine, otkad se IPARD primjenjuje. Ministarstvo poljoprivrede intenzivno priprema pravilnike i prateće dokumente koji bi trebali omogućiti pokretanje natječaja u što skorijem roku, dok Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, zadužena za provedbu Programa ruralnog razvoja, prolazi kroz postupak akreditacije za provedbu navedenih mjera.

Novi Program ruralnog razvoja svakako pruža značajno veće mogućnosti od onog iz prethodnog financijskog razdoblja, ali ne treba se zavaravati da će baš sve biti dopušteno te da neće biti nikakvih ograničenja. Ono što je za poduzetnike najvažnije jest činjenica da je predloženi iznos potpore u novom programu za navedenu mjeru podignut na 3, odnosno čak 5 milijuna eura dok je, primjerice, prosjek ugovorene potpore u IPARD-u za mjere 101 i 103 iznosio oko 300 tisuća eura.

Dogovor države i banaka

Jednako tako, u prehrambenoj industriji, a poglavito u proizvodnji hrane životinjskog podrijetla omogućena su ulaganja svim subjektima. U pretpristupnom razdoblju ulagati su mogli samo subjekti koji nisu bili usklađeni s EU standardima, dok su onima usklađenima, ulaganja bila ograničena na zaštitu okoliša. Ta činjenica će svakako povećati odaziv potencijalnih korisnika te se upravo od prehrambene industrije, obzirom na njenu veću financijsku sposobnost u odnosu na primarnu proizvodnju, očekuju bolji rezultati u smislu apsorpcije.

U segmentu primarne poljoprivredne proizvodnje, predviđeno je ukidanje svih ograničenja po pitanju minimalne i maksimalne proizvodnje, a koja su postojala u pretpristupnom razdoblju, što će značajno povećati bazen potencijalnih korisnika.

Valja naglasiti da će u novim natječajima podnositeljima biti omogućeno plaćanje predujmova i isplate u ratama, što opet neće dokinuti potrebu za financiranjem dijela ulaganja od strane korisnika (u većini slučajeva govorimo o sufinanciranju od 40-50%). Upravo u toj činjenici leži možda i najveća zamka za uspješnu provedbu programa, jer će za veliki broj potencijalnih korisnika, poglavito iz primarnog poljoprivrednog sektora, ishođenje kredita biti teška zadaća, obzirom na njihovu ionako slabu kreditnu sposobnost.

Ipak, vjerujemo da će država kroz razgovore s razvojnim i poslovnim bankama te potencijalnim korisnicima za taj problem pronaći odgovarajuće rješenje. Ukoliko ga ne nađe, onda niti Program ruralnog razvoja neće postići svoje ciljeve, obzirom da neće postići adekvatnu disperziju prema širokom krugu korisnika. Ukoliko ga pak pronađe, razdoblje 2014.-2020. uz pomoć fondova EU može doista pripomoći, ako ne procvatu, onda barem oporavku hrvatske poljoprivrede.

Izvor: poslovni.hr, Saša Bukovac, Foto: depositphotos.com


Tagovi

Krediti Banke Oporavak poljoprivrede Gospodarstvo Financijska sredstva ZPP Program ruralnog razvoja Zajednička ribarska politika ZRP Krediti EU fondovi EAFRD Kohezijska politika IPARD BDP Potpora Proizvodnja hrane Zaštita okoliša Predujm

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi