• Trovanje životinja
  • 23.01.2020. 10:30
  • Zadarska, Mazin

Koristili teliće kao mamce - vuk i lisica uginuli od opasnog i zabranjenog otrova

Dvije lešine teleta ostavljene su kao mamac, s neobičnim ubodnim ranama, a za koje se pretpostavlja da su poslužile za umetanje otrova. Teladi su odrezane uši, što je očito učinjeno kako bi se uklonila oznaka koja otkriva identitet vlasnika stoke, opisuju u udruzi Biom.

Foto: Pixabay/Garyross
  • 8.323
  • 440
  • 1

Protekle subote lokalni lovci su na području Mazina, u Lici, pronašli lešine vuka i lisice, a u blizini i dva mrtva teleta za koje je kasnije utvrđeno da su postavljeni kao otrovni mamci, stoji na stranicama udruge Biom u kojoj upozoravaju kako je korištenje otrova s ciljem usmrćivanja predatora stoke zabranjeno u svim zemljama Europe još od 1980-ih. 

Zaposlenici Bioma su na teren izašli na poziv lokalnog lovačkog društva. O slučaju je obavještena inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata, policija i članovi Interventnog tima za vuka i risa pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. 

Teladi odrezane uši

"Zatečeni prizor bio je karakterističan za namjerna trovanja divljih životinja. Dvije lešine teleta ostavljene su kao mamac, s neobičnim ubodnim ranama, a za koje se pretpostavlja da su  poslužile za umetanje otrova. Teladi su odrezane uši, što je očito učinjeno kako bi se uklonila oznaka koja otkriva identitet vlasnika stoke. U njihovoj neposrednoj blizini pronađeni su uginuli vuk i lisica, za koje je zbog proljeva i povraćanja jasno kako su uginuli od trovanja u teškim mukama", strašan je prizor kojega opisuju u udruzi te podsjećaju kako je trovanje zabranjeno ne samo zbog dobrobiti životinja i prirode nego i sigurnosti ljudi, posebice djece. 

Ističu kako se u Hrvatskoj i dalje koristi to, naizgled "brzo i jeftino" rješenje problema koje vlasnici stoke imaju s divljim zvijerima (najčešće s vukovima i čagljevima), psima lutalicama ili divljim svinjama. Zbog loše provedbe i primjene zakona te jednostavne nabavke otrova, ova opasna praksa nastavlja se provoditi.

Stradavaju i domaće životinje

"Trovanje kao način istrebljivanja predatora je praksa koju bi trebalo u potpunosti iskorijeniti", izjavio je Ivan Budinski, dipl. ing. šum., zaposlenik udruge Biom, koji je izašao na teren i pričekao dolazak policije. "Najčešći način trovanja životinja u Hrvatskoj je ilegalno postavljanje zatrovanih mamaca. Prilikom ovakvih pokušaja trovanja redovito stradavaju druge divlje i domaće životinje, a u najgorim slučajevima i ljudi! 

U neposrednoj blizini mjesta trovanja se zadržavaju i dva sura orla, strogo zaštićena vrsta jer ih je u Hrvatskoj samo 25 do 30 parova, te se nadamo kako ih je brza reakcija spasila od smrti u slučaju hranjenja lešinama teladi. Napominjemo da su tako u Hrvatskoj izumrle dvije vrste supova – starješina i crkavica. Supovi su efikasno uklanjali lešine iz prirode i time nas štitili od antraksa i drugih zaraznih bolesti. Godine namjernog trovanja vukova, medvjeda, čagljeva i pasa rezultirale su time da su sup starješina i crkavica izumrli u Hrvatskoj, a ostao je samo bjeloglavi sup na prostoru Cresa i Kvarnera".

Otrovi zabranjeni u EU 

Najčešće korišteni otrovi u Hrvatskoj su karbofuran i metomil, a udruzi upozoravaju da čak i najmanja količina karbofurana može usmrtiti ljude koji dođu u kontat s njim te je u EU odavno zabranjen. A to znači da se otrov krijumčari iz država u kojima je još uvijek dozvoljen. 

Poručuju i kako se stočarima u slučaju stradavanja stoke od strane divljih životinja isplaćuje odšteta u iznosu, primjerice, 600 kn za ovcu, 1500 kn za malo tele ili 5000 kn za kravu. Također, za korištenje i održavanje krških pašnjaka se poljoprivrednik potiče s čak 3000 kn/ha godišnje u sklopu okolišnih mjera što, kako ističu, itekako treba imati na umu kada se priča o negativnoj računici koju, zbog šteta od predatora, trpe poljoprivrednici koji stoku napasaju na takvim područjima.

"Kako bi se šteta nastale trovanjem smanjila na minimum potrebno je da su prije svega stočari i lovci, ali i cjelokupna javnost, informirani o tome što učiniti u slučaju štete učinjene od strane zvijeri, ali i da su educirani i senzibilizirani o vrijednostima hrvatske faune te zašto je važno sačuvati životinje poput vuka, risa, lisice i ostalih divljih životinja. Potrebno je sustavno raditi na edukaciji i informiranju što učiniti u slučaju kad se u prirodi pronađe ili posumnja da je pronađen otrovani leš životinje", dodaje je Budinski, koji se u Biomu, između ostalog, bavi problematikom zločina protiv prirode.

Zovite 112 i obavijestite udrugu Biom

"Zbog mogućeg daljnjeg trovanja životinja ili ljudi te kako bi se spriječilo sakrivanje dokaza, potrebno je što prije nazvati jedinstveni broj za hitne službe – 112. Za razliku od slučajeva trovanja kućnih ljubimaca, slučajevi trovanja divljih životinja još uvijek se u Hrvatskoj ne obrađuju na zadovoljavajući način, stoga bismo bili zahvalni kad bi se obavijestila i udruga Biom, koja će se potruditi da svaki slučaj trovanja divljih životinja dobije primjerenu pažnju nadležnih institucija", pojasnio je Budinski.

"Zahvaljujemo lovcima, koji su prepoznali ozbiljnost situacije i odmah reagirali. Bez njih bi ovaj slučaj ostao neotkriven i potencijalno poguban za još živih bića. Ostavljanje zatrovanih lešina u prirodi ugrožava čitav niz životinjskih vrsta, kako divljih, tako i domaćih, ali i ljude, koji se mogu otrovati već samo manipuliranjem lešinama pri na primjer zakapanja", zaključio je Budinski.


Tagovi

Trovanje životinja Udruga Biom Ivan Budinski Divlje životinje Mazin


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

[Kviz] Sveznalica ili neznalica? #agroklub

Koliko znaš o Agroklubu? Odgovori na pitanja iz kviza i saznaj jesi sveznalica ili neznalica? Loading…  

Pročitaj cijelu bilješku