Konoplja u Hrvatskoj?

Konoplja (kanabis) je jedna od prvih biljaka na svijetu koju je čovjek počeo koristiti i za druge potrebe, osim za prehranu. U Kini je korištena još prije najmanje 10.000 godina.

Ovisno o namjeni razlikujemo dvije vrste konoplje:

• industrijska konoplja kod koje je sadržaj THC-a do 0,2% (Cannabis sativa L)
• psihoaktivna odnosno medicinska konoplja sa sadržajem THC-a većim od 0,2%

Korijenje konoplje može kod odgovarajuće vrste tla prodrijeti i do 140cm što je znatno više od ostalih sličnih biljaka. To je bio razlog što se konoplja sijala na iscrpljenim "zbijenim" tlima, kako bi ih se razrahlilo i pripremilo za sijanje zahtjevnijih biljaka poput žitarica. Konoplja se upotrebljavala i na područjima stepa ugroženim dezertifikacijom, kako bi se tlo ne samo razrahlilo nego i zasjenilo. Druge biljke bi se sijale tek nakon što bi konoplja poboljšala kvalitetu tla. Osim toga, konoplja iz zemlje izvlači teške metale i druge otrove.

Primjena konoplje

Konoplja je korištena prije najmanje 10.000 godina u Kini. Osim što im je njeno sjemenje davalo hranu, naučili su koristiti i gotovo neuništiva vlakna koja se dobiju iz stabljike.

Danas je poznata primjena konoplje u izradi preko 20.000 industrijskih proizvoda. Od konoplje se može dobivati papir, odjeća, boje, ljepilo, ulje, gorivo... pa sve do biorazgradive plastike i betona.

1. Papir

U 13. stoljeću preko Španjolske u Europu stiže još jedan način primjene konoplje - proizvodnja papira. U to vrijeme još nije bila svladana tehnologija proizvodnje papira od drveta. Na papiru od konoplje 1455. godine je tiskana prva knjiga - poznata Gutenbergova biblija, a Američka deklaracija o nezavisnosti iz 1776 godine očuvana je do danas jer je pisana na gotovo neuništivom papiru od konoplje. Osim što je papir od konoplje kvalitetniji, čvršći i trajniji, u konoplji ima više celuloze nego u drvetu čime je potrebno manje prerade i utroška kemikalija. Konoplja je biljka koja raste svake godine, a drvetu treba 20 ili više godina da naraste. Kada bi se konoplja posadila na zemlju s koje su do sada sasječene šume radi papira, nikada više ni jedno drvo ne bi morali sasjeći za papir.

2. Odjeća i tkanina

Konoplja se koristila za izradu užadi i jedara za brodove. Slabo je upijala vodu i nije trunila u kontaktu s vodom, što ju je činilo savršenom za taj posao. Zbog slabog upijanja, jedra od konoplje se ne bi natopila na kiši i prijetila slomom jarbola, što je bio slučaj s pamukom. Niti trunila u kontaktu s vodom što je bio slučaj s lanom. Kasnije je zamijenjena sintetikom. Odjeća od konoplje je bila kvalitetnija, izdržljivija, trajnija, jeftinija i otpornija na vatru. U vrijeme vijetnamskog rata, u americi su zakonom prisiljavali farmere da uzgajaju konoplju za potrebe američke vojske. Također, prve jeans traperice su bile napravljene od konoplje i očuvane su do dan danas.

3. Plastika

Henry Ford, poznati proizvođač automobila, napravio je karoseriju jednog od svojih ranijih modela auta od plastike napravljene od konoplje. Bila je duplo lakša od čelika, a nekoliko puta čvršća. Postoji snimka Henrya Forda kako čekićem lupa po takvom autu bez da ga oštečuje. Za konoplju je izjavio: "Zašto trošiti sirovine koje je planet stvarao stoljećima, kada sve to možemo imati u godišnjem urodu jedne biljke?"

4. Hrana

Sjemenke konoplje mogu biti vrlo ukusna, hranjiva i zdrava hrana. Sjeme konoplje sadrži velike količine proteina, antioksidanata i savršen omjer esencijalnih ulja omega 3 i omega 6, željeza i cinka; a ne sadrži psihoaktivni THC. Ulje konoplje i danas se koristi kao jedan od najzdravijih preparata za čišćenje organizma.

5. Gorivo

Dok danas skupocjeno plaćamo skupe naftne derivate kojih je ionako sve manje i manje, poznato je da od konoplje možemo dobiti etanolsko i dizelsko gorivo, koje ne zagađuje okoliš niti svojom preradom niti izgaranjem. Uz to iz jednog hektara uroda konoplje dobije se daleko više goriva nego od bilo koje druge biljke.

6. Medicina

Osim u industrijske svrhe, konoplja je poznata po svom ljekovitom djelovanju, pa tako uz njenu pomoć danas se liječi većina bolesti uključujući i one najsmrtonosnije poput karcinoma.

Više o primjeni konoplje možete pogledati u emisiji Na rubu znanosti - Priča o konoplji čiji je gost nedavno bio Rick Simpson.

Konoplja u EU i Hrvatskoj

Dok je Europska Unija otvorena i za medicinsku konoplju koja se uzgaja u strogo kontroliranim uvjetima, Hrvatska zaostaje i za osnovnim zakonima o industrijskoj konoplji. EU regulative podržavaju uzgoj i preradu industrijske konoplje do 0.2% THC-a, a Ministarstvo zdravlja u RH brani ikakvo prisutstvo tog elementa.

No, nije sve tako crno, od veljače ove godine su se neke stvari ipak promijenile pa se konoplja može koristiti kao hrana za čovjeka, a još od prije i kao hrana za životinje. Tihomir Jakovina je potpisao Pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje. U njemu, između ostalog, stoji: "U Republici Hrvatskoj dopušteno je uzgajati konoplju (Cannabis sativa L) u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje". Pravilnikom se definira da je konoplju dopušteno uzgajati ako sadržaj THC u suhoj tvari biljke ne prelazi 0,2 posto. Konoplja se može uzgajati na temelju dozvole koju izdaje Ministarstvo poljoprivrede. Zahtjev za dobivanje dozvole pravna ili fizička osoba podnosi najkasnije do 31. svibnja tekuće godine. Pravilnikom je dopušteno saditi čak različite 43 sorte konoplje.

Više o uzgoju možete naći u našoj bazi biljnih vrsta i sorti: Konoplja

Pomaka oko konoplje u Hrvatskoj ima, ali to nije dovoljno, bar ne za neku veću primjenu poput proizvodnje papira, odjeće, plastike, goriva... Što vi mislite, treba li dodatno liberalizirati i legalizirati industrijsku konoplju u Hrvatskoj, kada znamo sve njene pozitivne strane?

Autori: Branko Rabi i Robert Orešković
Foto: Flickr.com (sudden inspiration)