Konačni prijedlog Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi poslan u Sabor

Konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi uputila je Vlada Hrvatskom saboru na drugo čitanje. 

Finalna verzija, navode iz Ministarstva poljoprivreda, osigurava dosljedno ispunjavanje zadaće usklađivanja s europskim pravnim okvirom te daljnje uređivanje poslovnog ponašanja i suzbijanja nepoštenih trgovačkih praksi.   

Njime su prihvaćeni prijedlozi izneseni na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora održanoj 25. veljače i prijedlozi Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Tako se novim Prijedlogom zakona proširuje obuhvat proizvoda, pojedini pojmovi se usklađuju i ujednačavaju s Direktivom, promjenom praga ukupnog godišnjeg prihoda proširuje se obuhvat adresata te svi kupci i s njima povezana društva s ukupnim godišnjim prihodom iznad 15 milijuna kuna ulaze u obuhvat zakona.

Također se, navode dalje, preciznije uređuje obveza postojanja pisanog ugovora između kupca i dobavljača te pravila i odgovornosti vezana za izdavanje računa i otkupnog bloka, proširuje se obuhvat pojava nepoštenih trgovačkih praksi s prijašnjih 33 na 43.

"Kao novost uvode se i nenajavljene pretrage te zaštita identiteta stranke, uslijed čega se očekuje veći broj prijava potencijalnih nepoštenih trgovačkih praksi", stoji u priopćenju.  

U cilju zaštite proizvođača, definiraju se proizvodno i tržišno osjetljivi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi koji su od vitalnog značenja za održivost poljoprivrede kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, svježe goveđe/teleće, svinjsko i meso peradi, jaja, svježe voće i povrće, brašno i kruh, šećer, biljna ulja u prehrani. Na rok primjene od 30 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona uvode se nepoštene trgovačke prakse prodaje tih proizvoda ispod krajnje prodajne cijene, kao i prodaje po prodajnoj cijeni koja je za krajnjeg potrošača niža za više od 34 posto od krajnje prodajne cijene.

"Krajnjom prodajnom smatra se ona cijena po kojoj trgovac prodaje proizvod u maloprodaji krajnjem potrošaču, a formira se na način da se nabavna cijena poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda množi najmanje koeficijentom 1,10", pojašnjavaju iz Ministarstva.