• Upravljanje poljoprivrednim zemljištem
  • 10.03.2017. 18:00

Komasacija će dodatno smanjiti broj OPG-a?

U okviru 2. nacionalne poljoprivredne konferencije "Slavonika" koja se u organizaciji Udruge "Zemlja i ljudi" održala u prostorijama Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, održan je Okrugli stol: Komasacija.

  • 8.659
  • 458
  • 0

U okviru 2. nacionalne poljoprivredne konferencije "Slavonika" koja je u organizaciji Udruge "Zemlja i ljudi" održala u prostorijama Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, održan je i Okrugli stol: "Komasacija" čija je moderatorica bila Vesna Škare Ožbolt (bivša ministrica pravosuđa RH), a članovi Denis Matijević (Agrofructus d.o.o.), prof. dr. sc. Magdalena Zrakić (Agronomski fakultet), Jan Marinac (predsjednik HUMP-a) i Blaženka Mičević (Agrodet d.o.o.).

Upravo u sklopu ovog okruglog stola doznali smo da je od 1862. do 1991. komasirano 822.704 ha i to najviše oko Osijeka, Vukovara i Slavonskog Broda, a najmanje na samome jugu Hrvatske. od 1991. do 2008. godine komasacija nije provedena. 2015. obilježavamo kao godinu u kojoj je došao novi Zakon o komasaciji, a u ovo vrijeme se nalazimo pred svojom prvom komasacijom.

Što komasacija donosi državi?

"Kada govorimo o prednosti komasacije za državu, ista se ogledaju u povećanju konkurentnosti poljoprivrednika, stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje, poboljšanju fizičkih uvjeta svake parcele, izgradnji mreže kanala i navodnjavanja, poboljšanju ruralnog okoliša, aktiviranju zapuštenog zemljišta, smanjenju troškova, novim zapošljavanjima, ažurnim i točnim evidencijama zemljišta, pokretanjem privatnog sektora koji sudjeluje u postupku komasacije, pravnoj sigurnosti prometa nekretnina, pravilnimm i ekonomičnim upravljanjem i raspolaganjem državnom imovinom, smanjenjem administrativnih prepreka, povećanjem vrijednosti nekretnina, smanjenjem sudjskih sporova i korištenjem europskih fondova.

A poljoprivrednicima?

Osvrnemo li se na prednosti komasacije za poljoprivrednike, nužno je istaknuti kako se dobiva manji broj površinski većih parcela, dok se udređenjem kanalske mreže povećava zaštita od elementarnih nepogoda. Olakšava se, također i omogućava pristup parcelama te bolje koristi suvremena mehanizacija. Rješavaju se imovinsko-pravni odnosi, omogućava promjena proizvodne strukture, povećava vrijednost poljoprivrednog zemljišta, ukupni prihod, produktivnost i dohodak", objašnjava Škare Ožbolt.

Matijević: Komasacija nije rješenje svih problema koji muče naš agrar

Ispred Agrofructusa d.o.o., Denis Matijević ističe kako komasacija nije rješenje svih problema koji muče naš agrar, već samo jedna od stvari koje mi trebamo učiniti.

"Prvi korak koji moramo učiniti je strategija, nakon koje ide regionalizacija i tek tada možemo raditi komasaciju. Zašto je to tako? Komasacijom želimo doći do idealnih površina za određene kulture, a ako prije toga nismo odredili što u kojoj regiji želimo proizvoditi, uzalud nam ista.

Mnoge zemlje koriste komasaciju kao demografsku politiku

Poljoprivredni proizvođači se trebaju dobrovoljno uključiti u komasaciju i ta ih stavka ne smije dodatno opterećivati, a kada govorimo o tome, to je model koji bi najbolje odgovarao Hrvatskoj jer model komasacije treba biti takav da pomogne poljoprivrednicima kako bi bili cjenovno prihvatljivi. Na žalost, hrvatski model za komasaciju trenutno ne postoji, ali bi trebao. Hrvatska nije u poziciji da poljoprivrednici ili čelnici odlučuju o komasaciji koja je glavni razvojni, najmanje poljoprivredni, a najviše investicijsko-demografski projekt."

Povećanje površina komasacijom dovesti će do smanjivanja broja OPG-ova

Na osnovu rečenog, Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa RH uputila je pitanje Denisu Matijeviću: "Hrvatska ima prilično puno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u odnosu na ukupne površine. Hoće li povećanje površina značiti smanjivanje broja OPG-a i što će to značiti za poljoprivredu?"

I opet će se slamati Slavonija

"U Slavoniji sigurno da, no u Dalmaciji to ne mora biti slučaj", odgovorio je Matijević. "Hoće li se broj OPG-ova smanjiti, teško je reći, no to neće biti posljedica komasacije, nego posljedica tržišta", dodaje prof. dr. sc. Magdalena Zrakić.

"Što poslije komasacije? Ona nije rješenje. Mi moramo riješiti Zakon o zemljištu", poručuje prof. dr. sc. Zoran Grgić. "Komasacija nije politički nego nacionalni projekt. Ona ovoj državi treba, no ne smije sama sebi biti svrha. Mora imati viši cilj. Isto kao što nas muči riječ zadruga, tako nas muči I riječ komasacija. Ne dozvolimo da nas to koči. Ona je skup postupak, a pitam se, koliko je skup ako ga se ne provede?", priča ispred Agrodet d.o.o., Blaženka Mičević.

Zaključak nazočnih sa okruglog stola

Komasacija nije uzurpacija nečijeg prava nego stvaranje osnovice za profesionalizaciju poljoprivrede. Uspješno okončana komasacija je tek početak pravog poljoprivrednog razvoja. Ona doprinosi očuvanju poljoprivrednog i ruralnog prostora.


Tagovi

Slavonika Okrugli stol Komasacija Vesna Škare Ožbolt Poljoprivredni fakultet u Osijeku Zoran Grgić


Autorica

Roberta Kljenak

Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi