U okviru 2. nacionalne poljoprivredne konferencije "Slavonika" koja se u organizaciji Udruge "Zemlja i ljudi" održala u prostorijama Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, održan je Okrugli stol: Komasacija.
U okviru 2. nacionalne poljoprivredne konferencije "Slavonika" koja je u organizaciji Udruge "Zemlja i ljudi" održala u prostorijama Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, održan je i Okrugli stol: "Komasacija" čija je moderatorica bila Vesna Škare Ožbolt (bivša ministrica pravosuđa RH), a članovi Denis Matijević (Agrofructus d.o.o.), prof. dr. sc. Magdalena Zrakić (Agronomski fakultet), Jan Marinac (predsjednik HUMP-a) i Blaženka Mičević (Agrodet d.o.o.).
Upravo u sklopu ovog okruglog stola doznali smo da je od 1862. do 1991. komasirano 822.704 ha i to najviše oko Osijeka, Vukovara i Slavonskog Broda, a najmanje na samome jugu Hrvatske. od 1991. do 2008. godine komasacija nije provedena. 2015. obilježavamo kao godinu u kojoj je došao novi Zakon o komasaciji, a u ovo vrijeme se nalazimo pred svojom prvom komasacijom.
"Kada govorimo o prednosti komasacije za državu, ista se ogledaju u povećanju konkurentnosti poljoprivrednika, stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje, poboljšanju fizičkih uvjeta svake parcele, izgradnji mreže kanala i navodnjavanja, poboljšanju ruralnog okoliša, aktiviranju zapuštenog zemljišta, smanjenju troškova, novim zapošljavanjima, ažurnim i točnim evidencijama zemljišta, pokretanjem privatnog sektora koji sudjeluje u postupku komasacije, pravnoj sigurnosti prometa nekretnina, pravilnimm i ekonomičnim upravljanjem i raspolaganjem državnom imovinom, smanjenjem administrativnih prepreka, povećanjem vrijednosti nekretnina, smanjenjem sudjskih sporova i korištenjem europskih fondova.
Osvrnemo li se na prednosti komasacije za poljoprivrednike, nužno je istaknuti kako se dobiva manji broj površinski većih parcela, dok se udređenjem kanalske mreže povećava zaštita od elementarnih nepogoda. Olakšava se, također i omogućava pristup parcelama te bolje koristi suvremena mehanizacija. Rješavaju se imovinsko-pravni odnosi, omogućava promjena proizvodne strukture, povećava vrijednost poljoprivrednog zemljišta, ukupni prihod, produktivnost i dohodak", objašnjava Škare Ožbolt.
Ispred Agrofructusa d.o.o., Denis Matijević ističe kako komasacija nije rješenje svih problema koji muče naš agrar, već samo jedna od stvari koje mi trebamo učiniti.
"Prvi korak koji moramo učiniti je strategija, nakon koje ide regionalizacija i tek tada možemo raditi komasaciju. Zašto je to tako? Komasacijom želimo doći do idealnih površina za određene kulture, a ako prije toga nismo odredili što u kojoj regiji želimo proizvoditi, uzalud nam ista.
Poljoprivredni proizvođači se trebaju dobrovoljno uključiti u komasaciju i ta ih stavka ne smije dodatno opterećivati, a kada govorimo o tome, to je model koji bi najbolje odgovarao Hrvatskoj jer model komasacije treba biti takav da pomogne poljoprivrednicima kako bi bili cjenovno prihvatljivi. Na žalost, hrvatski model za komasaciju trenutno ne postoji, ali bi trebao. Hrvatska nije u poziciji da poljoprivrednici ili čelnici odlučuju o komasaciji koja je glavni razvojni, najmanje poljoprivredni, a najviše investicijsko-demografski projekt."
Na osnovu rečenog, Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa RH uputila je pitanje Denisu Matijeviću: "Hrvatska ima prilično puno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u odnosu na ukupne površine. Hoće li povećanje površina značiti smanjivanje broja OPG-a i što će to značiti za poljoprivredu?"
"U Slavoniji sigurno da, no u Dalmaciji to ne mora biti slučaj", odgovorio je Matijević. "Hoće li se broj OPG-ova smanjiti, teško je reći, no to neće biti posljedica komasacije, nego posljedica tržišta", dodaje prof. dr. sc. Magdalena Zrakić.
"Što poslije komasacije? Ona nije rješenje. Mi moramo riješiti Zakon o zemljištu", poručuje prof. dr. sc. Zoran Grgić. "Komasacija nije politički nego nacionalni projekt. Ona ovoj državi treba, no ne smije sama sebi biti svrha. Mora imati viši cilj. Isto kao što nas muči riječ zadruga, tako nas muči I riječ komasacija. Ne dozvolimo da nas to koči. Ona je skup postupak, a pitam se, koliko je skup ako ga se ne provede?", priča ispred Agrodet d.o.o., Blaženka Mičević.
Komasacija nije uzurpacija nečijeg prava nego stvaranje osnovice za profesionalizaciju poljoprivrede. Uspješno okončana komasacija je tek početak pravog poljoprivrednog razvoja. Ona doprinosi očuvanju poljoprivrednog i ruralnog prostora.
Tagovi
Autorica
Roberta Kljenak
Traktori, kombajni, preše: Podravka Agri prodaje čak 350 poljoprivrednih strojeva i opreme!
Avans izravnih plaćanja pred vratima: Što poljoprivrednici mogu očekivati?
Parcele u crvenom, a obrađene - hoće li biti prihvatljive za isplatu?
Avans kreće 16. listopada - evo što je još u planu isplate do kraja godine
Sukob lovaca i poljoprivrednika: Kako je nečiji hobi postao važniji od proizvodnje hrane?
Avans izravnih plaćanja pred vratima: Što poljoprivrednici mogu očekivati?
Muke po Monitoringu: Umirovljenica lovila signal da dokaže da joj magarci pasu travu
Zbog protuzakonitog lova uhićen bivši predsjednik HPK, reagirala Komora
U Francuskoj prvi slučaj virusa Shamonda kod čovjeka: Zaražena osoba preminula
Kesten kao neizostavan dio povijesti, gospodarstva i kulturne baštine
Veterinarska služba važna za zdravlje životinja i opstanak domaće proizvodnje
Prijevara s potporama EU u Italiji: Dvije kriminalne skupine pod istragom
Đuro Japaric
prije 9 godina
što znači komasacija ? 100 vlasnika ima 500 parcela , svaki po 5 parcela . One se površinski spajaju i pravi se 100 parcela , pri čemu se dio površine može odvojiti za put .Osim ovakve klasične komasacije postoji još niz mogućnosti da se formiraju veće parcele , ali u Hrvatskoj se to ne radi ;- pravo prvokupa , imaju Slovenci ; Roberta parcela 1 , Tolušić parcela 2 , Đuro parcela 3 , ili ako Tolušić hoće prodati parcelu 2 mora ponuditi susjedu ,- zamjena privatnu za privatnu - treba ići samo na plaćanje poreza na razliku u površini ;Roberta 1 , Đuro 2 , Roberta 3 , Đuro 4 - ugovorom dajem Roberti parcelu 2 , Roberta meni 3 , nakon toga se parcele spajaju i imamo svako po 1 parcelu ; ugovor košta kod javnog bilježnika oko 50 kn , zahtjev za upis u gruntovnicu 250 kn , slijedeće bi trebalo biti suglasnost da se parcele površinski spoje , upišu u 2 BEČKE službe , gruntovnicu i katastar te UCRTAJU u karte u katastru ,- zamjena privatne za državnu ,- kupnja susjedne državne ili privatne da bi se ovo pojeftinilo treba donijeti ZAKON O OKRUPNJAVANJU PARCELA I EVIDENCIJI ZEMLJE- gruntovnice i katstar se SPAJAJU u 1 DRŽAVNU ZEMLJIŠNU SLUŽBU - UKIDA SE ; POSJEDOVNI LIST - za kojega sada uzimaju 65 kn + 10 po kopiji i napišu ; ovo NIJE dokaz o vlasništvu !- ukida se ZEMLJIŠNO KNJIŽNI IZVADAK !- dobivamo VLASNIČKI LIST !Kome NE odgovara JENA služba ?
Đuro Japaric
prije 9 godina
Jučer sam dobio odgovor od g . Tolušića ministra poljoprivrede u kojem mi odgovara na predstavku da je u 2017 planirana izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu !U predstavci ja i nekoliko nas te Udruga OPG Hrvatske - Život , predlažemo da Vlada RH imenuje POVJERENSTVO za pisanje nacrta zakona za strategiju razvoja poljoprivrede RH !Gospođe i gospoda iz teksta uglavnom nemaju veze o poljoprivredi uključujući i gospođu Vesnu koja za poljoprivredu nije napravila ništa kao ministrica pravosuđa , a sa kojom sam imao priliku razgovarati !1 . pvi potez , u RH se mora smanjivati BROJ vlasnika zemljišta i BROJ OPG , a ovo je MOGUĆE sa izmjenom SMEĆA zvanog Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - preuzet iz BEOGRADA , te izmjenom Zakona o nasljeđivanju - SMEĆA preuzetog iz BEOGRADA !2. Iz odgovora minista pravosuđa kojega mi je poslao , on NE planira u ime VLADE , napisati prijedlog izmjena ova DVA zakona sa kojim raspolažemo sa zemljom u PRIVATNOM vlasništvu !3. Mi imamo u Ustavu RH , članke za PISNJA drugačijih rješenja !