Koliko realno košta inspekcijski nadzor?

Puno se prašine podiglo oko cijene inspekcijskog nadzora voća i povrća prilikom uvoza u Republiku Hrvatsku. Tim povodom provjerili smo troškove i napravili okvirni izračun na temelju dostupnih informacija, a kako bi utvrdili stvarni trošak jednog sata rada inspektora.

Ministarstvo poljoprivrede trenutno broji 456 inspektora različitih profila (poljoprivredna, fito-sanitarna, veterinarska ...), koji čine 50% ukupnog broja zaposlenika službe.

Kao i svim državnim službenicima propisana im je osnovica za izračun bruto plaće, koja se uvećava za koeficijent radnog mjesta - mjesto inspektor ima uvećanje 1,3 a viši inspektor oko 1,5 plus još 10% uvećanja koeficijenta za posebne uvjete rada (ukoliko je primjenjivo). Mi ćemo za potrebe ove kalkulacije koeficijent uprosječiti i množiti s 1,4.

S obzirom da želimo računati prosječni trošak plaće kalkulirati ćemo da naš imaginarni inspektor iz ove priče ima 20 godina radnog staža (što donosi 0,5 za svaku godinu rada, dakle 10%).

Nećemo ulaziti mjesto stanovanja, broj djece ili uzdržavanih članova obitelji i druge moguće specifičnosti.

Godišnja bruto plaća inspektora

Brzom računicom dobijemo da je temeljem gornjih podataka bruto 1 oko 8.000 kuna, što implicira da je ukupni trošak plaće 9.376 kn (za neto plaću 5.694,88 kn koju dobije inspektor). Istu ćemo pomnožiti sa 12 mjeseci i dobijemo godišnji trošak bruto plaće od 112.512 kn. Na to možemo dodati prosječni prijevoz od 400 kuna mjesečno, odnosno 4.800 kn godišnje. Ukupan trošak sada je 117.312 kn.

Računa se da je normativ utroška vremena za jedan nadzor oko sat vremena, a može se pretpostaviti da efektivno inspektori nisu iznad 70% radnog vremena (pauza, primopredaja smjene, prazni hod između 2 nadzora i sl.). Dakle ako promatramo 40 satni tjedan, znači da imamo 28 radna sata efektivno.

Inspektori imaju pravo i na godišnji odmor pa tu također gubimo 25 radnih dana, odnosno 5 tjedana godišnje. I bolovanja su dio stvarnosti pa ćemo oduzeti još 2 tjedna. Za sada cijena sata rada našeg inspektora iznosi 93,10kn/sat što gotovo ista vrijednost koju su službe naplaćivale do promjene Pravilnika.

Inspektori imaju i periodične sastanke, edukacije i tehničke probleme koji također uzimaju dio vremena. I ovdje ćemo kalkulirati sa 2 tjedna godišnje. Eto nas na 43 tjedna po 28 sati odnosno fondom od 1.204 radna sata godišnje odnosno 97,44kn/sat.

Inspektor godišnje može napraviti više od 1.000 nadzora

Ali tu računica ne može stati. Jer sat rada inspektora se ne može izvršiti ako nema drugih čimbenika i posljedično troškova. Inspektori dijele računala, programske licence, pisače, vozila, uredski namještaj. On treba radni prostor i sredstva za rad pa time troši struju, vodu, gorivo, plin i generira dodatne troškove. Možemo procijeniti kako jedinični trošak navedenog nije ispod 50.000kn godišnje.

Dolazimo do ukupnog troška od 167.312,00kn godišnje.

Kalkulacija ne može biti gotova ako ne uračunamo trošak sustava koji omogućuje rad inspektora na terenu. Odnos snaga inspektora i pratećih službi je 50% - 50%. Tu je uprava, rukovoditelji, pravne i kadrovske službe, računovodstvo i financije i te razne druge administrativne jedinice sustava. Inspektor je dio velikog sustava. Troškovi tog dijela sustava su veći od troška samog jediničnog inspektora jer uključuju i troškove općeg upravljanja. Ali radi lakše računice pomnožiti ću dosadašnji trošak samo s dva (2) iako je vrlo vjerojatno daleko veći.

Dakle finalni trošak ove grube kalkulacije na godišnjoj razini je 334.624,00kn što dijeljeno sa fondom radnih sati od 1.204 daje trošak sata rada od 277,92kn.

Dodatni trošak je i dolazak na nadzor do mjesta isporuke. Npr. Inspektor iz Županje mora vozit do GP Bajakovo pola sata. Taj trošak se zbraja cijeni naknade, prema službenoj tarifi 2,00kn po kilometru.

Foto. Bigstockpoto/endomotion