Kolaps hrvatske poljoprivrede

Hrvatska poljoprivreda uoči samog ulaska u Europsku uniju gotovo je pred kolapsom. Tvrde to danas mnogi poljoprivrednici, a svoje tvrdnje potkrepljuju sve manjom proizvodnjom poljoprivrednih kultura, te drastičnim padom broja stoke.
Posebno zabrinjava činjenica da je pod pšenicom zasijano svega 100.000 do 120.000 ha površina, što je upola manje nego se inače sijalo (neki kažu da je i pod granatama za vrijeme Domovinskog rata bilo zasijano više površina), te drastičan pad proizvodnje stoke i sve to u referentnoj godini kada je važan svaki zasijani hektar i proizvedeni kilogram poljoprivrednog proizvoda.

Najteže u svinjogojstvu

Najteže je stanje u svinjogojstvu i to više nego alarmantno, a ukidanje poticaja (osim za krmače koji ostaju) samo će, smatra se, još više pridonijeti padu te proizvodnje koja je inače izuzetno važan segment gospodarstva.
Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, kaže da je primjetan rapidan pad proizvodnje svinja i kod malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali i velikih sustava.
- Problem je tim veći jer je 2011. godina referentna godina prema kojoj će Europska unija Hrvatskoj određivati financijsku omotnicu. Trenutačno cijena svinja na domaćem tržištu stagnira i iznosi između 13,5 do 14 lipa po mesnoj jedinici, tako da je cijena u prosjeku za svinju od stotinjak kilograma između sedam i osam kuna po kilogramu žive vage. To ni u kojem slučaju ne može zadovoljiti proizvođače svinja, jer im zbog preskupe stočne hrane proizvodna cijena jednog kilograma iznosi 9,5 kuna po kilogramu. Gubitak po jednoj tovnoj svinji kreće se od 250 do 300 kuna, kaže Nad.

I prema statističkim podacima evidentan je rapidan pad proizvodnje svinja u Hrvatskoj. Stoga se, kažu nam svinjogojci, sada s punim pravom postavlja pitanje zbog čega je država uopće svinjogojstvo odredila kao jedan od prioritetnih strateških pravaca, dok istodobno ni Vlada ni Ministarstvo poljoprivrede nije dalo ozbiljniju podršku toj nekad izvoznoj proizvodnji. Naime, svi koji su ušli u nacionalni operativni svinjogojski program sada imaju problem s vraćanjem kredita, jer vlada nezapamćeni disparitet cijena, a plasman svinja je vrlo otežan.

I veliki smanjuju proizvodnju

I veliki sustavi smanjuju proizvodnju svinja, a kako neslužbeno doznajemo, mnogi su im objekti prazni jer tijekom 2010. nisu ozbiljnije ulazili u tov, izuzev Agrokora.
Gasi se i klaonička industrija, a ona koja je još ostala usmjerena je na uvozne svinje koje su jeftinije i financijski isplativije. Na području Slavonije i Baranje, nakon što je lani ugašena ona u Sotinu, te sada nakon otvaranja stečaja valpovačke Valvite ostale su još samo dvije - Ravlić i klaonica Papuk u Požegi te nešto manjih.

Nažalost, kako doznajemo, ništa nije bolja situacija ni s industrijom stočne hrane čiji se pogoni također gase, kao ni u ostalim granama stočarstva, proizvodnji goveđeg i junećeg mesa, peradi i ostalog.
Proizvodnja mlijeka primjerice prošle godine smanjena je u odnosu na 2009. za osam posto minus od 70 milijuna litara, 5.000 proizvođača je propalo, a nestalo je 20.000 krava...

Nužne mjere za spas svinjogojstva

Prema nekim procjenama u Hrvatskoj trenutačno ima svega 65.000 krmača, a ranijih je godina bilo više od 100.000. Predviđa se da će u 2011. godini biti zaklano 1,1 milijun tovljenika, od čega je 650.000 prasaca iz uvoza. “Sve to skupa vrlo negativno utječe na domaći uzgoj svinja na što smo mi već nekoliko puta ukazivali. Stoga smatramo da bi resorno ministarstvo trebalo iznaći neke od mjera za spas svinjogojske proizvodnje, ili na način da se poticaji u svinjogojstvu isplate bar još ovu godinu ili primjerice svinjogojcima jednokratna pomoć, što bi bila jedna ozbiljnija injekcija koja bi pomogla opstanku te proizvodnje”, kaže Nad.

Svinja nikad manje, a provodi se interventni otkup

Nezadovoljni stanjem u svinjogojstvu jesu predsjednik Odbora za svinjogojstvo pri Poljoprivrednoj komori Mato Mihić i predsjednik udruge proizvođača svinja Požeško-slavonske županije Zvonko Štimac. "Ministarstvo je jesenas raspisalo i natječaj za subvencioniranje otkupa svinja subvencionirajući otkupljivače s dvije kune po kilogramu. Natječaj izgleda kao da ga je sastavljao uvoznik mesa", ogorčeni su Mihić i Štimac. Ukazali su i na apsurdnu situaciju da proizvodnja svinja u Hrvatskoj nije bila nikad manja, a država provodi interventni otkup viška svinja.

Autor: Zdenka RUPČIĆ / M.R.