Klonovi već na našim tanjurima!

Ako ne može legalno, može ilegalno jer nitko na tržištu ne može razlikovati prirodno od kloniranog mesa i mlijeka. Vijesti iz Velike Britanije kazuju da se tamo već plasiraju. Kloniranje je kontroverzno područje znanosti od 1996. kad su škotski znanstvenici klonirali ovcu Dolly koja je patila od artritisa i uginula. Bio je to pionirski zahvat i zapravo prodor u nepoznato. Dvanaest godina kasnije, odnosno početkom 2008., Uprava za hranu i lijekove američke administracije (FDA) odobrila je za upotrebu i prodaju meso i mlijeko kloniranih životinja. FDA u svom odobrenju nije dopustio korištenje samo mesa i mlijeka klonova nego i njihovog potomstva.

Od trenutka kad su ljudi za vrijeme Drugog svjetskog rata umirali od gladi i ubijali konje u nedostatku mesa pa do mesa kloniranih životinja prošle su samo 64 godine. Netko će reći revolucionarni napredak, dok će skeptici govoriti o sumraku civilizacije.

Protivnika kloniranja je mnogo - od raznih vjerskih organizacija, potrošačkih i ekoloških udruga pa sve do članova američkog Kongresa. Nitko od njih nema namjeru konzumirati meso i mlijeko »umjetno« dobivenih životinja. Hamburger od kloniranih životinja? Ni u ludilu! Zanimljivo je da su se javili i mnogi tradicijski proizvođači goveđih odrezaka koji su odbili i samu pomisao da se bave takvim biznisom. S druge strane, ima i onih iz stručnih krugova koji se smijulje i kod toga mrmljaju kako ljudi već odavno jedu takvo meso i piju takvo mlijeko.

Iako je prvo kloniranje bilo nesavršeno, tehnologija kloniranja zaintrigirala je industriju mesa jer su odmah porasli apetiti. Paralelno s njihovim apetitima, rasla je svijest o potencijalnim zdravstvenim rizicima pa su se u javnosti stvarala dva suprotna tabora. Bilo je i onih koji su kloniranje smatrali protuprirodnim, bogohulnim i amoralnim. Struka se stavila u službu industrijskog lobija pa je tako dr. Stephen Sundlof, šef veterinarske medicine u FDA dao sljedeću izjavu: »Naše je uvjerenje da su meso i mlijeko kloniranih životinja zdravi i prikladni za konzumiranje isto kao i standardni proizvodi koje svakodnevno trošimo.«
Industrijski se lobi prvobitno suprotstavljao ideji, a kasnije ju je svesrdno podržavao. Tako je bilo sve do 2005. kad je objavljena studija Sveučilišta Connecticut koja je zaključila da su meso i mlijeko kloniranih životinja sigurni za zdravlje potrošača te da nema zdravstvenih rizika. Sada su se u ovu zanimljivu igru uključili i američki novinari koji su nanjušili da je studija naručena od industrijskog lobija. Osim toga, bila je nekompletna jer se radilo o testu na svega šest kloniranih životinja i u obzir nije uzeta činjenica da su klonovi osjetljiviji na bakterijske infekcije te se u meso i mlijeko mogu lako infiltrirati nepoželjni trovači hrane (E. coli, salmonela).
Uzbunu je izazvalo izvješće Centra za sigurnost hrane iz Washingtona 2006. koje kaže: »Dostupni znanstveni podaci nam kažu da konzumiranje mesa i mlijeka klonova nosi određeni zdravstveni rizik, a postoje i neriješeni etički problemi koji zahtijevaju strogu znanstvenu reviziju«. Izvješću se pridružila skupina genetičara koji su dodali da se na klonovima javlja cijeli niz deformiteta i nepravilnosti u razvoju te reproduktivnih smetnji. No to nije kraj mukama za zagovornike kloniranja jer se 2008. pojavila obavijest najvećih američkih proizvođača kao što su Kraft Foods, General Mills, Gerber/Nestle, Campbell Soup i drugi da u svojoj proizvodnji neće koristiti meso i mlijeko kloniranih životinja. Taj svojevrsni bojkot velikih tvrtki srušio je zadnje nade onih koji su maštali o proizvodnji mesa i mlijeka »na tekućoj traci« kao da se radi o automobilima ili hladnjacima. Mnogi su tada vjerovali da McDonalds koketira s idejom hamburgera od mesa klonova, zbog čega je poznata udruga Anti-Vivisection Society napravila pravu kampanju na lokacijama 30.000 McDonaldsovih restorana širom svijeta. Kampanja je odgovarala potrošačima zdrave hrane, ali ne i proizvođačima brze. To je bilo definitivno zeleno svjetlo potrošačima da klonirano meso i mlijeko ne treba konzumirati. Ali ima jedna kvaka: kako na tržištu razlikovati meso i mlijeko klonova od normalnih proizvoda?
Sve što je uslijedilo nakon toga pomalo nalikuje na događanja u vezi s GM-proizvodima. Naime, službeno kloniranog mesa nema, a neslužbeno se nalazi na tržištu. Dugo očekivana studija američkih znanstvenika o kloniranom mesu i mlijeku objavljena je u časopisu Theriogenology i sve je vratila na početak. Utvrdila je »da u sastavu kloniranog mesa i mlijeka nema promjena u odnosu na normalno meso i mlijeko, koje bi mogle naškoditi zdravlju ljudi«. Takav nalaz je bio sukladan nalazima FDA iz čega je razvidno da državne institucije podržavaju industrijski lobi, a zdravlje ljudi je na drugom mjestu.
Odmah su nastupile žestoke reakcije »prirodnjaka«, ali i Centra za sigurnost hrane iz Washingtona. Izvršni direktor dr. Andrew Kimbrell novinarima je rekao: »Odluka FDA čini se totalno pogrešnom.«
Predstavnik FDA Larry Colleman na to je rekao: »Unatrag nekoliko godina meso kloniranih životinja ste više puta konzumirali i kao što vidite - ništa vam se nije dogodilo. Klonovi su, draga gospodo, već dosta dugo u lancu prehrane«. Po svemu sudeći, kloniranje se dugo provodi ilegalno, a obuhvaćene su gotovo sve domaće životinje. Industrija konzervi bi mogla biti jedan od velikih korisnika takvog mesa, a mlijeko u prahu bi moglo biti mjesto potrošnje mlijeka kloniranih krava.
Izgleda da se na taj način ostvario san genetičara koji su prognozirali da je ovca Dolly samo otvorila vrata jednog procesa, nakon čega će nastupiti prava bujica klonova. Znanstvenici genetičari imaju običaj reći da su klonovi isto što i jednojajčani blizanci, odnosno kopija je jednaka originalu. Potrošači su, najblaže rečeno, zatečeni novim tehnologijama i vrlo nepovjerljivi jer dosad su svašta doživjeli i bili višestruko prevareni.

Jasmina Havranek: U Hrvatskoj nema mlijeka kloniranih krava

Prof. Jasmina Havranek, civilni stručnjak NATO-a za hranu i poljoprivredu, kazala nam je da su pokusi s kloniranim kravama svojedobno bili zabranjeni, te da se postupak dobivanja mlijeka od kloniranih krava pokazao preskupim. Znanost, kaže, tek treba utvrditi kakve su moguće posljedice konzumiranja mlijeka ili mesa kloniranih krava. Havranek napominje da u Hrvatskoj nema mlijeka kloniranih krava jer se ono, kao ni sjeme takvih životinja, ne uvozi u Hrvatsku. Inače, prvi put nakon više godina domaća proizvodnja sve kvalitetnijeg mlijeka dovoljna je za domaće potrebe. Sad imamo 74 posto mlijeka europske kvalitete, dok je taj standard prije četiri godine imalo svega 30 posto mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj. Sanja Sijanec, voditeljica Odjela razvoja ljudskih potencijala i odnosa s javnošću Meggle Hrvatska, kaže da je svo sirovo mlijeko koje se prerađuje u Meggle Hrvatska, a trenutno je to oko 150.000 litara dnevno, domaćeg podrijetla, točnije sa sakupljačkih područja u četiri slavonske županije i to od tisuću kooperanata.

Europska unija: Kloniranje podiže kvalitetu mesa i mlijeka na višu razinu

Slijedeći uvijek američku praksu, EU odobrava meso i mlijeko kloniranih životinja na tlu Europe pa će ulaskom Hrvatske u EU takvo meso i mlijeko zasigurno doći i na naše stolove. Njihovi stručnjaci kažu da kloniranje podiže kvalitetu mesa i mlijeka na višu razinu. Navodno se kloniranjem mogu dobiti životinje s ojačanim imunitetom, što smanjuje unos antibiotika, a time su i manji ostaci veterinarskih lijekova u mesu i mlijeku. Lijepo zvuči, ali nažalost praksa pokazuje drukčije. Povijest nam pokazuje da čovjek uvijek uči preko vlastitih grešaka i za to plaća visoku cijenu. Kad se u nastojanju preskoče sve barijere, ostaje zadnja i najgora - neprihvatljivost od strane potrošača ili korisnika. Uzalud ljude uvjeravate da je GM-rajčica bolje održiva i veća kad nema onog karakterističnog okusa na koji smo navikli. Istraživanje javnog mnijenja 2002. pokazalo je da 82 posto građana EU odbija pomisao na novotarije u hrani i prehrani. Slične reakcije bile su kad je u pitanju GMO. Početkom prošle godine etičko povjerenstvo EU jednoglasno se i otvoreno usprotivilo ulasku mesa i mlijeka kloniranih životinja u Europu. Budući da se povjerenstvo sastoji od 15 vrsnih stručnjaka, to daje naslutiti da se američke igre oko kloniranja prenose na europsko tlo.

FDA: Kloniranje je prirodna ekstenzija reprodukcije

Zanimljivo je obrazloženje FDA da je kloniranje prirodna ekstenzija reprodukcije kao što su umjetna inseminacija i oplodnja, dakle rutinske tehnike. Premda je kloniranje skupo (oko 60.000 dolara), računica postoji jer se novac vraća kroz potomstvo, a neki kažu da se uložena investicija može multiplicirati. U SAD-u je javno mnijenje protiv kloniranog mesa i mlijeka. Statistika pokazuje da je klon za 64 posto Amerikanaca neprihvatljiv, a njih 43 posto drži da je meso klonova nezdravo. No, sigurnost nije jedini problem koji muči američke potrošače. Carol Tucker, direktorica Instituta za politku hrane kaže da bi klonirano meso i mlijeko morali biti deklarirani tako da svatko ima mogućnost izbora. Pogreška je što FDA nije propisao deklariranje kloniranog mesa i mlijeka, a istodobno je jasno zašto to nije učinjeno. Naime, deklarirano meso i mlijeko nitko ne bi kupio - slično se dogodilo s GM-proizvodima.

Autor: Ignac Kulier / Marinko Petković