Klimatske promjene i tuča prijete poljoprivredi, a Hrvatska bez protugradne obrane?

"Zar nije bolje spriječiti nego liječiti? Da imamo protugradnu obranu kakvu smo, primjerice, imali prije samo dvije godine, ovakve tuče i štete sigurno ne bi bilo", reagirao je predsjednik Nezavisnih seljaka Hrvatske Mato Mlinarić danas u Bjelovaru. 

Tragično je, dodao je, da su Državni hidrometeorološki zavod i Ministarstvo zaštite okoliša, pod čijom je ingerencijom DHMZ, davno upoznali Vladu da nemamo dovoljno raketa. "Vlada je to upozorenje zanemarila, a mi sad javno upozoravamo da s obzirom na klimatske promjene i tuču koja prijeti ne samo poljoprivredi, treba vratiti protugradnu obranu na razinu od prije dvije godine", kaže Mlinarić čija nam je udruga proslijedila i odgovor iz DHMZ-a na njihov upit o stanju protugradne obrane. U odgovoru koji je dobila NHS, visina ukupnih prihoda posljednjih godina iz Državnog proračuna i Županija s branjenoga područja te Grada Zagreba, znatno je smanjena.

Protugradne rakete lani nisu nabavljene zbog manjka sredstava 

"Operativno djelovanje sustava obrane od tuče provodi se na pod­ručjima Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-po­sav­ske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimur­ske, Os­je­čko-baranjske, Požeško-slavonske, Sisačko-moslava­čke, Va­ra­ždinske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Zagre­ba­č­ke županije i Grada Zagreba. Do sada je DHMZ, sukladno financijskim sredstvima, na cijelom gore navedenom branjenom području osiguravao jedinstvenost sustava obrane od tuče (rad raketama i prizemnim generatorima). No, posljednjih godina smanjenje prihoda uvjetovalo je i nabave samo manjih količina raketa te izostanak nabave raketa u prošloj godini.

Olujno nevrijeme s tučom protutnjalo zemljom, ima ozlijeđenih, štete na usjevima milijunske

Ovogodišnju sezonu obrane od tuče na cijelom branjenom području započeli smo 1. svibnja prizemnim generatorima, a zbog prethodno navedenih razloga rad raketama u ovoj godini realizira se na manjem području i to u istočnom dijelu branjenoga područja (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, dio Brodsko-posavske i Virovitičko-podravske županije", stoji između ostalog u dopisu koji potpisuje Kornelija Špoler Čanić, voditeljica Službe DHMZ-a za informiranje, odnose s javnošću i korisnike. 

Mlinarić: Osiguranje nije rješenje za male OPG-ove

Kako dodaje Mlinarić, sigurno je da će se odmah ukazati na potrebu osiguranja usjeva, kao i da se kroz Program ruralnog razvoja sufinancira 70% police osiguranja, no osiguranje, naglašava, nije rješenje za male proizvođače s jednim do dva hektara povrća. "K tome, osiguravajuće kuće priznaju, primjerice za pšenicu, prinos od 5t/ha i najnižu cijenu u prošloj godini. I dobijete isplatu štete umanjenu za PDV što je sigurno nepovoljno za poljoprivrednike", objašnjava Mlinarić dodajući nam da će svakako od ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića tražiti da vrati praksu kakvu je nekoć imao bivši ministar Petar Čobanković. 

"Nalaziti se s poljoprivrednim udrugama svakih 60 dana kako bi ga upoznali s najčešćim problemima. Da smo se sastali s ministrom Tolušićem prije žetve, upozorili da nema protugradne obrane, možda bi kao potpredsjednik Vlade nešto i poduzeo", kaže Mlinarić i dodaje da su nekoć najrizičnija područja za tuču bili Brodski Stupnik u Brodsko-posavskoj i Gradina u Virovitičko-podravskoj županiji. 

"Sad više nema pravila i mi moramo reagirati kako bi spriječili ovakve štete. Ako mislimo dići poljoprivrednu proizvodnju na zavidnu razinu, Hrvatska mora imati protugradnu obranu", zaključio je Mlinarić.