Istine i kontraverze o kemijskim dodacima u jelu i piću
Hitno povlačenje svježe vučenih tijesta za pite i savijače novogradiškog Claruma, s rokom trajanja od 1. listopada do 1. prosinca ove godine, ponovno je pokrenulo kontroverze oko nepopularnih aditiva ili E brojeva kojima proizvođači sve češće kao s čarobnim štapićem ‘dizajniraju’ izgled, boju, trajnost, okus i miris hrane koju jedemo.
Neugodno iznenađeni odlukom Ministarstva poljoprivrede o povlačenju, iz Claruma su izjavljivali da se sporni aditiv Natamicin E235, koji su oni rabili u tehnološkom postupku, svakodnevno koristi u siru ili kobasicama, pa zašto ne bi i u njihovu slučaju? Nakon takvih izjava potrošači se pak opravdano pitaju koliko takvih kemijskih aditiva, koje označavamo velikim tiskanim slovom E i troznamenkastim brojem, i dalje vreba iz hrane i pića s našeg jelovnika te jesu li i koliko štetni?
Iz Hrvatske agencije za hranu objašnjavaju kako je dopuštena količina E235 određena na temelju procjene unosa tog aditiva u organizam iz svih mogućih raspoloživih izvora u prehrani, a opasnost njegove primjene povezuje se s razvojem antimikrobne rezistencije u ljudskom organizmu. Dopuštena količina tog aditiva nikako se ne odnosi na čitav proizvod, pa tako ni u sirevima i kobasicama, već samo u dubinu 5 milimetara od površine proizvoda, što je u slučaju kora za pite i savijače nemoguće postići, odgovaraju u HAH-u te ističu kako i upotrebu 317 aditiva označenih E brojem u prehrambenoj industriji regulira pravilnik usklađen s vrijedećom legislativom EU.
I dok dio znanstvenika tvrdi kako se, primjerice, s nekim E brojevima poput dodataka boje u bombonima, pudingu ili šlagu, povezuje, primjerice, hiperaktivnost kod djece, a s nekim “E” konzervansima za dulji rok namirnica, antioksidansima, emulgatorima i sredstvima za zgrušavanje - i povraćanje, kožne alergije, kancerogenost... - drugi u njima ne vide opasnost.
- Dok “vičemo” na aditive, veći su rizik oni koji su vezani za određena krivotvorenja hrane - kaže mr. sc. Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost namirnica u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Višegodišnji projekt HZJZ-a, koji je obuhvatio ciljne skupine od više od 2000 ispitanika te analize više od 1000 uzoraka hrane pokazali su da je ugroza zdravlja putem aditiva u Hrvatskoj zanemariva ili nije jasnije izražena. Nakon što se to dokaže i procjenama rizika, koje radi HAH, bit će i znanstveno dokazano da su oni koji plaše potrošače aditivima u krivu, tvrdi on, ističući kako se za svaku kategoriju hrane ili kozmetike može reći dobra riječ ili upozoriti na određene probleme.
Primjerice, ako popijete litru osvježavajućeg bezalkoholnog pića, unijeli ste 10% više šećera od preporučenog dnevnog unosa, a manje od 0,1% nekog umjetnog bojila od preporučenog dnevnog unosa (ADI), objašnjava mr. Katalenić. Činjenica je, međutim, da se aditivima može manipulirati, što u kombinaciji sa sugestivnim reklamama potrošača ipak dovodi u zabludu.
Radi zarade i u borbi s konkurencijom da ponude nešto novo, neki proizvođači, naime, ne rabe aditive samo zbog tehnoloških potreba nego i za stvaranje niza proizvoda koji nisu ništa drugo nego svojevrsna krivotvorina nastala primjenom široke lepeze aditiva. Na tržištu tako imamo voćnih sirupa u kojima gotovo da i nema voća nego dominiraju kombinacija šećerne otopine i E163. U mesnim proizvodima (osim trajnim) fosfati i polifosfati koriste se za zadržavanje dodane vode i čuvaju postignutu konzistenciju i oblik proizvoda, no sve više od 0,22 izraženo kao P205 smanjuje kakvoću i oštećuje zdravlje potrošača.
10 stvari koje treba znati
Ne trebamo se bojati proizvoda koji imaju previše E brojeva na deklaraciji. Razumijemo li što se krije iza svakog i znamo dopuštene količine po određenom proizvodu i njihov tehnološki učinak, može se ocijeniti jesu li određeni aditivi dodani sukladno tehnološkim zahtjevima ili su korišteni za krivotvorenje proizvoda - kaže mr. Katalenić. Prema statistikama, samo je 1% hrane zdravstveno neispravno s pozicije akutne ugroze ljudskog zdravlja, 5-6% može dugoročno naštetiti ljudskom zdravlju, dok je ostala hrana u granicama propisane zdravstvene ispravnosti.
Autor: Jolanda Rak Šajn / Romana Kovačević Barišić
Foto: RGBStock.com
Izvori
Tagovi