Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu trebale su umjesto u hitnu ići u redovnu proceduru, zaključak je oporbenih stranaka koje su na prijedlog zakona iznijele niz primjedaba
Izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu o kojem se u srijedu raspravljalo u Saboru, predviđene su i kazne za neobrađivanje obradivih površina koje za pravne osobe iznose od 10.000 do 30.000 kuna, a za fizičke osobe od 500 do 5000 kuna. Ravnatelj Uprave za poljoprivredno zemljište u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Željko Vincek kazao je za Vjesnik da je cilj izmjena ovoga zakona uskladiti korištenje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. Vincek je dodao da su i dosad bile predviđene sankcije za neobrađivanje zemlje, ali se nisu provodile.
Novost u zakonu je da se neplaćanje zakupa za minirano poljoprivredno zemljište produljuje s 10 na 40 godina, uz uvjet da se isto razminira u roku od dvije godine.
Nadalje, Ministarstvo poljoprivrede davat će suglasnost na zakup pašnjaka na prostorima jedinicama lokalne samouprave na rok od 20 godina. Pritom će kod posebnih lokaliteta, kao što je primjerice Turopolje, svoju suglasnost morati također dati i Ministarstvo zaštite okoliša.
Izmjene Zakona trebale su umjesto u hitnu ići u redovnu proceduru, zaključak je oporbenih stranaka koje su na prijedlog zakona tijekom rasprave u srijedu iznijele niz primjedaba.
U ime kluba HDSSB-a Zoran Vinković upozorio je da su se zakonu usprotivile i civilne udruge te seljačka i obiteljska gospodarstva, a da je i ministar uprave Davorin Mlakar zatražio da zakon ide u drugo čitanje. Isti je stav u ime kluba HNS-a/HSU-a iznio Zlatko Koračević, koji je naglasio da zakon ima koruptivni potencijal, dok je SDP-ova zastupnica Mirela Holy još jednom upozorila na očitovanje Ministarstva uprave.
Predloženim se izmjenama, među ostalim, pojednostavnjuje procedura za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i smanjuje naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta. Takve su izmjene predložene zbog odluke Ustavnog suda koji je suspendirao dio članaka o poljoprivrednom zemljištu, uz obrazloženje da dijelom ulaze u vlasništvo nad tim zemljištem.
Vlada je predložila te izmjene i kako bi se stvorili preduvjeti da se državno poljoprivredno zemljište iskoristi za poticanje gospodarskog oporavka i novih investicija. Kad je riječ o naknadama za prenamjenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište, ona bi se smanjila s 50 na 5 posto tržišne vrijednosti tog zemljišta, a sa 100 na 10 posto za osobito vrijedno i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište. Vlada procjenjuje da bi se prenamjenom zemljišta mogle ostvariti pretpostavke za osnivanje novih poslovnih zona.
Prema riječima državnog tajnika Stjepana Mikolčića, od 550.431 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, koje je programima raspolaganja lokalne samouprave, općina i gradova predviđeno za gospodarstvo, dosad su zaključeni ugovori za 230.581 hektar, ili za njih 43 posto. Stoga je, rekao je, cilj zakona da se sve prepreke anuliraju i ubrzaju postupci.
Vinković pak ističe da bi te izmjene mogle omogućiti veću korupciju vezanu uz poljoprivredna zemljišta. »To bi se trebao zvati zakon o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta jer osim smanjenja poljoprivrednih površina, omogućava i korupciju u vezi s tim zemljištem«, zaključio je Vinković.
Damir Kajin (IDS), iako se slaže da treba zakonski potaknuti investicije, smatra da je problem s ovim zakonom što pojedinci relativno jeftino dolaze do državne zemlje, a onda je skupo preprodaju, a sad im država na temelju planova lokalne samouprave još smanjuje naknade.
Zlatko Koračević vjeruje kako su svi suglasni da iz zakona treba izbrisati članak da se zemljište koje se primjenjuje ili na kojem se gradi igralište za golf treba isključiti, jer nema nikakvih razloga da površina koja je uključena u igralište za golf bude oslobođena naknade za prenamjenu iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište.
»Još je jedna nelogičnost u zakonu, a to je da kupac poljoprivrednog zemljišta, ako plati u gotovini, dobiva 20 posto popusta, a može platiti i u ratama. U osnovnom zakonu bilo je da kupac ne može kupljeno zemljište prodati u roku od godinu dana, a u ovom zakonu, jednostavno rečeno, stoji da kupac može uz popust kupiti zemljište i sutra s njim raditi što želi«, kazao je Koračević. Iako su uklonjene protuustavne odredbe na koje su upozoravali, u ime kluba SDP-a Dragica Zgrebec je najavila da njezina stranka neće podržati predložene izmjene.
Konkretne primjedbe odnose se na činjenicu da odluke Ustavnog suda nisu ugrađene u prijedlog zakona, a u SDP-u smatraju i da nisu nađena odgovarajuća rješenja za zapuštena i neadekvatno obrađena zemljišta te da zakon omogućuje jeftinu prenamjenu najkvalitetnijeg zemljišta.
»Posebno nam je problematično oslobađanje plaćanja prenamjena za golf-igrališta imajući na umu Zakon o golfu koji predviđa za tu namjenu i površinu od najmanje 85 hektara te 25 posto izgrađenosti na tom terenu«, rekla je Zgrabec dodajući kako niti najavljeno ukidanje Zakona o golfu neće riješiti problem prenamjene poljoprivrednog zemljišta.
Izmjene zakona podržavaju u klubu HSS-a, u ime kojega je Zdravko Kelić istaknuo kako je iznimno važno da se nadležnost Ministarstva pri raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prenosi na Agenciju za poljoprivredno zemljište, čime se pojednostavnjuje procedura.
Zakon je u Saboru branio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Petar Čobanković, koji je ustvrdio kako je intencija tih izmjena i dopuna stvaranje pretpostavki za brže raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.
»Funkcija je zakona da ne zaustavi gospodarski razvoj Republike Hrvatske«, kazao je potpredsjednik Vlade. Čobanković je dodao da je u međuvremenu usuglašeno mišljenje s Ministarstvom uprave, koje se pozitivno očitovalo na konačni prijedlog zakona.
S druge strane, Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, ističe da nije zadovoljan predloženim izmjenama zakona, budući da u zemljama EU-a postoji puno bolja praksa, koja u ovom slučaju nije bila primijenjena.
Grivičić je ogorčen time što resorno ministarstvo nije prihvatilo ni jedan prijedlog Poljoprivredne komore, posebno u dijelu koji se tiče prenamjene poljoprivrednog zemljišta. Pritom navodi primjer Francuske, gdje o tome odlučuje tročlana komisija, u kojoj obvezno sjedi i predstavnik poljoprivrednika.
Kod nas u Hrvatskoj, upozorava Grivičić, izmišlja se topla voda, zbog čega zakon neće polučiti očekivane rezultate.
Autor: Anita KONČAR
Tagovi