Kazne za neobrađena zemljišta

Najava aktiviranja kazni za neobrađeno poljoprivrednog zemljište, nakon izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je zbog zadiranja u privatno vlasništvo već jednom pao na Ustavnom sudu, izazvala je nezadovoljstvo u vladajućoj koaliciji, a od kazni najviše strahuju vikend-poljoprivrednici.

Čelnik SNV-a i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac kazao je za Vjesnik kako su oni protiv toga da se kazne za neobrađeno poljoprivredno zemljište određuju linearno, pa i onima koji nisu u mogućnosti obrađivati svoju zemlju, kao što je slučaj sa srpskim izbjeglicama. Pupovac je dodao da je potrebno pronaći drugi model kako bi se poljoprivredno zemljište ipak stavilo u funkciju, odnosno obrađivalo, ali bez prijetnje kaznom koja iznosi od 500 do čak 30.000 kuna.

Prema Pupovčevim riječima, kazne za neobrađivanje zemlje najviše bi mogle pogoditi žitelje slabije razvijenih krajeva, kao što su Lika, Banija i Gorski kotar, ali i dalmatinske otoke, koji ionako najviše zaostaju u gospodarskom razvoju. Međutim, kaže Pupovac, umjesto da se tim ratom opustošenim krajevima, a koji su i prije bili nerazvijeni, ponudi neka razvojna perspektiva, ove kazne bi ih sad mogle samo dodatno oslabjeti.

U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, koji je predlagatelj izmjena Zakona, kažu da je nakon prijelaznog razdoblja, koje je lani prošlo, bilo optužnih prijedloga za neobrađivanje zemlje na općinskim sudovima, ali su još u tijeku, tako da nema i izrečenih kazni.

Naime, fizička osoba može prijaviti neobrađivanje poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednom inspektoru koji izlazi na teren i utvrđuje činjenice sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Zakon, pak, definira neobrađivanje zemljišta u članku 92., koji se odnosi na nepoštivanje agrotehničkih uvjeta. Drugim riječima, obradiva zemlja mora se obrađivati ili prodati, dati u zakup ili koncesiju. U Sloveniji se, primjerice, već izriču kazne za neobrađivanje zemlje, a iznose i po 300 eura po domaćinstvu.

Predsjednik Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza Adam Rendulić smatra da zemlju treba u svakom slučaju obrađivati, a da onaj tko je ne obrađuje, pa bili to i država ili vikend-poljoprivrednici, treba za to platiti kaznu. Tako je uvijek bilo, ali se Zakon nije provodio u praksi, kaže Rendulić.

Korov, naime, ne poznaje granice, pa ako susjed ne obrađuje zemlju, on vrlo brzo dođe i u obrađeno dvorište. No, problem je što i država, koja ima više od 550.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, ima u funkciji oko 230.000 hektara ili 43 posto.

Ipak, Ustavni sud u ožujku je ukinuo članke Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima se, među ostalim, neobrađeno zemljište moglo privremeno oduzeti vlasnicima i dati u zakup uz naknadu, ali bez njihova znanja.

Po ukinutim odredbama, neobrađenim je površinama trebala raspolagati Agencija za poljoprivredno zemljište. Zakon je sredinom prošle godine osporilo više pojedinaca, seljačkih udruga i Srpski demokratski forum, a Ustavni sud je tada, do donošenja konačne odluke, privremeno suspendirao primjenu spornih članaka.

U obrazloženju te odluke ustavni suci zauzeli su stav da osporene odredbe predstavljaju nerazmjerno miješanje u prava vlasnika kojima se pritom ne pruža dovoljna pravna zaštita.

Agenciji za poljoprivredno zemljište oduzeto je pravo monopola na raspolaganje zemljištem.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Darko Grivičić smatra da je, uz dužno poštovanje prema odluci Ustavnog suda koja je za sve obvezujuća, ona ipak pogrešna.

Naime, kaže, namjera Zakona nije bila da dira u nečije privatno vlasništvo koje je neotuđivo, nego se htjelo neobrađeno poljoprivredno zemljište, kojeg ima između 500.000 i 700.000 hektara, staviti u funkciju razvoja poljoprivrede.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ