Kakvo je stanje hrvatskog poljoprivrednog zemljišta?

Degradacija tla ozbiljan je problem s kojim se bore brojne zemlje. Svjesnost o njegovu očuvanju se ipak polako podiže, a prošle je godine održan i nacionalni forum o tlu u okviru projekta SOIL4LIFE na kojem je on-line sudjelovalo 70-ak znanstvenika i stručnjaka te predstavnika poljoprivrednih proizvođača i građanskih inicijativa.

Točnije, Hrvatska je "probila led" organiziranjem prvog u nizu ovakvih foruma, a koji se održao na još pet europskih lokacija.  

Za trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kod nas ovlašten je Centar za tlo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u Osijeku. A kakvo je zemljište u Hrvatskoj? 

Kako nam je otkrio pomoćnik ravnateljice HAPIH-a i voditelj Centra za tlo, Hrvoje Hefer, nakon objedinjavanja i uređivanja podataka iz 2019. godine statističkom analizom dobiveni su sljedeći rezultati. 

Značajna zastupljenost kiselih tala 

Analizom 9.868 uzoraka oraničnog sloja tla utvrđeno je da je 59 posto uzoraka kisele supstitucijske reakcije, od čega 21,7 posto jako kiselih, 22,8 kiselih i 14,5 posto slabo kiselih tala. Alkalnih je tala 26,9, a neutralnih samo 14,1 posto.

"Hidrolitska kiselost ukazuje na značajnu zastupljenost kiselih tala jer je kalcizacija neophodna za 25,3 posto analiziraniha (Hy > 4 cmol kg-1), a bila bi korisna za još 21,3 posto tala", kaže nam pomoćnik ravnateljice HAPIH-a.

Nadalje, humoznost analiziranih je vrlo niska jer 90 posto tala ima manje od tri posto humusa, a čak je u 55,4 posto tala sadržaj humusa manji od dva posto (klase A, B i C).

"Iako je prosječan sadržaj humusa u svim analiziranim uzorcima 2,12 posto uz median 1,93%, njegov prosječan sadržaj u slabohumoznim tlima (55,4 % tala) je samo 1,63 posto, a prosječan sadržaj humusa u tlima s do tri posto humusa (90 % analiziranih tala) je samo 1,91 posto", upozorava ovaj stručnjak. 

Također, raspoloživost fosfora nedostatna je u 37,3 posto analiziranih tala, dobro je opskrbljeno 30,1, a bogato 32,6 posto tala. Raspoloživim kalijem je dobro opskrbljeno 55,4 posto, a slabo je opskrbljeno 19,3 dok je bogato ovim mineralom 25,4 posto tala.

Rezultati kemijskih analiza tala, naglašava Hefer, nedvojbeno ukazuju da je najveći problem humoznost tala, a da je najvažnija strateška agrotehnička mjera organska gnojidba i gospodarenje organskom tvari, čiji značaj dodatno naglašava 25-47 posto prekiselih i 37,3 posto fosforom siromašnih tala.

Tko ima zakonsku obvezu analize tla i kakve su kazne za njezino neobavljanje?

No, zaključuje, sukladno prijedlogu "Klasifikacije oštećenja tala RH" akademika Ferde Bašića (Agronomski glasnik 3-4/94) podaci dobiveni ispitivanjem plodnosti tla pokazuju da ispitivana tla prema stupnju oštećenja spadaju u lako obnovljiva.