Kako poboljšati preradu voća i povrća za izvoz u druge zemlje EU?

Stručno predavanje na temu dodane vrijednosti u poljoprivredi, kroz prehrambenu industriju, a s posebnim naglaskom na prerađivački sektor i preradu voća i povrća, održano je na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu. 

"Dodatna vrijednost spaja proizvođače, dobavljače i krajnje potrošače i ovaj lanac prisutan je svuda. Tržište EU je najpopularnije, Brazilci žele uvijek nešto prodati", ističe Christophe Cotillon, predstavnik francuske Actije. Iz tog razloga, vrlo je važna Zajednička poljoprivredna politika kako bi se zaštitilo tržište. 

"Prerađivački sektor već je u dobroj mjeri privatiziran. Povoljni geografski i klimatski uvjeti predstavljaju dobru osnovu, ali ono što je potrebno su i dodatne investicije i rekonstrukcije u sektor prerade, kako bi se dobila dodatna vrijednost", naglasio je Sakellaris Hourdas, šef III. sektora operacija Delegacije EU.

Proizvođači bi trebali modernizirati proizvodnju, unaprijediti marketing i nastup na tržištu.

Poljoprivrednici bi si trebali postaviti pitanje kako što bolje valorizirati voće i povrće, kako doprinijeti razvoju domaćeg tržišta i kako razvijati potrošnju, u cilju konkurentnosti proizvoda. 

Važno je kreirati dobru proizvodnu strategiju

Kada se definira proizvodna strategija, značajno je obratiti pažnju na to koji su tržišni ciljevi i prioriteti, domaće i lokalno tržište, kod izvoza u zemlje EU trebalo bi poštivati njihovo zakonodavstvo.

Jedno od pitanja je i kako privući uvoznike s vlastitom konkurentskom prednošću. Tu je vrlo važno imati zanimljivu i originalnu sortu, nisku razinu primjene gnojiva, poštivanje dobre prakse u žetvi, transportu, u preradi i postojanje prepoznatljivog znaka kvalitete.

Važna je također i optimizacija otpada, odnosno, proizvodnja bioplina i poštivanje životne sredine.

U Europi sve su više aktualni kratki lanci opskrbe hranom. Najvažnije je da ima što manje posrednika, kako bi bila veća zarada, ali i veći značaj primarnog poljoprivrednog proizvođača, odnosno, da on bude najodgovorniji za proizvod. 

Hrana do 2030. godine

Osnovni društveni izazov u narednom periodu je hrana do 2030. godine. Integrirani sustav, koji kreće od proizvođača do distributera i krajnjeg potrošača, trebao bi poštivati globalnu viziju tržišta i odgovoriti ovom izazovu.

U primarnoj proizvodnji, značajno je održivo korištenje resursa poput zemljišta, voda, otpada. U prehrambenom sustavu, važan je krajnji proizvod, ali važno je i okruženje u kojem se proizvodi i ljudi koji su uključeni u proces proizvodnje, zatim inputi i pesticidi koji se primjenjuju, odnosno, kompletno socio - ekonomsko okruženje je značajno u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.

Stručno predavanje organiziralo je Veleposlanstvo Francuske.