Kako palmino ulje ima utjecaj na okoliš u Indoneziji i kakve veze mi imamo s time?

Doba je korone. Stresno je vrijeme. Svaka tema o kojoj smo započeli razgovarati dovodila je do sukoba mišljenja. Hoćemo li se cijepiti ili ne? Ako da, biramo li rusko ili američko? Bolje da vam ne kažem što su ljudi odabirali. Ili primjerice Bayern ili PSG? Lakersi ili Miami?

Kako bi pobjegli od sivila svakodnevice, okretali smo se filmovima, serijama i glazbi. Ali i oni su bili rubno depresivni. Barem se tako sjećam. Uglavnom, te godine pojavio se dokumentarac Život na našem planetu Davida Attenborougha. U njemu je scena orangutana koji sjedi na posljednjem drvetu, dok je oko njega milijun hektara spaljene zemlje - zbog palminog ulja.

Prošli tjedan tu fotografiju mi je ponudio algoritam s linkom na dokumentarac. Pa ti piši o ekologiji i zaštiti tla u svojim tekstovima. Ili se druži s muškim prijateljima.

Na dalekom, dalekom Istoku

Palmino ulje ima ogroman utjecaj na okoliš u Indoneziji, jer je ta zemlja, zajedno s Malezijom, najveći svjetski proizvođač.

Zbog plantaža palminog ulja krče se velike površine tropskih šuma, što uništava staništa za životinjske vrste poput orangutana, tigrova i nosoroga . Sječa šuma i isušivanje tresetišta oslobađa velike količine ugljičnogdioksida i metana, a požari često izazivaju smog koji ugrožava zdravlje ljudi i životinja.

Šestodijelna serija o inovativnim pristupima poljoprivredi u borbi protiv klimatskih promjena

Plantaže troše mnogo vode, zagađuju rijeke pesticidima i gnojivima, a tlo postaje osiromašeno nakon više ciklusa sadnje. Lokalnim zajednicama se oduzima zemlja, što smanjuje pristup šumi koja im je bila izvor hrane i resursa. Radnici na plantažama često rade u teškim uvjetima, a zabilježeni su i slučajevi dječjeg rada.

Ali palmino ulje je svestrano. Koristi se u prehrambenoj industriji, kozmetici, deterdžentima i biogorivu te je praktično zbog dugog roka trajanja i stabilnosti na visokim temperaturama. Osim toga, bogato je kalorijama i mastima, što ga čini učinkovitim za proizvodnju hrane i energetskih proizvoda.

S druge strane, palma daje više ulja po hektaru od drugih biljaka za ishranu i izuzetno je svestrana, što smanjuje potrebnu površinu zemljišta. Mislim zato i pale svu tu zemlju.

Prema izvještaju Greenpeace-a, u Indoneziji je 2023. godine izgorjelo oko 2,13 milijuna hektara šuma i zemljišta. Od toga, vlada je službeno priznala oko 1,16 milijuna hektara. Usporedbe radi Hrvatska ima 2,75 milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta.

Dokumentarni film "Burning Season" (2008) je eko-triler o mladom australskom poduzetniku koji je vjerovao da se može zaraditi zaštitom prašuma u Indoneziji, spašavanjem orangutana od izumiranja i stvarnim utjecajem na klimatske promjene.

Njegov prvi izazov bio je uvjeriti tri indonezijska guvernera da podrže njegov program trgovanja ugljikom. Zatim, naoružan ruksakom i prijenosnim računalom, krenuo je na put diljem svijeta kako bi pronašao investitore za svoj program.

Zašto nas treba biti briga što Indonezija zabranjuje izvoz palminog ulja?

U međuvremenu, u Indoneziji je u tijeku sezona požara. Achmadi, mali indonezijski poljoprivrednik, pali svoj novostečeni komad šume kako bi ga iskrčio za palmino ulje. A na Borneu, Lone Drøscher-Nielsen spašava i brine se za orangutane ozlijeđene ili siročad u požarima. Dok se ona priprema za puštanje rehabilitiranih orangutana natrag u divljinu, počinje Konferencija UN-a o klimatskim promjenama na Baliju.

Gore ne može ili?

Film je režirala Cathy Henkel, a narator je nitko drugi nego Hugh "Wolverine“ Jackman. Čiji visoki bariton daje dostojanstveni ton cijelom filmu, koji povremeno izgleda manično, jer je snimljen da izgleda kao utrka s vremenom. Tri priče, jedan cilj, privući gledatelje da sjede na rubu fotelje.

Ako vas pak nervira loša snimka, uvijek možete pogledati novije dokumentarce koji se bave istim temama: In the Land of Palm Oil (2024) ili Palm Oil in the Land of Orangutans (2024). Ali malo upozorenje. Između njih je 16 godina razlike. I ništa se nije promijenilo. Odnosno jest, ali na gore.