• Poticaji
  • 22.07.2010.

Kako do EU poticaja

S prvom godinom članstva u agrar ulazi milijarda eura

  • 4.756
  • 234
  • 0

Iako je poglavlje 11 o poljoprivredi i ruralnom razvoju među najtežim u pristupnim pregovorima s Europskom unijom, Hrvatska je praktički došla u fazu otvaranja razgovora o poljoprivrednim poticajima, a poglavlje 12 o sigurnosti hrane i fitosanitarnom nadzoru bit će zatvoreno 27. srpnja.

Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković je za prošlotjednog posjeta Bruxellesu rekao da pregovori o poticajima neće biti lagani.
Naime, Hrvatska traži povoljniji položaj od 12 zemalja koje su zadnje ušle u Europsku uniju 2004. i 2007. godine. U prvoj godini članstva te su zemlje mogle povući 25 posto odobrenog financijskog paketa i on se povećavao svake godine do punog iznosa EU-ove financijske omotnice. Hrvatska, pak, traži u prvoj godini članstva u EU, a koje bi trebalo biti 2012. godine da poljoprivredni poticaji budu viši od 25 posto odobrenog novca.
Uz to traži da iz svog državnog proračuna sudjeluje u izravnom plaćanju s više od 70 posto odobrenog financijskog paketa poticaja EU-a.

U Ministarstvu poljoprivrede drže da sukladno predloženim zahtjevima u poglavlju pristupnih pregovora za poljoprivredu i ruralni razvoj nema mjesta za euroskeptike, jer će nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju poljoprivredni poticaji biti veći od sadašnjih te će se, što nije zanemarivo, preko Bruxellesa isplaćivati na vrijeme. Dobar primjer su za to poljoprivrednici u Rumunjskoj i Bugarskoj koji su od najvećih euroskeptika postali najveći dobitnici u EU.
Podsjetimo, na početku pregovaračkog procesa Europska je komisija upozoravala da Hrvatska svoje probleme u poljoprivredi, u prvom redu u stočarstvu, mora riješiti sama, a ne zatvarati granice, odnosno tržište.

Hrvatska poljoprivreda na poljoprivrednoj karti EU-a sudjeluje gotovo na simboličnoj razini ili razini statističke pogreške. Najbolje rezultate ima u proizvodnji duhana - oko pet posto u Europi. Sve ostale poljoprivredne proizvodnje, posebice mlijeka i mesa, a najmanje voća i povrća, imaju udjel oko jedan posto proizvodnje u EU.

Najveći pomak u prilagodbi poljoprivredne proizvodnje, onoj u EU, napravljen je u mliječnom i vinarskom sektoru. U proizvodnji mlijeka čak 74 posto domaćega mlijeka je na razini europske kvalitete, dok je taj standard još samo prije četiri godine imalo oko 30 posto hrvatskog mlijeka. Restrukturiranje mljekara značilo je da je njihov broj u 10 godina više nego prepolovljen te Hrvatska danas ima 27.000 komercijalnih proizvođača.

EU-ovi konzultanti već godinama upozoravaju da visoke poticaje i subvencije - a država za to godišnje izdvaja više od 700 milijuna kuna - treba iskoristiti za prilagodbu proizvodnje mlijeka onoj u EU, jer će otkupna cijena mlijeka nakon ulaska Hrvatske u EU pasti.
Najznačajniji hrvatski poljoprivredni prehrambeni proizvod je šećer i tuna. Pokrivenost uvoza izvozom hrane veća je od 65 posto, što je osjetno bolje nego u drugim sektorima domaće industrije gdje se taj omjer kreće oko 50 posto.
Inače, Hrvatska ima 186.000 registriranih poljoprivrednih proizvođača, a manje od 1000 registriranih eko-poljoprivrednika. Na polju zdrave hrane, unatoč 30 posto većim poticajima, najviše zaostajemo za poljoprivredom Europske unije.

U Hrvatskoj je nedavno implementiran sustav ARKOD koji prati iskoristivost poljoprivrednog zemljišta, odnosno poticaja. Na zloporabu poljoprivrednih poticaja nisu imune ni zemlje Europske unije - zloporabe se godišnje u rasponu od pet posto u Njemačkoj do 12 posto u Grčkoj. Poticaji u poljoprivredi čine oko 50 posto proračuna EU-a, te se mjere u desetinama milijardi eura. Hrvatska bi već u prvoj godini članstva mogla povući oko milijardu eura za poticaje. To je otprilike dvostruko više nego što poticaji u poljoprivredi iznose sada iako su u posljednjih 10 godina utrostručeni.

Poljoprivrednici se žale na manjak informacija

Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kazao nam je da hrvatski poljoprivrednici nisu dovoljno upoznati s tijekom pregovora i zahtjevima koji ih očekuju kad Hrvatske uđe u Europsku uniju.
Grivičić upozorava da se s Europskom unijom praktički ne pregovara, nego da je riječ o usvajanju pregovaračkih mjerila EU-a o pojedinim poglavljima. Osim toga, i u slučaju da dobijemo pravo na veće poticaje, to nam neće puno značiti ako ih nećemo moći koristiti kad uđemo u Europsku uniju, kaže Grivičić. Prema njegovim riječima, europsko udruženje poljoprivrednika i europski parlament sad donose novu poljoprivrednu politiku u EU u kojoj bi mogli sudjelovati i hrvatski poljoprivrednici, jer nas zovu kolege iz austrijske i francuske poljoprivredne komore. No, Hrvatska poljoprivredna komora još nije zaživjela, jer krupnom kapitalu ne odgovaraju udruženi poljoprivrednici, zaključuje Grivičić.

Pomagati otocima, čuvati ribarske alate i tradiciju

Kod poglavlja 13. o ribarstvu dva od tri pregovaračka mjerila mogu se smatrati ispunjenim odnosno završenim, dok će se u rujnu održati sastanak na kojem će Hrvatska iznijeti svoj plan o malom ribolovu koji u EU ne postoji. Naime, Hrvatska traži izuzeće za tradicijske alate u ribarstvu koji se žele zadržati na našem dijelu Jadrana. Osim toga, Hrvatska želi sufinancirati ribolov na otocima.

Autor: Marinko Petković


Tagovi

Poticaji Čobanković Arkod Poljoprivredno zemljište Poljoprivredno zemljište

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi